Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Apple će dugovati novac korisnicima u Velikoj Britaniji nakon što je u četvrtak izgubio antimonopolsku tužbu vezanu za App Store, prenosi Financial Times.

Naime, tribunal za žalbe u oblasti konkurencije presudio je da je proizvođač iPhone-a zloupotrijebio svoj dominantni tržišni položaj kako bi naduvao naknade za programere.

Tribunal je utvrdio da kompanija ima “skoro apsolutnu tržišnu moć” za distribuciju iOS aplikacija i plaćanja unutar aplikacija. U odluci je navedeno da je Apple “zloupotrebljavao svoju dominantnu poziciju naplaćujući preterane i nepoštene cene.” Financial Times prenosi da će se Apple žaliti na odluku.

Podnosioci grupne tužbe rekli su da bi odšteta od oko 1,5 milijardi funti bila podijeljena između 36 miliona potrošača. Naknadno ročište, radi utvrđivanja procesa za “rješavanje svih pitanja u vezi sa proračunom” odštete, moglo bi biti već sljedećeg mjeseca.

Apple ima sve zategnutiji odnos sa strožim propisima preko Atlantika. Ranije ove nedjelje, kompanija je pojačala svoje napade na Zakon o digitalnim tržištima (DMA) Evropske unije, zakon osmišljen da zaštiti potrošače od dominacije velikih tehnoloških kompanija.

U srijedu je britanska Uprava za tržišno takmičenje i tržišta (CMA) potvrdila da Apple ima “status strateškog tržišta” u ekvivalentu DMA-a u toj zemlji. To daje CMA-u ovlašćenje da “osigura da mobilne platforme budu otvorene za efikasnu konkurenciju”.

Apple je dao sljedeću izjavu kao odgovor na presudu: “Zahvaljujemo tribunalu na razmatranju, ali se snažno ne slažemo sa ovom presudom, koja ima pogrešno gledište o živahnoj i konkurentnoj ekonomiji aplikacija. App Store je koristio preduzećima i potrošačima širom Ujedinjenog Kraljevstva, stvarajući dinamično tržište gdje se programeri takmiče, a korisnici mogu da biraju između miliona inovativnih aplikacija. Ova presuda zanemaruje kako App Store pomaže programerima da uspiju i pruža potrošačima bezbjedno mesto od povjerenja za otkrivanje aplikacija i sigurno plaćanje. App Store se suočava sa snažnom konkurencijom mnogih drugih platformi – često sa daleko manje zaštite privatnosti i bezbjednosti – dajući programerima i potrošačima mnogo opcija u načinu na koji kreiraju, dele i preuzimaju aplikacije. Namjeravamo da se žalimo”, rekao je Apple, prenosi b.92.

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro optužio je SAD da izmišljaju novi rat nakon što je Vašington poslao svoj najveći ratni brod na Karibe.

Nosač aviona Džerald R. Ford, koji je posljednjih nekoliko dana bio u Splitu, može da nosi do 90 aviona, a njegovo raspoređivanje značajno povećava već veliko vojno prisustvo SAD u tom području, javlja BBC.

Američke snage su od početka septembra izvele 10 vazdušnih udara na brodove u Karipskom moru u okviru “rata protiv narko-kartela”.

Američki predsjednik Donald Tramp optužio je Madura da je na čelu narko-kartela. Vašington ne priznaje Madura kao legitimnog predsjednika, nakon što je opozicija proglasila izbore 2024. godine nelegitimnim.

Venecuela igra relativno malu ulogu u trgovini drogom u regionu, navodi BBC. Pentagon je u petak objavio da će nosač aviona Džerald R. Ford biti raspoređen u zonu odgovornosti Južne komande SAD, koja obuhvata Centralnu i Južnu Ameriku, kao i Karibe.

Dodatne snage će ojačati “postojeće kapacitete za prekid trgovine drogom i razgradnju i demontažu transnacionalnih kriminalnih organizacija”, rekao je portparol Šon Parnel.

Raspoređivanje nosača aviona obezbijedilo bi resurse za početak izvođenja udara na kopnu, prenio je BBC. Tramp je više puta pomenuo mogućnost kopnene akcije američkih snaga na tlu Venecuele.

“Svakako sada razmatramo kopnene udare jer more imamo pod veoma jakom kontrolom”, rekao je ove nedjelje. SAD su takođe povećale broj svojih aviona u tom području. Vojni analitičari ističu da presretanje droge na moru ne zahtijeva tako velike snage kao trenutne američke snage, prenosi “b92”.