Region
SRBIJA OBILJEŽAVA DAN DRŽAVNOSTI! Budi nam ponosna!

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.
U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.
Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.
Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.
Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.
Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.
Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.
Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.
Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.
Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.
Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.
U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.
Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.
Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.
U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.
Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.
Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.
Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.
Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.
Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Prvi Ustav Kneževine Srbije
Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.
Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.
Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.
Na snazi bio samo 55 dana
Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.
Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.
Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.
Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.
Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.
RTRS (Foto: arhiva)
Region
U HRVATSKOJ SKUPLJE NEGO NA IBICI: Sezona nije ni počela, a turisti već šokirani cijenama na plažama

Nekada su se ljetovanja na Jadranu planirala s osmijehom i bez pretjeranog računanja, danas sve češće izazivaju stres, pa i ogorčenje.
Cijene u hrvatskim turističkim centrima rastu iz godine u godinu, a izgleda da je ove sezone trka za profitom krenula ranije nego ikad. Od kafe koja košta pet evra, ležaljki koje se iznajmljuju skuplje nego noćenje u sobi, do porcija ribe koje dostižu cijene luksuznih restorana u evropskim metropolama – sve to već sada zabrinjava i domaće i strane goste.
Društvene mreže i forumi puni su komentara o “ljetovanju pod hipotekom”, a mnogi se pitaju gde je granica. Dok neki još pokušavaju da pronađu pristupačne aranžmane, drugi već najavljuju da će radije otići u Grčku, Tursku ili Crnu Goru.
Jedno je sigurno – sezona još nije ni počela kako treba, a o cijenama se priča kao da smo već usred avgusta. To potvrđuje i posljednja objava na Redditu, gde je jedan korisnik postavio fotografiju cjenovnika iz jednog kafića na plaži u Splitu.
“Skuplje od Ibice”
“Možda je cjenovnik postavljen 100 metara dalje od beach bara, ali je bar u hladu (Žnjan, Split)”, napisao je u objavi uz fotografiju, pa dodao:
“Welcome to Ibiza”, aludirajući na visoke cijene.
Možda je cjenik stavljen 100m dalje od beach bara, ali je bar u ladovini (Žnjan, Split)
byu/MantisTobogan_dr incroatia
Kako se može vidjeti na fotografiji, cijena iznajmljivanja ležaljki kreće se od 35 do čak 1.300 evra.
U komentarima se javio jedan Hrvat i poručio:
“Dok ima ovaca, biće i šišanja”.
Drugi korisnik je uporedio cijene u popularnom ljetovalištu u Španiji, na Ibici, i u Splitu. Prema podacima sa sajta Numbeo, Split je skuplji, barem kada je reč o turističkim sadržajima. Autor objave je na to odgovorio:
“Ajoj, užas! Ja se još sprdam, kad ono još skuplje od Ibice”.
Iako ljetnja sezona zvanično još nije počela, rasprave o cijenama uz more već su svakodnevna tema – na kafama, u medijima i po društvenim mrežama. Mnogi se pitaju kakav nas turistički talas čeka kad su već u predsezoni cene smještaja, kafe ili porcije lignji dostigle nivoe koji su do juče bili rezervisani za najskuplje evropske destinacije.
Ako je suditi po prvim utiscima, ljeto 2025. ponovo će staviti na probu i novčanike i živce domaćih gostiju – a sezona još nije ni počela kako treba.
Region
JOŠKA BROZ PREMINUO U BIJEDI, OD TITA MU OSTALO SAMO PREZIME: “Živim kao pas s penzijom od 150 evra”

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže.
Josip Joška Broz, koji je preminuo 3. juna u 78. godini, bio je jedan od šestoro unučadi Josipa Broza Tita. Sin Žarka Broza je sa sestrom Zlaticom i Titom živio u elitnoj beogradskoj četvrti, na Dedinju, sve do tinejdžerskih dana. Kraj života dočekao je u nevierovatnoj bijedi.
Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno u intervjuu za Njuzvik da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže. Od slavnog dede, tvrdio je, ništa nije dobio u nasljedstvo izuzev prezimena. U istom intervjuu Joška se prisjetio susreta sa Titom neposredno pred njegovu smrt i otkrio na čemu je zamjerao slavnom dedi. Joška je, takođe, veoma iskreno govorio o svom privatnom životu.
“Živim kako moram. Ne uključujem grijanje u svom stanu, idem autobusom, ljudi me časte, pozivaju me na ručak, a jedan obrok dnevno mi je dovoljan. Ali to je kao da je neko zainteresovan za činjenicu da sada živim kao pas”, rekao je Broz za Njuzvik.
Joška je, takođe, otkrio da od penzije od 18.000 dinara plaća alimentaciju svojoj ćerki u iznosu od 2.800 dinara za časove francuskog jezika, jer je, kako kaže, njegova bivša supruga sve prodala. Tačnije, jedna od četiri bivše žene, jer je bio razveden četiri puta.
Joška je rekao da mu nije ostalo ništa osim prezimena njegovog dede. Barem je tako odlučio Viši sud u Beogradu, koji je 2016. godine, nakon više od tri decenije, okončao ostavinsko ročište, ostavljajući maršalove potomke bez nasljeđa.
Joška je prvo bio policajac, a zatim vlasnik restorana. Kasnije član male neokomunističke partije koju je sam osnovao i ubijeđeni je titoista. Kao policajac, pomogao je u logistici Titove ogromne sahrane, koja je okupila mnoge svjetske lidere. Posljednji put vidio je svog dedu neposredno prije nego što će umrijeti, u bolničkom krevetu u Ljubljani.
“Putovao sam u Beograd i kada sam stigao čuo sam vijesti”, rekao je Joška u intervjuu za AFP, a prenosi Express.
Do kraja svog života, on je vatreno branio Tita i tvrdio da je obezbijedio udoban život za ljude u socijalizmu, iako je morao da uzima kredite da bi pokrio troškove.
“Imali smo stvarnu državu, besplatne škole i zdravstvenu zaštitu, mir … Danas nemamo ni deseti dio toga”, rekao je Titov unuk i dodao:
“Nisam materijalista da živim da bih dobio tu imovinu, ali ja sam za državu da sačuva imovinu kada joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka je da nekome ko može da se brine o njoj. Ali ni to ne daju, jer bi to otkrilo da su većinu toga ukrali “, rekao je on.
Tokom svog života, tvrdi Joška, Tito je shvatio da je Ustav iz 1974. posijao sjeme nesloge.
“Iz jedne države stvorili smo osam manjih (…) i sve se raspalo, to je moja najveća greška”, prepričao je Joška Titove riječi.
Region
NEĆEMO TOLERISATI NASILJE: Odgovorni će biti kažnjeni

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Predsedništvu sa studentom Milošem Pavlovićem kome su sinoć blizini Studentskog grada na Novom Beogradu nanete telesne povrede i poručio da država više neće da toleriše nasilje, da će odgovarati svi koji su učestvovali u linču i da će svakome biti poslata jasna poruka.
“Imam čast da jutros u Predsedništvu ugostim Miloša Pavlovića i razgovram sa njima o stravičnim događajima prethodne noći, kada je student generacije na Medicinskom fakultetu, jedan od najboljih studenata našeg univerziteta, počinio strašno delo – otišao u kafić u Studentskom gradu, nije bio u sobi kao što lažu Šolakovi kriminalci, već je bio u kafiću – težak zločin počinio, pio kiselu vodu i koka-kolu, a onda je banda blokadera došla i kao u horor filmovima, opkolila kafić, počela da udara po staklu, da grebe, da škraba”, rekao je Vučić u video objavi na instagramu.
Vučić je istakao da su onda ti isti koji kada ih neko samo popreko pogleda primenili najstrašnije nasilje.
“I kada ste mislili da je to dovoljno, da to samo pokazuje nedostatak ideja, jer to su oni isti koji su lagali o zvučnom topu, to su oni isti koji su lagali o tobožnjem nasilju koje se protiv njih primenjuje, kukali i plakali svaki put kada ih neko popreko pogleda, a onda su primenili najstrašnije nasilje. Takvo da su osramotili Beograd, osramotili Srbiju”, naveo je Vučić.
Kako je rekao, to su ljudi koji su nas, primenjujući nasilje, podsetili kako je izgledao Beč 30-ih i Minhen kasnih 30-ih godina prošlog veka.
“Beograd je uvek bio slobodarski grad, antifašistički grad. Beograd to sebi i Srbija to sebi ne mogu i ne smeju da dopuste. Pravili su reprizu u Nišu. Ujedinili su nas sve.
I država će reagovati. I uveren sam da će svi oni koji su učestvovali u linču, u tome što su umislili da mogu da udaraju nekoga samo zato što je bolji, marljiviji ili zato što drugačije misli od njih, da će to platiti time što će odgovarati pred licem pravde i da će svakome biti poslata jasna poruka. Država je trpela, trpela, trpela. Ćutala i ćutala. Država će da reaguje. Srbija će da pobedi”, naglasio je Vučić.
Poručio je da fašizam u Srbiji nikada neće proći.
“Ponosan na ovog mladog dečaka (Pavlovića), na sve ove mlade ljude koji su sinoć izdržali linč i teror i reč ćaci postoje simbol slobode. Bolje da vam ne govorim koliko je to lepša reč, koliko ćaci lepše zvuči nego naci. Živela Srbija”, naglasio je Vučić.
Vučić je uz video objavu napisao – Bolje Ćaci, nego naci! Država više neće da toleriše nasilje. Pobediće Srbija!
-
Politika3 dana ago
ČOVIĆ SE OKOMIO NA BOŠNJAKE “Neće oni birati dva člana Predsjedništva”
-
Politika2 dana ago
RTRS UGOSTIO ĐAJIĆEVOG AĐUTANTA! MILENKO LETIĆ – reketaš, lažni inspektor i NEPRIJATELJ SPC!
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ODGOVORIO NA PITANJE O TV DUELU: Nisam za to, bolje da radimo, nego da se svađamo
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Dodik širi laži da bi prikrio strah! Srpska nikada neće biti SABIRNI CENTAR ZA MIGRANTE!”
-
Banjaluka1 dan ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO SNSD-u: Ne možete me pobijediti na izborima, zato pokušavate preko MUP-a!
-
Banjaluka3 dana ago
ROJ ZA ROJEM: Pčele zaposjele Banjaluku, pčelari zatrpani pozivima
-
Svijet3 dana ago
SCENE STRAVE I UŽASA: Otac godinama maltretirao i silovao 3 kćerke, one ga UBILE NA SPAVANJU
-
Društvo3 dana ago
TRAGEDIJE KOJE SU PRIJEDOR ZAVILE U CRNO! Dva dječaka sebi oduzela život – GDJE SMO ZAKAZALI?