Connect with us

Region

SRBIJA OBILJEŽAVA DAN DRŽAVNOSTI! Budi nam ponosna!

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.

U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.

Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.

Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.

Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.

Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.

Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.

Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.

Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.

Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.

Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.

U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.

Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.

Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.

U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.

Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.

Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.

Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.

Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.

Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Prvi Ustav Kneževine Srbije

Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.

Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.

Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.

Na snazi bio samo 55 dana

Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.

Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.

Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.

Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.

Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

RTRS (Foto: arhiva)

Region

ŠTA PIŠE u crnogorskom prijedlogu REZOLUCIJE O JASENOVCU?

U tekstu rezolucije o genocidu u koncentracionom logoru Јasenovcu, koji je danas upućen u proceduru parlamenta Crne Gore, predloženo je da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježavati svake godine, te osuđuje svako poricanje tog genocida i poziva se na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Vijesti.me prenose integralni tekst Prijedloga rezolucije:

Polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava;

Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi kao i kršenja ljudskih prava;

Imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima, osnovan koncentracioni logor smrti u Јasenovcu, u kom su u periodu od 1941 – 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Јevreji, Romi, Hrvati kao i drugi narodi;

Јedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Јugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju sa patnjama njihovih porodica;

Potvrđujući principijelan stav zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački;

Snažno opredijeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, vjerskih i drugih grupa nikad i nigdje više ne bi ponovila;

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi:

Rezoluciju o genocidu u Јasenovcu

S dubokim saosjećanjem prema žrtvama genocida u Јasenovcu tokom 1941-1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Јasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore je vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti;

Svjesni istorijske važnosti Јasenovca kao mjesta gdje su u živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježiti svake godine.

Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Јasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Kroz usvajanje ove rezolucije Skupština Crne Gore obavezuje se da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.

Podstiče se obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen tokom 1941 – 1945. godine, i Skupština će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.

Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine.

Nastavi čitati

Region

MALI MATURANTI ZAPALILI ŠKOLU U PODGORICI: Zbog bakljade planuo krov (VIDEO)

Nije bilo povrijeđenih.

Polumaturanti podgoričke OŠ “Vlado Milić” zapalili su krov te obrazovne ustanove tokom bakljade kojom su obilježavali kraj školovanja u toj osnovnoj školi, potvrdila je “Vijestima” direktorica Ivana Milić.

Kazala je da nije bilo povrijeđenih, a da su na licu mjesta vatrogasci i policija.

“Šteta će tek biti utvrđena”, kratko je prokomentarisala Milić za “Vijesti”.

Nastavi čitati

Region

DOKLE JE STIGLA ISTRAGA VEZANA ZA UBISTVO DANKE ILIĆ? Advokat otkrio šta je ključno u ovom momentu

Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi.

Već gotovo dva mjeseca prošla su od tragičnog događaja – ubistva Danke Ilić u Boru, a cijeli slučaj ostaje obavijen gustim velom misterije. Od 26. marta, do danas, sudbina njenog tijela ostaje nepoznata. Osumnjičeni za stravičan zločin i dalje su iza rešetaka, dok se jedan od njih još uvijek brani ćutanjem. Međutim, s nestrpljenjem se očekuju rezultati tri ključna testa koji bi mogli da razriješe ovu misteriju, pruže odgovore o ubistvu dvogodišnje djevojčice i pomognu u pronalaženju njenog tijela.

U očekivanju ishoda DNK i GPS analiza, uz psihološko vještačenje, donosimo vam informacije o ova tri testa koja su ključna za rasvjetljavanje slučaja Danke Ilić i pronalaženje istine.

1) DNK test
Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi. Kako je istakao Miodrag Canović, tužilac Višeg javnog tužilaštva, pristigli rezultati predstavljaju samo jedan dio vještačenja, budući da se vještači veliki broj predmeta.

“Ovo je rezultat vještačenja dijelova stvari iz službenog automobila. Stiglo je samo prvih nekoliko izvještaja vještačenja koja je obavio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku, a očekujemo i izvještaj veštačenja sa Biološkog fakulteta” – rekao je Canović.

Kako je advokat Radomir Munižaba objasnio DNK test se smatra najznačajnijim u ovom slučaju. “Rezultati testa potvrdili bi izjavu i istragu da se Danka Ilić nalazila u vozilu osumnjičenih, a koji dokaz bi za tužilaštvo bio najznačajniji. Tu bi se odmah isključio značajan dio mogućih izvršilaca i drugih lica koji su možda bili u kontaktu sa Dankom Ilić” – navodi Munižaba.

2) GPS
Ministar Bratislav Gašić je na vanrednoj konferenciji za novinare, na kojoj se govorilo o detaljima ubistva Danke Ilić pokazao i fotografije na kojima su prikazani detalji sa GPS uređaja koji je bio u automobilu kojim su upravljali osumnjičeni za ubistvo.

Gašić je tada istakao i da je njihovo kretanje “bilo vrlo simptomatično” da 150 metara od mjesta gdje su se zaustavili u dvorištu porodice Ilić, to je dvorište gde je bila Ivana Ilića sa svojim djecom, tih 150 metara prešli su za 5,5 minuta. Putem sistema za praćenje službenog vozila utvrđeno je i da su osumnjičeni otišli do deponije za koju se sumnja da je bila prvo mjesto na kojoj su sakrili tijelo devojčice. GPS je zabilježio da su se na deponiji zadržali 1,41 minut.

Međutim, juče su iz VJT u Zaječaru istakli da je u toku vještačenje kretanja vozila osumnjičenih na osnovu GPS uređaja i očekuje se zapisnik o vještačenju. Advokat Radomir Munižaba je istakao da bi GPS bio od velikog značaja ukoliko bi otkrio putanju kretanja vozila kojim je upravljao osumnjičeni.

“GPS bi pokazao da li je automobil bio na mjestu ili neposrednoj blizini gdje je Danka Ilić posljednji put viđena. Takođe, GPS je bitan i gdje se sve kasnije vozilo osumnjičenog kretalo, te da se na taj način utvrdi gde je tijelo Danke Ilić ostavljeno” – navodi sagovornik.

3) Psihijatrijsko vještačenje
Dejan D. i Srđan J. koji su osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić su u aprilu bili upućeni na psihijatrijsko vještačenje u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a nakon što je vještačenje završeno oni su vraćeni iz Beograda.

“U Više javno tužilaštvu u Zaječaru još uvek nisu stigli rezultati” – kaže izor.

Advokat Munižaba objasnio je zašto je psihijatrijsko vještačenje osumnjičenih važno u ovom postupku

“Ovo je bitno za dalje vođenje postupka protiv osumnjičenih i da li su sposobni da učestvuju u postupku. Treba sačekati nalaz i mišljenje vještačenja, pa sačekati da se vidi da li postoji bilo šta u vezi amnezije” – zaključuje sagovornik.

Nastavi čitati

Aktuelno