Jedno pričaju, a drugo rade

Ministar Srđan Amidžić ide utabanim, sigurnim stazama svog šefa Milorada Dodika – jedno priča, a drugo radi.

Poručila je ovo poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mirjana Orašanin. Ona je podsjetila da je Kristijan Šmit 17. jula nametnuo odluku koja se odnosi na izmirenje duga u predmetu Viadukt, a da su dan kasnije Milorad Dodik, Radovan Višković i Željka Cvijanović organizovali konferenciju za medije na ovu temu.

– Pljuštale su uvrede na račun mangupa, bjelosvjetskog hohštaplera, sramnog i nelegitimnog Šmita, ocjenjujući njegove odluke sramnim i skandaloznim i navodeći da ove odluke nisu pravno valjane i ne mogu da budu dio pravnog života, te da niko nema pravo da nameće takve odluke. Tim povodom premijer Višković je pisao Soreki, šefu Delegacije EU u BiH, navodeći pored ostalog da ovakve odluke vrijeđaju inteligenciju svakog normalnog čovjeka, osporavajući takođe Šmitov legitimitet – navodi Orašanin.

Ona zatim ističe paradoksalnu činjenicu da je istog dana Srđan Amidžić, ministar finansija u Savjetu ministara BiH, dao nalog Centralnoj banci da izvrši transfer potrebnih sredstava kako bi se realizovala Šmitova odluka.

– Ko je ovdje lud? Kako je moguće da vladajuća elita osporava odluke Kristijana Šmita, a njihovi visokopozicionirani funkcioneri provode te odluke, među kojima su i četiri ključna čovjeka Centralne banke, viceguverner, dva člana Upravnog odbora i glavni interni revizor? Kako je moguće da se legitimitet Kristijana Šmita ne priznaje, a da se
njegove odluke provode – pita Orašanin.

Ona dodaje da je sve ovo već viđeno i navodi primjere toga.

– Kako je moguće da se ne priznaju institucije BiH, da se njihove odluke ne provode na teritoriji Republike Srpske, a da se potom ide na poklonjenje u Sud i Tužilaštvo BiH? Očigledno da je Milorad Dodik prokrčio i dobro utabao put djelovanju jedno pričaj, a drugo radi, kojim su odmah nakon njega pošli Višković i Stevandić, potom Amidžić, pa elita Centralne banke. Kao što napisa Višković Soreki, vrijeđate inteligenciju svakog normalnog čovjeka – ocjenjuje Orašanin.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da je protiv bilo kakvog nametanja visokog predstavnika te da je Izborni zakon BiH potreban zbog BiH, a možda i najmanje zbog hrvatskog naroda.

– Izborni zakon trebaju primjeniti oni koji svojatatu BiH, koji su najbrojniji narod i oni trebaju spriječiti da u ime hrvatskog naroda nekog biraju u Predsjedništvo BiH ili Dom naroda. Ne treba ništa nametati visoki predstavnik, hrvatski narod će se izboriti za svoje legitimno predstavljanje u skladu sa Ustavom BiH – rekao je Čović.

On je rekao da mnogi žele prebaciti odgovornost na HDZ i predstavnike hrvatskog naroda i kada je riječ o izbornom zakonu i evropskom putu, ali da mu to ne smeta.

Čović se osvrnuo i na incidente na Pješčari, navodeći da institucije trebaju raditi sve da se to spriječi i da neće dodatno “dizati temperaturu”.

Na pitanje da li postoji krivac za Plan rasta, Čović je kazao da nije izgubljeno samo stotinu miliona, nego su kroz prethodne godine izgubljene milijarde.

– Da smo se priključili evropskim projektima, radilo bi se o milijardama. Neko jedna čeka da skloni jedan postotak i da ga drugom. Ne znamo cijeniti vrijednosti ovog preostora, zato sam pozvao politike koje griješe, ne visokog predstavnika, on radi šta radi, nego politike koje predstavljaju da vole BiH. Svi koji su nas mjesecima uvjeravali da mehanizam koordinacije treba poštivati do kraja, sada govore da treba od njega odustati, da je to složen proces – rekao je Čović.

On je rekao da vlast može funkcionisati i zahvalio se Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BIH na naporima da se sjednice uopšte održavaju , jer da bi se, kako je rekao održala sjednica “morate imati glas i Zukana Heleza i Staše Košarca. ”

– Bez tih glasova niti jedna odluka ne može proći. Da ne bi bilo novih 10 posto koji se skidaju, moramo što prije završiti ovaj proces, jer je on pripremljen, predstavljen međunarodnoj zajednici, a onda su oni potrčali da kažu da nije usaglašen u par elemenata. Naravno, da se mora usaglasiti i na mehanizmu koordinacije, ali moraju razumijeti da za to on i služi da se sjedi i dogovara, a ne da pozivamo visokog predstavnika da za nas donese odluke – rekao je Čović.

Govoreći o složenim odnosima u koaliciji, Čović je rekao da sa “sarajevskom trojkom” rade koliko se može, primarno na nivou Federacije te da će se tako nastaviti do kraja godine, ali je naglasio da su odnosi na državnom niovu, skoro nepostojeći.

– Što se tiče nivoa BiH, tu su odnosi vrlo loši, gotovo nikakvi. Činjenica je da mi imamo aranžaman sa onima koji smo se dogovorili prije dvije godine, kakav on da jest i takoćemo do kraja, jer ne vidim druge opcije – rekao je Čović.

Aferi ‘Viaduct’ još se ne nazire kraj uprkos tome što je Kristijan Šmit donio odluku da se dug slovenačkoj firmi u iznosu od 120 miliona KM plati od dijela akumuliranih sredstava od putarina koji bi u tom pretpostavljenom iznosu trebao pripasti Republici Srpskoj, otkriva Raport.

Informacije do kojih je naš portal došao iz više pouzdanih i provjerenih izvora u institucijama BiH, koje se posljednjih mjeseci bave načinom rješavanja problema ovog sumnjivog duga, ukazuju na to da bi saga o ‘Viaduktu’ mogla biti nastavljena dodatnim komplikovanjem situacije, a još je i mnogo nerazjašnjenih okolnosti u vezi s ovim slučajem.

Koliko je situacija i dalje sumnjiva i tajanstvena, prvo govori činjenica da je ministar finansija i trezora Srđan Amidžić (SNSD) oko isplate duga ‘Viaduktu’ više puta mijenjao priču i ‘okretao ploču’, a u petak je postao izuzetno kooperativan u odnosu na odluku visokog predstavnika, koga javno vlasti u Srpskoj ne priznaju, da se novcem Republike Srpske plati dug ‘Viaductu’.

Amidžić se prvo svim silama borio da se dug slovenačkoj firmi, za koji je isključivi krivac vlast u RS, plati od dijela dobiti Centralne banke BiH.

Kada je vidio da od tog njegovog plana neće biti ništa i uoči Šmitove odluke da će u konačnici RS platiti 120 miliona, Amidžić je odjednom počeo ‘kukati’ i zagovarati stav da dug ne treba platiti.

Pravdao je Amidžić to i tvrdnjom da je ‘Viaduct’ za uplatu duga dostavio račun na Kanalskim ostrvima, ali je indikativno da je SNSD-ov ministar taj račun u ‘poreskom raju’ tek počeo spominjati nedavno, iako ova afera potresa BiH mjesecima.

Još čudnije je to što se SNSD nakon što je Šmit donio set odluka za nesmetano funkcionisanje BiH obrušio na visokog predstavnika, a s druge strane Amidžić je po Šmitovoj odluci postupio odmah sutradan.

Odnosno, kako saznaje Raport, Amidžić koji je imao rok od sedam dana da izvrši Šmitovu odluku, a u slučaju da je nije izvršio to bi mogao uraditi njegov zamjenik Muhamed Hasanović, odmah u petak je proslijedio Hasanoviću neophodne instrukcije o otvaranju računa kod CBBiH, što je zamjenik finansija i trezora BiH i dostavio Centralnoj banci BiH, koja je postupila po zahtjevu MFTBiH i po odluci visokog predstavnika.

Kako saznaje Raport, već u petak na taj novotvoreni račun prebačeno je ukupno 240 miliona KM od akumuliranog ukupnog iznosa od 316 miliona KM od putarina.

Od tih 240 miliona KM 120 je prema Šmitovoj odluci namijenjeno za plaćanje duga ‘Viaduktu’, a 120 miliona namijenjeno je Federaciji BiH, jer je Šmit istom odlukom odredio da se i ekvivalentan iznos od putarina uplati i FBiH.

Upitno je da li se Amidžić uplašio sankcija ili mu je ipak stalo da sumnjivi dug bude što prije isplaćen.

Ali, kako saznaje Raport, Centralnoj banci još uvijek nije dostavljen račun na koji bi trebala uplatiti dug ‘Viaductu’.

Raportovi izvori bliski MFTBiH kažu da u ovom trenutku niko ne zna tačan iznos duga, niti broj računa ‘Viaducta’, a čak se ne zna ni jesu li tačne Amidžićeve tvrdnje da je taj račun na Kanalskim ostrvima!

Prema informacijama Raporta, do sada je račun na Kanalskim ostrvima spominjao samo Amidžić, dok su iz Pravobranilaštva BiH tvrdili da im nikakav račun nije dostavljen.

Ako se ispostavi da račun uistinu jeste u tom ‘poreskom raju’ odnosno na Kanalskim ostrvima, i da je riječ o offshore kompaniji, tek onda će nastati problem. Upućeni izvori za Raport kažu da će inostrana korespondentna banka Centralne banke BiH odbiti takvu vrstu transakcije zbog sumnje u ‘pranje novca’.

To bi, kažu naši sagovornici odbila učiniti bilo koja banka u zemljama EU, a banka korespondent CBBiH jeste u EU.

Imajući sve to u vidu, odnosno da se još uvijek traga za računom na kojem će biti isplaćen dug ‘Viaduktu’, da nema još tačno utvrđenog iznosa duga i da ukoliko je račun ipak na Kanalskim ostrvima da postoji mogućnost da neće biti moguć transfer tog novca, jasno je da je još dosta nedoumica i tajni u vezi s ovim slučajem.

Ali, to nije sve. Isplata duga ‘Viaduktu’ direktno se reflektira i na primjenu Šmitove odluke, da se od dijela dobiti Centralne banke BiH osigura novac za nabavku novih tehnologija za opšte izbore za narednu godinu.

Svakako, Centralna banka BiH kao državna, nezavisna, transparentna i jedna u pogledu poštivanja domaćih i međunarodnih propisa, najjača državna institucija, ispoštovat će odluku visokog predstavnika.

Ali, kako saznaje Raport, jedna ovakva institucija koja vodi brigu o monetarnoj stabilnosti u zemlji, neće rizikovati i dio svoje dobiti uplaćivati na bilo čiji račun, sve dok ne dobiju zvanične, sudske akte da su procesi izvršenja nad imovinom Banke koji su pokrenuti zbog ‘Viaducta’ i obustavljeni.

Sigurno je da se drugačiji stav od jedne ozbiljne institucije poput Centralne banke BiH nije mogao ni očekivati i za državu BiH je dobro da je tako, ali ujedno to je i pokazatelj da će se na nabavku novih izbornih tehnologija, još sačekati.

Inače, Raport je ranije objavio da su pravni zastupnici ‘Viadukta’ u javnost pustili informaciju da su institucijama BiH za uplatu duga dostavili račune fonda Vannin Capital i Fortress Investment Group.

Fond Vannin Capital do sada se više puta spominjao u aferi ‘Viadukt’, kao finansijer arbitražnog spora protiv BiH, jer ‘Viadukt’ u to vrijeme nije imao ni marke na računu.

Navodno je Vannin Capital pristao finansirati arbitražni proces i ‘Viadukta’ s prvobitnih 2,5 miliona američkih dolara, a kako je Raport već pisao ‘Viaduct’ se obavezao da će im isplatiti između 20 i 40 posto iznosa koji dobiju presudom, a procenat je zavisio od limita koji se kretao do 50 i iznad 50 miliona KM.

Da li je ‘Viaduct’ nekom ugovornom odredbom s Fondom regulisao i to da će kompletan iznos dosuđenog novca ići na račun Vannin Capitala ili Fortress Investment Group čijim dijelom je u međuvremenu Fond postao, za sada je nepoznato. Kao što je nepoznato jesu li ti računi uistinu na Kanalskim ostrvima, poreskom raju.

Sve su ovo indicije da je za nadležne, istraga o ‘Viaductu’ imperativ.