Predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković, predsjednik SDS-a Branko Blanuša i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović prisustvovali su danas molitvenom pomenu premijulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je održan u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

Molitvenom sabranju prisustvovali su brojni građani, borci i poštovaoci koji su željeli da odaju posljednju počast generalu Mladiću, koji je preminuo u Hagu u 84. godini.

Prisutni su se uz molitvu i polaganje vijenaca oprostili od nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, poslajući jedinstvenu poruku — sjećanje na njega i sve borce koji su dali svoje živote za nastanak i odbranu Republike Srpske ostaće trajno urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

IMG_7975

Manastir na Ozrenu danas je bio mjesto sjećanja na prelomne istorijske trenutke, a sabrani narod i narodni predstavnici poručili su da se borba i žrtva za opstanak naroda na ovim prostorima nikada neće zaboraviti.

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) raspisala je 187 miliona maraka vrijedan tender za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“ u Berkovićima, skoro 11 godina nakon što je dobila koncesiju za ovaj projekat.
Projektovana snaga elektrane je 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 160 gigavat časova.

Tender je raspisan po modelu EPC+F, što znači da se traži izvođač ili konzorcij koji će preuzeti obavezu projektovanja, nabavke i izgradnje, ali i finansiranje projekata.

Takođe, obaveza izvođača radova će biti i gradnja pristupnih puteva, dalekovoda, trafostanica i slično, a rok za završetak posla je dvije godine od potpisivanja ugovora.

Od ponuđača se traži da mu promet u zadnje tri godine nije manji od procijenjene vrijednosti nabavke, da pozitivno posluje i da mu račun nije bio u blokadi zadnjih šest mjeseci.

Po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti traži se iskustvo u gradnji vjetroparka snage 30 megavata čija je minimalna vrijednost 50 miliona maraka bez PDV-a u zadnjih pet godina, te iskustvo u gradnji trafostanica i dalekovoda.

Traže se i kvalifikovani radnici te mehanizacija poput bagera, buldožera, valjaka, kamiona.

Radi provjere tehničko ekonomske održivosti ponuđač je dužan dostaviti proračun procijenjene godišnje proizvodnje električne energije koja ne smije biti manja od procijenjene godišnje proizvodnje od 160 gigavat časova.

Ponude će se bodovati na način da će ponuđena cijena nositi 60 odsto ukupnih bodova, a u obzir će se uzimati i dužina garantnog perioda, rok za realizaciju, period otplate kredita i obezbijeđen procenat finansiranja.

Podsjećamo, riječ je o projektu koji je prvobitno trebala finansirati njemačka KfW banka koja je odustala zbog neslaganja sa politikom koju je provodio prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je kasnije, pozivajući se na svoje prijateljstvo sa tadašnjim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom najavljivao da će se ova zemlja uključiti u projekat.

Međutim kako je u Mađarskoj došlo do promjene vlasti, šanse za tako nešto su minimalne.

Generalno, lokacija na kojoj će se biti postavljeno 10 turbina se nalazi u južnom dijelu BiH, 50 kilometara sjeverozapadno od Trebinja i 30 kilometara jugoistočno od Mostara.

Prema ranijim mjerenjima prosječna brzina vjetra prelazi osam metara u sekundi što spada u visoku klasu isplativost.

Samostalna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić koja je polovinom marta razriješena sa funkcije v.d. zamjenika direktora Geodetske uprave RS brzo poslije toga dobila je novo uhljebljenje u javnom sektoru, otkriva CAPITAL.

Šljivićka je od aprila zaposlena u Institutu za javno zdravstvo RS ili preciznije u regionalnom centru ove javne ustanove u Istočnom Sarajevu. Ona radi kao koordinator za poslovanje sa korisnicima usluga u Odjeljenju za zajedničke poslove.

Direktor Instituta za javno zdravstvo RS Bojan Đenić nije odgovarao na naše pozive, a naš izvor iz ove ustanove kaže da se Šljivićka samo povremeno pojavi na svom „radnom mjestu“.

Podsjećamo, Nikolina Šljivić je krajem novembra prošle godine imenovana za v.d. zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove (RGU RS). Nakon što je CAPITAL to prvi otkrio, podigla se velika bura u javnosti i Šljivićka je poslije nekoliko mjeseci razriješena sa te funkcije. Dio javnosti osporavao je njezinu stručnost, a posebne polemike izazvala je i njena diploma sa Univerziteta „Union – Nikola Tesla“ iz Beograda i činjenica da je diplomu potpisao profesor Vladimir Stojanović koji je svojevremeno u Tužilaštvu BiH priznao krivicu za trgovinu falsifikovanim diplomama.

Nakon razrješenja sa funkcije u RGU RS, Šljivićka nije dugo bila bez posla na republičkim jaslama. Doduše, iako novi angažman nije na rukovodećoj poziciji, Šljivićka je, kao što se vidi, vrlo brzo dobila novi posao i to u najprestižnijoj zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj.

U Narodnu skupštinu je ušla s kompenzacione liste DNS-a, nakon čega se razišla sa liderom te stranke Nenadom Nešićem i skrasila u klubu poslanika Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.