Connect with us

Politika

NIŠTA OD UVOĐENJA VOJNOG ROKA U BIH! Oglasio se zamjenik ministra odbrane

O uvođenju obaveznog vojnog roka u BiH se i ne razmišlja, a istraživanja koja su navodno pokazala da je 90 odsto ispitanika za služenje vojske nisu relevantna, rekao je “Glasu Srpske” zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.
Iz Centra za sigurnosne studije saopšteno je da su od 31. januara do 8. februara posredstvom onlajn anketnog upitnika istraživali da li su građani u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kako su naveli na njihovu anketu odgovorio je 361 ispitanik, a kao konačan rezultat ankete navode da je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH.

Vezane vijesti:
Sticanje discipline: Čak 90 odsto građana BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka
“Ta istraživanja sprovedena su na malom broju uzoraka i nikako ne mogu biti relevantna da bi se moglo tvrditi da je 90 odsto ljudi u BiH za uvođenje vojnog roka – rekao je Goganović.

Smatra da BiH ne treba uvođenje obaveznog vojnog roka te da bi nadležni trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.

Mi bi­ u budućnosti trebalo da smanjimo broj profesionalnih vojnih lica i na taj način rasteretiti budžet Ministarstva odbrane BiH. Dakle, trebalo bi stvoriti male, ali profesionalne vojne snage – poručio je Goganović.

Naglašava i da u budućnosti treba Oružane snage BiH razvijati u segmentima u kojima imaju jako dobre ocjene, a to je pružanje pomoći stanovništvu na teritoriji BiH, ali i drugim zemljama kojima je to potrebno.

Dokazali smo da to možemo, jer smo već upućivali pripadnike Oružanih snaga u Tursku i u Sloveniju kada je bila potrebna pomoć tim zemljama nakon katastrofalnog zemljotresa, ali i poplava. Takođe, trebalo bi se posvetiti i deminiranju, jer i u tom segmentu Oružane snage ostvaruju dobre rezultate – poručio je Goganović i podsjetio da je oko dva odsto teritorije BiH još pod minama.

Tema obaveznog vraćanja vojnog roka aktuelna je u zemljama regiona, odnosno u Srbiji i Hrvatskoj, a Goganović naglašava da su te zemlje daleko razvijenije od BiH.

Mi nemamo potrebe za uvođenjem obaveznog vojnog roka i ne treba ni na koji način raditi na obučavanju stanovništva za te namjene. Imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Niko nam ne prijeti i treba se i dalje posvetiti razvijanju dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Dobri regionalni odnosi su garant mira i stabilnosti na Balkanu – zaključio je Goganović.

Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine i to reformom odbrane. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga, ali taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.

Sa druge strane, u zemljama regiona, odnosno u Srbiji ali i u Hrvatskoj obavezno uvođenje vojnog roka je sve češće tema. Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su početkom ove godine čak i zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka koji je suspendovan 2011. godine. Obavezni vojni rok bi, prema prijedlogu, trajao četiri mjeseca. Takođe i u Hrvatskoj, ali i u pojedinim evropskim zemljama sve češće se govori o uvođenja obaveznog vojnog roka.

Rasprava
Iz Centra za sigurnosne studije poručili su da je podatak kako je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo da podstakne ozbiljniju raspravu unutar profesionalne zajednice i nadležnih institucija o iskazanim stavovima javnog mnjenja.

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC “SNSD-u subvencije vrtića za 20. godina, NISU BILE ČAK NI IDEJA”

“Nakon što je Savjet za kulturu Gradskog odbora Snsd-a u Banjaluci izašao sa saopštenjem koje je samo podsjetilo javnost na katastrofalno loš odnos SNSD-a prema kulturi, stiže još jedno neargumentovano saopštenje, ovaj put Savjeta za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Za 20 godina SSNSD-ove vladavine u Banjaluci, uz komotnu skupštinsku većinu i velike kredite koje su dizali bez ikakvog problema, nijednom nisu razmatrali subvencionisanje privatnih vrtića, pa čak ni kao ideju”, poručila je ovo narodni poslanik Mirna Savić-Banjac.

Narodni poslanik dodaje da je realizacija tek bila naučna fantastika, a da se ona upravo dogodila za vrijeme aktuelne gradske administracije sa Draškom Stanivukovićem na čelu. Za subvencije je izdvojeno preko 5,5 miliona KM do sada.

“Podsjećamo da su za vrijeme Stanivukovića otvorena i dva javna vrtića, u Vrbanji i Kuljanima. Činjenica je da su projekti započeti za vrijeme prošlog gradonačelnika, ali nisu bili završeni, niti su počeli sa radom. Ako uz ovo sve dodamo činjenicu da je ova gradska administracija otvorila prvu školu nakon više decenija, ali i nikad veća ulaganja u osnovne škole u iznosu od preko 1,5 milion KM i skoro 5 miliona KM za udžbenike, možemo posumnjati da je Savjet ustvari imao namjeru da naglasi nerad prethodnika, a naglasi konkretne i značajne rezultate Stanivukovića”, naglasila je Savić-Banjac.

Ona dodaje da joj je svakako interesantna izjava dr Šobota, kandidata SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke o specijalizovanim vrtićima i da podržava tu ideju.

“Ipak, u vremenu kada se borimo da djeca jasno i čisto pričaju, kada je sve veća potreba za logopedima i sve veći izazov da djecu odvojimo od ekrana i stvorimo im zdrave navike, mislim da to treba da bude osnov našeg djelovanja: fizička aktivnost, što manje digitalnih uređaja, socijalizacija, a tek neki naredni koraci trebaju da budu specijalizovani programi, pogotovo imajući u vidu da Banjaluka ima veliki broj udruženja, kulturnih i sportskih organizacija koji se na veoma visokom nivou bave radom sa svim uzrastima”, poručuje Savić-Banjac.

Dodaje da je njen prijedlog da se mladima ne organizuju neprimjereni sadržaji u Multimedijalnoj sali u Čajavecu kojeg je nazvala “SNSD Diskom”.

“Treba da shvatimo da smo svi odgovorni prema budućim generacijama. Takođe, predlažem Savjetu da se pridruže našim zahtjevima da se konačno spriječi diskiriminacija širom Republike Srpske u vezi sa problemom produženog boravka čiji su troškovi ogroman udar na budžet roditeljima za svu djecu u čijim osnovnim školama isti nije organizovan”, ističe Savić-Banjac.

Dodaje da po uzoru na sufinansiranje troškova boravka u djece u privatnim vrtićima u Banjaluci mogu da nađu rjesenje za produženi boravak na nivou Republike Srpske.

“Banjaluka će sigurno nastaviti da unapređuje postojeća rješenja koja je do sada realizovala”, zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Politika

SNSD ne mora da brine za koaliciju DOK GOD IMA JAČINU

Dok je god SNSD snažan kao sada imaće koalicione partnere bez obzira na to kako im je ime i koliko su oni zaista politički jaki.

Ocjenjuju ovo oni koji godinama prate politička dešavanja u Republici Srpskoj, a sve povodom pokušaja da dobijemo odgovor na pitanja ko može bez koga: SNSD bez koalicije ili koalicija bez njega, te kolika je zaista snaga manjih stranaka okupljenih u vlasti u Srpskoj: Ujedinjene Srpske, Demosa, Socijalističke partije, Narodne partije Srpske, SPS-a i Demokratskog narodnog saveza.

Odgovor na prvo pitanje “Ko može bez koga” mogao bi se gledati dvostruko: prvo na način da SNSD ima više poslanika i odbornika u Srpskoj nego ostatak vladajuće koalicije zajedno, ali i na način da mu taj broj ne vrijedi, jer ukoliko nema podršku tih koalicionih partnera, ne bi imao većinu za donošenje zakona kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u skupštinama opština i gradova.

Dakle, dolazi se do toga da su potrebni jedni drugima.

Međutim, ključna spona u koaliciji je, saglasni su sagovornici “Nezavisnih novina”, onaj koji je najjači, a to je u ovom slučaju SNSD, bez koga koalicije ne bi ni bilo.

“Dok god ima snagu koju ima SNSD će uvijek imati koalicione partnere. Nije, dakle, pitanje može li SNSD bez koalicionih partnera, već je pitanje ko će ti partneri biti”, smatra Goran Dakić, novinar.

Dodaje da se dešava da u krugu vlasti neke stranke nestaju, ali da zato dolaze druge.

Tu vrijedi podsjetiti na primjer DNS-a, koji je prije nekoliko izbornih ciklusa bio treća parlamentarna stranka, druga u vlasti odmah iza SNSD-a, pa je naprasno razbijen na sitne djeliće, jer je iz njega uskoro izašlo pozamašno članstvo i oformilo Demos.

Onda su nakratko bili opozicija, da bi se odmah nakon opštih izbora vratili u redove vlasti. Slično je bilo i sa Socijalističkom partijom Srpske, koja je nastala izlaskom dijela članstva Đokićevih socijalista. I oni su imali kratku opozicionu epizodu, pa su shvatili da im od toga nema “neke vajde” te su opet uz SNSD, a kao nagradu dobili su brojne institucionalne privilegije (direktori, zamjenici, upravni odbori…).

“Ako se ne varam, u Srpskoj do sada nisu koalirali samo SDS i DNS. Sve ostale kombinacije su moguće, kao na plati miješanog mesa. Snaga DNS-a je manja nego što je bila, vjerovatno i snaga socijalista, ali su sve te kvote popunjene trenutno Ujedinjenom Srpskom, Banjčevom strankom, Demosom… DNS je vidio šta znači biti u opoziciji. To možda jeste ljepše, ali vlast je uvijek slađa”, poručuje Dakić.

Ono što je apsolutno jasno jeste da je teško očekivati formiranje vlasti u Srpskoj bez postojanja koalicije jer nijedna stranka nema kapacitet da sama ima sve.

Zbog svega rečenog jedna stvar je jasna: cilj je pobijediti na izborima što ubjedljivije, imati najviše mandata, jer to znači voditi pregovore i određivati koga hoćeš ili nećeš u koaliciji.

“Naravno, zavisi i od ostalih stranaka koje formiraju koaliciju, odnosno od njihovog pregovaračkog, nerijetko i ucjenjivačkog kapaciteta. Stranke koje dobiju mali broj glasova i koje ne mogu predvoditi koalicije obično se percipiraju kao ‘tas na vagi’ koji odlučuje o formiranju većine, ali same po sebi ne predstavljaju značajnu snagu. Samo u koaliciji mogu ostvariti svoje interese. Svjesni su toga, kao što su svjesne i velike stranke”, ocjenjuje Mladen Bubonjić, komunikolog.

Dodaje da je u suštini sve stvar vještine pregovaranja, ubjeđivanja i ucjenjivanja, a pojašnjava i zašto.

“Velike stranke, kao što je SNSD, nastoje da umanje ucjenjivački kapacitet malih stranaka kako bi raspolagali većim ulogom u vlasti. U toj igri SNSD godinama uspješno balansira ucjenjivačkim kapacitetom malih stranaka, da li obećavanjima ili uslovljavanjima. Kao ‘politički monolit’ i stranka sa najboljim predispozicijama za eksploataciju političkih benefita, SNSD veoma lako rukovodi ostalim strankama, čas ih nagrađujući, čas razgrađujući. Naravno, ne smije se zanemariti ni oportunizam političara iz manjih stranaka kojima je njihov interes ipak na prvom mjestu”, zaključio je Bubonjić.

Nastavi čitati

Politika

PATRIJARH PORFIRIJE: Snažno podižemo glas protiv istorijskog revizionizma

Njegova svetost patrijarh Porfirije poželio je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću pred polazak u Njujork gdje će se pred Generalnom skuštinom UN naći antisrpska rezolucija o Srebrenici, da ima mudrosti i odlučnosti da svjedoči istinu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije i drugi zvaničnici Srpske, Srbije, Srpske i predstavnici Srba iz regiona prisustvovali su jutros u Hramu Svetog Svetog Save na Vračaru molebanu koju je služio patrijarh Porfirije, a pored molitve poglavar SPC je poručo da su danas sabrali kako bi snažno podigli glas protiv istorijskog revizionizma i protiv toga da srpski narod bude proglašen za počinica genocida.

Patrijarh Porfirije je naglasio da su sve žrtve ratova na ovim prostorima jednako vrijedne poštovanja i molitvenog sjećanja i dodao da je to jedan od neophodnih preduslova za mirnu budućnost među ljudima i narodima na ovim prostorima.

“Sabrali smo se da se pomolimo pred vaš put u Njujork. Danas snažno podižemo svoj glas protiv istorijskog revizionizma i da srpski narod bude proglašen za počinioce genocida. Nalazimo se u iskušenu pred najvećim međunarodnim forumom, molimo se da vam Bog da snage da na najbolji način zastupate naš narod. Da imate mudrost i odlučnosti da svedočite istinu. Neka vas Bog blagoslovi”, poručio je patrijarh u besjedi, prenio je Tanjug.

Patrijarh Porfirije je u Hramu služio moleban za blagosloven put, povodom odlaska Vučića na sjednicu Generalne skupštine UNa na kojoj će se odlučivati o rezoluciji o Srebrenici.

U Hramu su na službi osim Didika i Vučića bili i predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i ministri u Vladi Srpske, predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević, ministar spoljnih poslova Marko Đurić i ministar bez portelja Nenad Popović, kao i predstavnici srpskih stranaka iz Crne Gore.

Osim patrijarha Porfirija, molebanu su prisustvovali i episkopi kruševački David i remezijanski Stefan.

Nakon besjede Vučić i Dodik su zapalili svijeće u Hramu.

Sjednica Generalne skupštine UN na kojoj bi trebalo da bude razmatran prijedlog rezolucije o Srebrenici biće održana u četvrtak, 23. maja, objavljeno na stranici Generalne skupštine UN.

Glasanje o rezoluciji odgađano je nekoliko puta.

Nastavi čitati

Aktuelno