Connect with us

Svijet

Počinju pripreme za sahranu kralja Čarlsa III: Poznato ime operacije

​Kraljica Elizabeta Druga je sahranjena, a niz pažljivo pripremljenih koraka, koji su planirani još od šezdesetih godina, nazvan operacija “Londonski most”, uspješno je izveden.

Bivši oficir za bezbjednost, Sajmon Morgan, otkriva da od 21. septembra počinju pripreme planova za sahranu kralja Čarlsa Trećeg pod nazivom operacija “Most Menaj”.

Mada je Čarls tek postao kralj, planovi za slučaj njegove eventualne smrti počeli su odmah poslije sahrane kraljice Elizabete.

Rad na operaciji “Most Menaj” (Menai Bridge) koja će sadržati planove za dane i nedjelje nakon toga, počinju već 21. septembra, prema riječima bivšeg oficira, Sajmona Morgana.

“On ima 73 godine, toga svi moramo da budemo svjesni, a bezbjednosne službe moraju ponovo da počnu da planiraju naredne korake”, naglašava Morgan u intervjuu za TV stanicu Najnnjus.

Operacija “Most Menaj” podrazumijeva istu vrstu planova protokola kao i operacija “Londonski most” u slučaju kraljice Elizabete Druge i uključuje način objave smrti, period službene žalosti i detalje državne sahrane. Operacija “Londonski most” je nastala još šezdesetih godina, samo nekoliko godina nakon krunisanja, a revidirana je mnogo puta u godinama prije smrti kraljice Elizabete Druge.

Pretpostavlja se da će i operacija “Most Menaj”, koja je ime dobila po prvom čeličnom visećem mostu na svijetu podignutom u Velsu, imati mnogo sličnosti sa prethodnom operacijom i biće detaljno razrađen i prije krunisanja kralja Čarlsa Trećeg.

Kada kralj Čarls bude umro, princ Vilijam će odmah preuzeti tron kao sljedeći monarh Velike Britanije.

Uvijek postoji šansa da kralj Čarls poželi da abdicira prije ovoga, iako će vjerovatno služiti svoj mandat do svoje smrti, baš kao što je to činila njegova majka.

To će značiti da će u Velikoj Britaniji biti uveden period nacionalne žalosti, zajedno sa ostalim promjenama u izgledu novčanica, poštanskih maraka, zastava i ostalih kraljevskih obilježja, baš kao što se i sada dešava.

Vilijamov sin, princ Džordž, biće sljedeći u redu za prijesto i vjerovatno će preuzeti titulu princa od Velsa, baš kao što je to učinio njegov otac.

Kraljevska nasljedna linija će ostati relativno ista, samo će se svaki član porodice pomjeriti za jedno mjesto unaprijed, prenosi RTS.

Related Topics:

Svijet

CENTCOM POKRENUO NOVI TALAS UDARA, Iran zaprijetio odgovorom (VIDEO)

Sjedinjene Američke Države i Iran ušli su u drugu sedmicu direktnih vojnih sukoba, dok se borbe šire i na pomorski saobraćaj u regionu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je  da je tokom noći pokrenut novi talas napada na vojne ciljeve u Iranu, dok Teheran istovremeno najavljuje odgovor ukoliko budu gađani njegovi nuklearni objekti.

Novi američki napadi širom Irana

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su njene snage tačno u 19 časova po istočnoameričkom vremenu (ET), odnosno u jedan čas poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu, započele novu seriju napada na vojne ciljeve u Iranu.

Prema navodima CENTCOM-a, riječ je o 11. uzastopnoj noći vazdušnih i raketnih udara, čiji je cilj dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta koji, kako tvrdi američka vojska, predstavljaju prijetnju komercijalnoj plovidbi kroz Ormuski moreuz.

Iranski mediji i izvještaji sa terena navode da je protivvazdušna odbrana aktivirana iznad Teherana, dok su snažne eksplozije zabilježene u Tabrizu.

Detonacije su prijavljene i u Bušehru, Mahšahru, Behbehanu i Bandar Abasu, kao i u područjima oko gradova Čabahar i Konarak.

Nova fronta na moru: Huti prijete tankerima
Paralelno s borbama u Iranu, dodatno raste napetost na Crvenom moru.

Dva tankera sa saudijskom naftom namijenjenom Kini i Indiji promijenila su rutu nakon što su jemenski Huti, saveznici Irana, zaprijetili napadima na brodove koji prevoze saudijsku naftu.

Prema podacima o praćenju plovidbe, tankeri su nakon ukrcavanja nafte u saudijskoj luci Janbu krenuli prema Sueckom kanalu umjesto prema tjesnacu Bab el-Mandeb i Indijskom okeanu.

Huti, koji kontrolišu veliki dio Jemena, ranije su proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije i upozorili brodarske kompanije da će gađati sve brodove koji prevoze saudijsku naftu.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Huti još nisu zatvorili Bab el-Mandeb, ali je poručio da će SAD reagovati ukoliko do toga dođe.

“Zasad se to nije dogodilo. Ako se tako nešto dogodi, mi ćemo se pobrinuti za to”, rekao je Tramp.

Iran zaprijetio odgovorom na napad na nuklearna postrojenja
Vrhovna zajednička vojna komanda Irana saopštila je da će svi američki interesi u regionu, kao i interesi saveznika Vašingtona, biti legitimne mete ukoliko SAD izvedu napade na iranske nuklearne objekte, prenosi Tanjug.

Iranski centralni štab Hatem el-Anbija poručio je da će eventualni američki napad na nuklearna postrojenja predstavljati proširenje rata na cijeli region.

Ova reakcija uslijedila je nakon izjave predsjednika Donalda Trampa da bi Sjedinjene Američke Države uskoro mogle izvesti napad na područje oko Natanca, gdje se, prema američkim procjenama, nalazi dio iranskog nuklearnog programa.

Hegset: SAD nastavljaju da štite plovidbu kroz Ormuski moreuz
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je pred Odborom za budžet Senata da američka vojska nastavlja operacije zaštite trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući operaciji koju vodi Centralna komanda SAD, kroz ovaj strateški pomorski prolaz bezbjedno je prošlo između 400 i 500 miliona barela nafte.

Hegset je istakao da Iran i dalje predstavlja prijetnju trgovačkim brodovima.

“Iran ne naplaćuje putarine, ali trenutno puca na brodove”, rekao je Hegset.

On je naveo i da je dosadašnji rat Vašington koštao oko 37,5 milijardi dolara, dok Pentagon traži dodatna sredstva za nastavak vojnih operacija.

Ministar odbrane je dodao da Kina i Rusija, kako je rekao, na različite načine pomažu pojedine aktivnosti Irana, ali nije iznosio detalje, navodeći da su takve informacije povjerljive.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PRIPREMA PROJEKTE ZA ZAPADNI BALKAN: Milioni za slobodu govora, “na meti” EU zakoni

Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

Za razliku od ranijeg perioda, kako pišu američki mediji, planirano je da fokus više bude na konzervativnim vrijednostima, uključujući i jačanje slobode govora, za koju smatraju da je zakonskim projektima EU ugrožena.

Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

“Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

“Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.

Nastavi čitati

Svijet

NA ARKTIKU POSTOJI TREZOR KOJI ČUVA BUDUĆNOST ČOVJEČANSTVA: Više od milion uzoraka sjemena skriveno je duboko u ledu

Na norveškom arhipelagu Svalbard nalazi se Globalni trezor sjemena u kojem se čuva više od 1,2 miliona uzoraka biljnih kultura kao zaštita od klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa.

Na norveškom arhipelagu Svalbard, duboko ispod planine i okružen vječitim ledom, nalazi se jedno od najvažnijih mjesta za budućnost čovječanstva – Globalni trezor sjemena. U njemu se na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa čuvaju rezervni primjerci sjemena iz gotovo svih dijelova svijeta.

Projektom upravlja organizacija Crop Trust, a cilj je očuvanje genetske raznovrsnosti biljaka kako bi čovječanstvo i u budućnosti moglo da proizvodi hranu uprkos klimatskim promjenama, ratovima i prirodnim katastrofama.

Od otvaranja 2008. godine, u trezor su pristigle kolekcije iz više od 100 banaka gena iz 74 države. Danas se u podzemnim komorama nalazi više od 1,2 miliona uzoraka sjemena različitih poljoprivrednih kultura.

Sjeme se čuva u tunelu dugom 130 metara, gdje su uslovi pažljivo kontrolisani kako bi ostalo održivo decenijama, pa čak i vijekovima.

“Gradimo globalni sistem koji će sačuvati sposobnost klijanja različitih sorti i omogućiti njihovu ponovnu sadnju u budućnosti”.

Zašto je biodiverzitet toliko važan?
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene, štetočine i biljne bolesti sve više ugrožavaju tradicionalne usjeve. Monokulture postaju manje otporne, zbog čega je očuvanje starih i rijetkih sorti od presudnog značaja.

Kako bi razvili biljke otpornije na sušu, visoke temperature ili nove bolesti, naučnicima je potreban što veći broj različitih gena, a upravo njih čuvaju banke sjemena.

Crop Trust finansijski i stručno pomaže bankama gena širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju, kako bi njihovi vrijedni uzorci bili sačuvani za buduće generacije.

Svalbard je već spasio hiljade biljnih sorti
Koliko je ovaj trezor važan pokazao je primjer iz Sirije. Nakon što je zbog građanskog rata izgubljen pristup banci sjemena u Alepu, zahvaljujući rezervnim uzorcima sa Svalbarda između 2015. i 2019. godine uspješno su obnovljene kolekcije i ponovo zasađene u Maroku i Libanu.

Iako je i sam trezor morao biti prilagođen posljedicama klimatskih promjena nakon što je otapanje permafrosta izazvalo prodor vode u ulazni tunel, sjeme nikada nije bilo ugroženo. Tunel je naknadno dodatno zaštićen, a sistem hlađenja modernizovan.

Uz novu finansijsku podršku Njemačke razvojne banke KfW, Crop Trust pokrenuo je i projekat “Seeds for Resilience” (Sjeme za otpornost), čiji je cilj jačanje nacionalnih banaka sjemena i njihova bolja priprema za buduće krize.

Nastavi čitati

Aktuelno