Connect with us

Politika

NOTORNA LAŽ da sam se sastao sa članovima NARKOKARTELA “TITO I DINO”

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković na današnjoj pres konferenciji komentarisao je medijske objave o navodnim vezama s Edinom Gačaninom, šefom narkokartela “Tito i Dino” u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

“Ovog puta ću uložiti svaki atom snage da pokažem još jednom u pravom svjetlu te lešinare koji izmišljaju brutalne laži, jer su ovog puta napali instituciju države BiH, Ministarstvo na čijem sam čelu i nanijeli reputacijsku štetu državi Bosni i Hercegovini. Imam presude sudova bh. koji kažu u nekima od predmeta da sam meta nekih medija dugo”, poručio je na početku obraćanja Konaković.

Osvrnuo se na objave u holandskim medijima u vezi s ovom temom.

Konaković je na početku rekao da želi da osvijetli jednu “medijsku famu” koja šteti ugledu BiH i narušava instituciju ministra vanjskih poslova

“Bavite se ovim da saznamo da li BiH ima korumpiranog ministra vanjskih poslova koji ima veze s narkokartelima. Godine 2021., u centrali NiP-a javila se grupa građana koji žive u UAE da pozovu rukovodstvo NiP-a sa mnom na čelu. Rekao sam super, samo treba da pošalju zvanični poziv, koji nikada nije došao. Notorna laž je da sam se sreo s ovima iz narkokartela “Tito i Dino”, što se vrlo lako može provjeriti. Niti sam razmijenio brojeve telefona. Morao sam guglati da vidim kako izgledaju. Neka naše agencije istraže sve”, rekao je Konaković.

Dodao je da je više puta privatno išao u Dubai, te da je svako putovanje plaćao privatnim novcem.

“Išao sam u Dubai više puta i ići ću opet. Prvi put je bio medeni mjesec, imam karte koje sam sam platio. Imam dokaze gdje sam bio. Drugi put je bio naredne godine. Putovanja u Dubai sam platio svojim novcem, išao sam preko renomirane agencije”, rekao je Konaković.

Naveo je da ima saznanja da su tri policajca iz FUP-a imali direktan pritisak od tadašnjeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića i da su Emir Druškić, Adin Ćatić i Senad Kadić optuženi da su dio kriminalne organizacije jer nisu htjeli dati lažne informacije.

“Na njih je napravljen pritisak i oduzet im je pristup tajnim informacijama. Ostanak na poslu je uvjetovan priznanjem da kažu da smo Aljoša Čampara i ja dio te kriminalne organizacije. Ovo su momci koji i danas rade u FUP-u, tražio sam njihovu saglasnost da dobijem imena”, rekao je.

Povodom ovih optužbi, održani su i sastanci, kako u BiH tako u Holandiji.

“Naš ambasador se sreo s novinarom u Holandiji koji je to pisao, koji je naveo da su to neprovjereni navodi. Sreo sam se s ambasadorom Holandije u BiH. Uputili smo hitno pismo da li postoji policajac koji na toj šemi napiše notornu laž. Dozvolite da sumnjam u taj dokument”, rekao je Konaković.

Ističe da su se oni iz Ministarstva, kao i on lično stavili na raspolaganje pravosudnim organima.

“Važno nam je da EUROPOL zna da li postoji neki policajac koji je odradio svoj posao ovlaš i nanio štetu BiH. Sebe smatram liderom borbe protiv korupcije u BiH. Poveli smo rušenje šefova sistema. I siguran sam da imamo više energije za ovo. Stavili smo se na raspolaganje, da provjeravaju moj telefon moja kretanja. Pokušaj diskreditacije, izmišljanja i kreiranja priče, ne ljutim se, ali ne priznajem. Neko jeste kriv ili ministar ili pravosudna medijska mafija. Istražite.”

Na pitanje da li će podnijeti ostavku ukoliko se potvrdi sve što je objavljeno rekao je da će u tom slučaju otići iz BiH.

“Ako se potvrdi da imam bilo kakav kontakt s narkokartelom otići ću iz ove zemlje, a ne samo podnijeti ostavku”, zaključio je Konaković.

Politika

Zakon o stranim agentima UDALJAVA BIH OD EU

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se popularno zove zakon o stranim agentima, koji će se na poslaničkim klupama naći u narednom periodu, mogao bi Bosnu i Hercegovinu dodatno udaljiti od Evropske unije.

Naime, u Gruziji je prije nekoliko dana, uprkos masovnim protestima građana, usvojen sličan zakon, a Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, rekao je da bi njegova primjena mogla zemlju udaljiti od EU.

“Kako će se Gruzija dalje kretati, u vašim je rukama. Mi pozivamo vlasti Gruzije da ovaj zakon povuku”, rekao je juče Borel. Slično upozorenje izdao je i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje EU. Ministri spoljnih poslova Litvanije, Letonije, Estonije i Islanda pozvali su vlasti Gruzije da odustanu od ovog zakona, za koji kažu da bi zemlju vratio u prošlost i udaljio od EU.

Kada je riječ o zakonu u Srpskoj, EU je u nekoliko navrata pozivala vlasti da od njega odustanu, takođe ističući da bi on mogao da utiče na evropske integracije. Više međunarodnih organizacija je u analizi zakona ocijenilo da su mnoge odredbe formulisane tako da onemoguće rad kritički nastrojenih nevladinih organizacija, iako je formalno zakon predstavljen kao da samo želi da poveća transparentnost.

Peter Stano, portparol Evropske komisije, izjavio je prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona da je EU ozbiljno zabrinuta najavama njegovog usvajanja i pozvao narodne poslanike da ga ne usvoje.

“Poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju, ključni su stubovi demokratskog društva. Izražavamo žaljenje zbog nedavnog stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, koje su nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavljaju korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad u zaštiti osnovna prava. Oni su u suprotnosti sa očekivanjima koja su pratila davanje statusa kandidata za članstvo u EU”, rekao je on.

I Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH je ozbiljno zabrinuta usvajanjem ovog zakona, a Brajan Ageler, šef misije, nedavno je izjavio da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio osnovna ljudska prava.

“Zakon veoma otežava, ako ne i čini nemogućim organizacijama civilnog društva da sarađuju sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, ili da rade na bilo kom pitanju ljudskih prava. Kao država članica OEBS-a, BiH se obavezala da će poštovati relevantne međunarodne standarde ljudskih prava i opredjeljenja OEBS-a u pogledu ljudskih prava”, rekao je on.

I američki zvaničnici su nedavno upozorili na opasnosti koje bi ovaj zakon mogao imati. Nedavno je Elizabet Alen, podsekretarka u Stejt departmentu SAD za javnu diplomatiju, “Nezavisnim” izjavila da će njena zemlja pomno pratiti kako će se dalje odvijati koraci u vezi sa ovim zakonom, a prema njenom mišljenju, radi se o sličnom zakonu kakav imaju Rusija i druge zemlje koje su usklađene s ruskom politikom.

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost rekao je da je EU u izvještaju iz novembra prošle, ali i marta ove godine, jasno rekla da je taj zakon i slični zakoni koji su bili u proceduri ne samo u suprotnosti s evropskim putem, nego i u dostizanju evropskih standarda. Iako je EU, kako je podsjetio, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa i odobravanja početka pregovora izjavila da oni nisu odlučujuće uticali, nova situacija s Gruzijom pokazuje da se stvari mijenjaju. Podsjetio je i da je EU u fokus novog plana za rast stavila pitanja temeljnih ljudskih prava.

“Zato ne bi nikom trebalo biti iznenađenje da ovaj zakon i drugi slični zakoni budu adresirani u toku implementacije plana za rast. Na kraju se sve svodi na pitanje koliko je bitno vlastima u RS održavanje evropskog puta u odnosu na ove zakone koje planiraju da usvoje”, rekao je on.

Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU iz RS i predsjednik nevladine organizacije Demokratski centar, koja u utorak organizuje panel na ovu temu, kazao je “Nezavisnim” da bi upozorenje EU Gruziji trebalo da služi kao opomena i donosiocima zakonodavnih odluka u RS.

“Nažalost, RS na sebe preuzima auru krivice jer je riječ o zakonu koji dolazi u nizu autoritarnih zakona. Svi će oni otežati ili potpuno eliminisati rad onih koje vlasti ocjenjuju kao nepoželjne. Osim toga, to, nažalost, neće doprinijeti boljoj slici demokratskih standarda u RS i predstavlja ozbiljnu prepreku u pokretanju pregovora BiH s EU”, kazao je on. Dodao je da civilni sektor reaguje koliko može, ali da je evidentan određen stepen zastrašenosti.

Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog odbora Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da se boji da će ovaj zakon, ako bude usvojen, ne samo udaljiti BiH od EU, nego bi mogao ugroziti poslovni ambijent u RS i BiH, a možda dovesti i do vraćanja viza za građane BiH.

“Posljedice su ozbiljne, na njih smo upozoravali i kada se usvajao zakon o kriminalizaciji klevete. Oni nisu slušali ni nas ni međunarodnu zajednicu, nekad se čini da to rade samo da se inate. U svakom slučaju, mislim da se udaljavamo od EU”, rekao je on.

Nastavi čitati

Politika

PANDUREVIĆ KOMENTARISALA POZIV SNSD-a “Donesite odluku gospodo, nemojte prebacivati na druge”

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević govorila JE o političkim relacijama u BiH, te komentarisala navode nakon konferencije za medije SNSD-a na kojoj su kazali da će organizovati sastanak sa opozicijom na kojem će se odlučiti kako će se izaći na ovogodišnje izbore.

“Ja sam čula Dodikovu izjavu na putu ka vamo, SDS će donijeti odluku zajedno. Dodik kada je donosio Izborni zakon RS nije nas pitao, zakon koji je on predložio je vrlo diskutabilan i neustavan. Još nije stupio na snagu, jedino imamo zakone na nivou BiH. Otišli su korak dalje, tamo gdje su istekli mandati postojećim članovima gradskih izbornih komisija, od CIK-a su tražili da se verifikuju mandati novim članovima izbornih komisija. Znači da vrše pripreme da izađu na izbore po Schmidtovom zakonu“, kazala je Pandurević.
“Ministar finansija, Srđan Amidžić je postupio po Schmidtovom zakonu finansiranja institucija BiH i dao pare CIK-u za provođenje izbora. Nakon što su vidjeli da im spinovi ne uspjevaju, pretpostavljam da Dodik očekuje da ga opozicija odbije pa tako nađe izgovor“, ističe Pandurević.

Pandurević kaže da SNSD treba reći po kojem će se zakonu izaći na izbore.

“Oni su ti koji trebaju reći po kojem se zakonu ide. Donesite odluku gospodo, nemojte prebacivati na druge! Znači ako imamo izborni zakon RS, biramo nanovo i institucije RS. Hajde da napravimo kompromis, promijenimo UO javnog servisa, direktora, neka napravi ustupak opoziciji”.

Kada je riječ o sankcijama, Pandurević je istakla da se SDS-u mora omogućiti način da učestvuju na izborima.

“SDS nije zabranjena politička organizacija, nama se mora omogućiti način da izađemo na izbore. Onaj ko nam ne dozvoli da kao SDS izađemo na izbore krši Ustav ove zemlje i naravno dobit će tužbu. Nama su račun zamrznule domaće institucije iz RS koje treba da nam omoguće poštovanje naših prava“.

“Ukoliko dobijemo negativan odgovor, postoji žalba Sudu, uvjerena sam da će Sud odgovoriti u našu korist. Dovodi se u pitanje čitav legalitet izbora. To dovodi do izborne sheme da vladajuća partija u RS ima pobjedu svuda.

Da vidimo hoće li taj zakon potpisati Milorad Dodik. On treba da ga potpiše, očekujemo da on potpiše ovaj zakon”, kaže Pandurević za N1.
Slobodna Bosna

Nastavi čitati

Politika

SRPSKA IZGUBILA MILIJARDE! Višković tvrdi da je razlog samo JEDNA ODLUKA

Predsjednik Vlade Republika Srpske Radovan Višković izjavio je danas na Jahorini da je stopiranjem izgradnje gasovoda iz Srbije, za koji je prva koncesija dodijeljena prije 20 godina, Srpska izgubila milijarde KM.

Višković je na panelu “Razgovor sa premijerom” kojim je zvanično završen ovogodišnji “Jahorina ekonomski forum”, rekao da su partneri iz “Gasproma” na svakom sastanku prvo pitali da li je riješena gasna konekcija ispod Drine.

“Odgovor je uvijek da to još uvijek nismo sredili. Čini mi se da nećemo to ni realizovati dok Srpska ne bude nezavisna”, naveo je Višković.

Višković je podsjetio da je Republika Srpska imala namjeru da gasifikuje teritoriju od ulaska u Srpsku do Banjaluke, pa i dalje, da se na toj trasi izgrade i gasne elektrane od 500 ili 600 megavata.

“Sada Amerikanci guraju južnu interkonekciju iz Hrvatske i sada smo jedan na jedan. Mi tražimo istočnu i njome uslovljavamo južnu. Predložio sam i da na mjestu zvanične konekcije na Šepku, gdje gas ulazi u BiH iz Srbije, stavimo još jednu ili zamijenimo postojećz cijev većeg promjera i gas pumpamo do Banjaluke”, rekao Višković.

U tom slučaju, dodaje Višković, gas koji bi nedostajao bio bi uziman iz Slavonskog Broda, gdje će ulaziti iz Hrvatske.

On je podsjetio i da je u toku gasifikacija Pala i Jahorine, tako da se polako povećava potrošnja gasa u Srpskoj.

Kada je riječ o poljoprivredi, Višković je rekao da je Vlada podigla subvenciju na 70 odsto za osiguranje od prirodnih nepogoda, a za protivgradne mreže podignute su na 50 odsto.

“Svake godine zapošljavamo sve inženjere poljoprivrede koji žele da rade na vlastitom imanju i dajemo im subvenciju od 40.000 KM za početak biznisa. Veliki broj ljudi se odazvao tom pozivu. Poljoprivrednici iz Srpske su kroz podsticaje kupili 870 traktora, što se nije desilo ni u Jugoslaviji”, rekao je Višković.

Prema Viškovićevim riječima, Vlada Srpske će nastojati da odobri povoljne subvencije za nabavku najsavremenijih mašina u prerađivačkoj industriji.

Predsjednik Vlade je najavio i da će siva zona biti riješena poslije nove fiskalizacije koja će zaživjeti nakon testne faze u junu, pozivajući privrednike da se odazovu na javni poziv Poreske uprave Srpske vezan za fiskalne kase.

Kada je riječ o mladim preduzetnicima, Višković je rekao da ima i loših iskustva, te da treba tražiti način kako zaštiti podsticajna sredstava.

Generalni direktor “SHP Celex” Banjaluka Mario Blažević rekao je da poslovne zone u lokalnim zajednicama moraju da budu pripremljene za investitore u smislu priključaka i prilazne infrastrukture.

On je naglasio da su granični prelazi najbitnije pitanje za privrednike koji izvoze svoje proizvode.

Blažević je istakao da će “SHP Celex” investirati u novi proizvodni pogon i skladište između 100 i 120 miliona evra zavisno od tehnologije, što će biti završeno za pet do sedam godina, te ocijenio da benefiti koje Vlada Republike Srpske daje investitorima nisu dovoljno ispromovisani.

“Mi proizvodimo trenutno na mazut, ali bi bilo mnogo efikasnije kada bi gas došao do Banjaluke”, ukazao je Blažević i pozvao strane investitore da investiraju u Srpsku.

Menadžer kompanije “Mercedes-Benz cars” Miroslav Vrcelj, govoreći o elektromobilnosti, naveo je da je broj običnih (sporih) auto-punjača u regionu zadovoljavajući, pa i u Srpskoj i BiH, ali da je uz pomoć vlada na auto-putevima potrebno postaviti brze punjače.

On je rekao i da je sa prestankom subvencija za električne automobile u nekim zemljama Evrope, potražnja za ovim vozilima opala, ali da će ipak trend rasta biti nastavljen, samo ne kako je ranije predviđeno.

U okviru ovogodišnjeg, sedmog “Jahorina ekonomskog foruma” održano je ukupno 16 panela na kojima je učestvovalo 100 govornika.

Nastavi čitati

Aktuelno