Connect with us

Društvo

NIŠTA OD JEFTINIJE HRANE! Cijene i dalje nezaustavljivo rastu!

Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo “zaključavanje” neće riješiti potrošačke probleme.
Nadležni u Republici Srpskoj nedavno su zaprijetili “brutalnim” inspekcijama svima onima koji su nepotrebno digli cijene određene robe i usluga usljed podizanja minimalca, a početkom ove sedmice predložili su pekarima i da snize cijene hljeba.

Dok se čeka epilog njihovog zahtjeva, i koliko god da su hljeb i brašno važni, jasno je da priča o ovoj temi ne bi smjela da se vrti samo oko ove prehrambene namirnice, već da bi se, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, morala usmjeriti na konkretnije državne korake, i podsjećaju ne samo na akcije “Društveno odgovorni” u Srpskoj ili “Zaključane cijene” u Federaciji BiH, koje će vrijediti samo neko vrijeme, nakon čega će opet uslijediti ono – snalazi se kako ko može.

Potrošači u BiH se s pravom pitaju kako to da globalne cijene hrane nastavljaju padati (žitarice, meso), a da se to ne vidi na domaćim rafovima. Naprotiv!

Cijene gotovo svih vrsta mesa u BiH odavno su premašile ranije statistike čak i za nekoliko maraka po kilogramu (poput junetine ili piletine).

Pa i kada govorimo o hljebu, uzećemo samo da jedan kilogram (zavisno od vrste) košta oko 3,50 KM, pa čak i više. Takođe, teško je zaboraviti i cijene litre ulja koje su čak premašivale i četiri marke, dok su sada jeftinije u prosjeku za nekoliko desetina feninga. Mlijeko u trgovinama i dalje košta više od dvije KM, a pitajte samo proizvođače na selu za koliko to isto mlijeko prodaju distributerima. Slično je i sa mliječnim proizvodima poput sira i kajmaka, te jajima (koja se po komadu rijetko mogu naći jeftinija od pola marke). So je poskupjela za minimum pola KM, a više nije ista ni cijena pojedinih vrsta obične vode.

“Statistička cijena jednog bušela žita (oko 25-26 kg žita) danas iznosi 6,34 dolara, dok je u 2023. godini koštao 7,22 dolara, a u 2022. godini 9,52 dolara”, pojašnjava kroz statistiku Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji na ovom primjeru želi poručiti da poskupljenja pekarskih proizvoda u prethodnom periodu nisu bila opravdana.

Osvrćući se potom na kompletnu priču, on navodi da su cijene svježeg domaćeg mesa u evidentnom porastu, što dijelom znači da je afrička kuga uzela svoj danak. A kao još jedan od primjera udara na potrošačke džepove Srdić izdvaja i takozvanu šrinkflaciju, odnosno smanjene gramaže na proizvode.

“Znamo da su čokolade odavno pale sa 100 na 80 grama, čak i niže, džem takođe sa 500 grama na 385 grama. Toalet-papir je prema svjetskim statistikama poskupio za više od 35 odsto u odnosu na januar prošle godine. A statistika kaže da će potrošači prije promijeniti proizvođača nego manju ambalažu”, dodao je Srdić za “Nezavisne”.

Njegov kolega Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara podsjeća da je BiH tržišna ekonomija, da uvozimo gotovo 80 odsto hrane koju konzumiramo i da je ograničavanje cijena isključivo rezultat dobre volje trgovaca i ministarstava.

“Ali, to što sve poskupljuje, možemo govoriti o pasivnosti države u proteklom vremenu bez fiskalne reforme, poreske reforme, bez kvalitetnih subvencija u poljoprivredi i tržištu hrane. Jasno je da mi imamo novca jer prikupljamo iz godine u godinu sve više, ali je jasno i da je hrana problem jer jedna prosječna plaća od 1.300 KM ne može izmiriti troškove hrane za četvoročlanu obitelj”, kaže Bago.

Dodaje da “zaključavanje” cijena pojedinih proizvoda neće riješiti probleme.

“Recimo, mi smo u Mostaru imali poskupljenje vode i sve ono što bismo možda uštedjeli na tim ‘zaključanim’ proizvodima potrošili smo na vodu. Još ako poskupe gorivo, struja, školarine, vrtići… Dakle, potrošačima raste iznos potrošačke korpe jer s jedne strane uštede na jednom, ali potroše na drugom”, naglašava Bago.

On u daljem razgovoru za “Nezavisne” kaže i kako su povećanje minimalca u Srpskoj te proračunska davanja u FBiH isključivo populističke mjere.

“Institucijama je ovako najljepše. Svake godine se pune proračuni, obaramo rekorde, a sa druge strane nema jasnog i transparentnog povrata tog novca, u vidu subvencioniranja obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede. To je osnovni razlog nezadovoljstva potrošača”, zaključio je Bago.

Kada su u pitanju ekonomske reforme, Ermin Cero, stručnjak iz Sarajeva, ističe da je rješenje u makroekonomskim mjerama, koje će podržati aktivnosti koje dodaju vrijednost i redukovanje onih koje se smatraju neefikasnim ili čak neproduktivnim.

“To je u BiH prekomjerna birokratija ili nepotrebna administracija”, smatra Cero.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

U ovoj OSNOVNOJ ŠKOLI upisana su samo 3 PRVAČIĆA

U Osnovnoj školi “Branko Ćopić” u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni, upisana su tri prvačića, dva manje nego prošle godine.

Direktor škole Andrea Krnetić Grbić rekla je da u ovoj školskoj godini nastavu u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” pohađaju 64 učenika

Prema njenim riječima, deveti razred završava sedam učenika.

Nastavi čitati

Društvo

ZA DJEČJU PROSLAVU POTROŠE JEDNU PLATU! Zbog rođendana se roditelji hvataju za glavu

Sendviči, grickalice, torta i hrpa djece u dnevnom boravku – tako su nekad izgledali dječji rođendani. Međutim, nepisano pravilo je postalo da se oni sada raskošno poslavljaju u igraonicama, zbog čega roditelji moraju izdvojiti i do 1.000 KM.

Nekada bi se djeca nakon torte razbježala po dvorištu, a s prvim mrakom proslava bi bila gotova. Sada se proslava rođendana ne može ni zamisliti bez igraonice, animatora, tematske zabave, pozivnica, kostima, odgovarajućih salveta, ali i još mnogo toga.

Srpskainfo je istražila kako se kreću cijene i koliko novca je potrebno odvojiti za dječiji rođendan.

Dragana P. iz Banjaluke kaže da je za proslavu rođendana svog mališana, prije nekoliko dana izdvojila više od 800 KM.

– Na rođendanu je bilo oko 30 djece i 15 odraslih. Torta od oko 50 komada je koštala 150 KM, zakup igraonice 200 KM, klovn 70 KM, meza oko 150 KM, a grickalice 30 KM. Piće nas je izašlo oko 200 KM – rekla je ova majka. Istakla je da tome treba dodati i cijenu pice. Naime, oni su kupili tri i izdvojili 45 KM. Objasnila je da je sam zakup igraonice 180 KM do 15 djece, preko tog broja djece cijena zakupa je 200 KM.

-Kada se sve sabere i stavi na papir, vidi se da nas je rođendan mnogo koštao – rekla je ona.

Starija djeca, veći troškovi

Slično iskustvo dijeli i Milica R. iz Banjaluke koja kaže da su proslave do petog rođendana nekako i podnošljive.

– Što su djeca starija i troškovi su veći. Samo zakup igraonice se kreće od 150 KM do 300 KM. Neke igraonice imaju i pakete, pa nude svoje meze, grickali i sokove, ali to nikako nije isplativo. Mi obično nakupujemo porodične pice, a cijena jedne je sada oko 25 KM – rekla je Milica. U zadnje dvije godine, kako kaže, nevjerovatno je skočila i cijena torti. Tako one sa fondanom i igračkicama koje lijepo izgledaju i za fotografisanje nema ispod 130 KM, dok su one sa šlagom nešto povoljnije.

-Za stariju djecu, sada se obično organizuju tematski rođendani, neke igre u kojima svi učestvuju. Postoje laser tag igraonice, kao i škole sporta koje organizuju „sportske rođendane“ i to je ubjedljivo najskuplje. Mi smo to jednom i nikada više – istakla je Milica.

Naglasila je da sada rođendan ne može proći bez 500 KM, a i to je minimum minimuma.

-Sada djeca hoće i tetu što oslikava lice, a to se dodatno plaća i prošle godine nas je rođendan sa svim tim izašao 700 KM. Zanimljivo je pomenuti da ni pokloni nisu kao nekada čokolade i plišane mede – rekla je ova majka.

Cijene torti

U Kozarskoj Dubici je za tortu sa fondanom u prosjeku po kilogramu potrebno odvojiti 35 KM, a sa šlagom oko 25 KM po kilogramu.

-Cijena se uređuje po količini ukrasa i vrsti torte, tačnije sastojaka koji idu u nju. Najčešće se kupuju torte sa fondanom u količinu od 3-4 kg, a likove prate trenutne aktuelne crtiće, to se svaki čas mijenja – rekla je ona.

Rođendan u dvorištu

Radeći na ovoj temi, ekipa Srpskinfo je saznala da roditelji sve češće zovu i Hidrometeorološki zavod RS (HMZ) da ih pitaju za vrijeme, jer se mnogi odlučuju za proslavu tokom ljetnjih mjeseci u parku ili dvorištu.

To nam je potvrdila i Jelena S. iz Banjaluke, koja je nećaki organizovala rođendan u dvorištu.

-Roditelji moje nećakinje (moja snaja i brat) su teška srca odlučili da našoj djevojčici ne slave rođendan, jer im se to nikako nije moglo uklopiti u kućni budžet. Onda smo se nas dvije tetke organizovale i napravile smo djevojčici rođendan u dvorištu naše kuće (srećom bilo je lijepo vrijeme). Curica već ima u dvorištu ljuljašku, trampolinu, tobogan… Mi smo napravile tortu u kućnoj radinosti i sve ostalo oganizovale, proizvod je bio “top”, a sve je koštalo oko 200 KM – rekla je ova ponosna tetka.

Prednost ovakvih rođendana je, kako kaže, i to što na ovaj način niste vremenski ograničeni, dok se u igraonici može biti svega tri sata.

-Kao mama sam dječje rođendane slavila prije 20-tak godina i moram reći da je u to vrijeme sve bilo i bolje i jeftinije. Igronice su bile veće, bolje provjetrene, imale su animatore i boravak nije bio vremenski ograničen, pa bi klinci ostajali na rođendanu satima. Danas je za proslavu dječjeg rođendana u igraonici potrebno i do 1.000 KM – rekla je ona.

Psiholozi smatraju da megalomanskim proslavama dječjih rođendana roditelji više dokazuju i ostvaruju sebe i svoje neostvarene snove nego li je to samoj djeci zaista neko veliko veselje.

Nastavi čitati

Aktuelno