Connect with us

Svijet

ASANŽOVA POSLJEDNJA BITKA! “Ovo je pitanje života i smrti”

Nakon 13 godina borbe s vlastima i sudskih procesa u Engleskoj, osnivač Vikiliksa, Džulijan Asanž, danas će izaći pred sud u Londonu, što je, kako se smatra, njegova posljednja pravna bitka i prilika da se spriječi ekstradicija u SAD gdje je optužen za špijunažu.
Američko tužilaštvo želi da se Asanžu (52) sudi u Americi ukupno po 18 tačaka u dvije optužnice podignute zbog objavljivanja velikog broja povjerljivih američkih vojnih i diplomatskih dokumenata na Vikiliksu, prenosi Rojters.


Vrhovni sud u Londonu je zakazao dvodnevnu raspravu o tome da li Asanž može od Apelacionog suda da traži da se spriječi njegovo izručenje, međutim ako sud ne dozvoli da žalba ide na apelaciju to znači da bi Asanž mogao da bude izručen SAD.
Njegova supruga Stela je izjavila da je to pitanje života i smrti, jer, kako je rekla, Asanžovo zdravstveno stanje se pogoršalo tokom boravka u zatvoru.

– Svakoga dana koji provede u zatvoru njegov život je u opasnosti. Ako bude izručen Americi, umrijeće izjavila je Stela Asanž.

Vikiliks se proslavio 2010. kada je objavio videosnimak američke vojske kako u napadu helikopterima “Apač” u Bagdadu 2007. ubija desetine ljudi, među kojima i dva novinara “Reutersa”.

Nakon toga objavio je hiljade tajnih povjerljivih dokumenata i diplomatskih izvještaja u kojima SAD kritikuju svjetske vođe, od ruskoga predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.
Asanž se u SAD tereti za špijunažu po 17 tačaka, plus za krivično djelo zloupotrebe informacione tehnologije, a ako bude osuđen mogao bi da dobije i do 175 godina zatvora.

Asanž i njegove pristalice ukazuju da ga štiti Prvi amandman američkog ustava koji garantuje slobodu izražavanja i tvrde da je on postupao kao novinar koji je otkrivao pogrešne poteze američke vojske.

Američke vlasti tvrde da su informacije koje su procurile životno ugrozile njihove agente i ukazuju da za takav zločin nema opravdanja.

Brojne pristalice Asanža smatraju herojem borbe protiv establišmenta i novinarom koji je na udaru vlasti zbog razotkrivanja kriminalnih radnji i navodnih ratnih zločina koje su počinili pripadnici američkih službi.

Iako je optužnica protiv Asanža objavljena 2019. godine, njegova sloboda je ograničena više od 10 godina.

Nakon što je sud u Engleskoj odlučio da Asanž mora biti izručen Švedskoj zbog istrage za silovanje koja je pokrenuta u toj zemlji, on je 2012. godine potražio utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu i dobio je politički azil.

Ipak, britanska policija ga je uhapsila 2019. godine kada je vlada Ekvadora okončala njegov status azilanta zbog toga što se 2012. nije pojavio na sudskom ročištu.

Iako su optužbe za silovanje u međuvremenu odbačene u Švedskoj, Asanž je ostao u londonskom zatvoru Belmarš dok se odlučuje o njegovoj ekstradiciji Americi.

Sudija u Londonu je blokirao njegov transfer u SAD zbog vjerovatnoće da bi u američkom zatvoru mogao da izvrši samoubistvo, prenosi “Tanjug”.

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno