Škole u Srpskoj do kraja mjeseca trebalo bi da dobiju protokol za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja koji će usmjeriti prosvjetne radnike kako da postupaju u takvim slučajevima, a dokument predviđa i jasne korake koje zahtijevaju reakciju nadležnih.

Istaknuto je to juče tokom stručne rasprave u Banjaluci, gdje je predstavljen prijedlog ovog dokumenta, koji su zajednički pripremili ministarstva, unutrašnjih poslova, zdravlja i socijalne zaštite, porodice, omladine i sporta te prosvjete i kulture RS. Učesnici skupa su istakli da je cilj ovog dokumenta unapređenje i jačanje međusobne saradnje u zaštiti djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja i koordinisanog odgovora na sprečavanje ovih pojava u društvu.

Pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje Nataša Cvijanović istakla je da je sa ciljem zaštite djece neophodan koordinisan i blagovremen odgovor relevantnih institucija te je u tom pogledu veoma značajno donošenje protokola.

Prema njenim riječima, jasno su definisane procedure koje treba preduzeti u slučaju da postoji bar sumnja da dijete trpi nasilje.

“Onog trenutka kada se primijeti ili postoji sumnja da dijete trpi nasilje ili da je zlostavljano treba odreagovati. U tekst protokola uključene su ustanove socijalne zaštite, vaspitno-obrazovne ustanove, a posebno dječji domovi”, rekla je Cvijanovićeva.

Dodala je da očekuje da će do kraja februara protokol biti i zvaničan dokument koji će pomoći, prije svega, prosvjetnim radnicima da adekvatno postupaju u slučaju nasilja nad djetetom, piše Glas Srpske.

“Svako iz svog ugla mora biti spreman i odreagovati na vrijeme. Protokol će definisati pojave nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja, ali i postupke nadležnih institucija u slučaju da se pojavi nasilje ne samo u školama, nego i u drugim institucijama”, kazala je Cvijanovićeva.

Voditelj Programa za obrazovanje UNICEF-a BiH Sanja Kabil istakla je da svako dijete ima pravo na školu bez nasilja.

“Nažalost, rastuća raslojavanja u društvu, kulturološke razlike odražavaju se i na škole, koje postaju sve nesigurnija mjesta te uključivanjem cijele zajednice možemo to promijeniti i škole učiniti sigurnim mjestima”, upozorila je Kabilova.

Direktori osnovnih i srednjih škola pozdravljaju donošenje ovog dokumenta, u čijoj su izradi i sami učestvovali te su na osnovu iskustava davali određene prijedloge.

Predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sarajevsko-romanijske i gornje-podrinjske regije Jelena Čančar kazala je za “Glas Srpske” da bi ovaj dokument, između ostalog, trebalo da da­ jasnu sliku šta je to vršnjačko nasilje.

“U školama nekad imamo i sporadične sukobe, koje se olako nazivaju vršnjačkim nasiljem. S druge strane, imamo i situacija da se desi vršnjačko nasilje, a da mi nismo svjesni toga”, kazala je Čančar i dodala da je vršnjačko nasilje nešto što se ponavlja, a ne kad se djeca, koja se prije toga nisu poznavala, pogurala ispred učionice pa se desio neki incident.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija Duško Đurić kazao je da nemili događaji u okruženju upućuju na činjenicu da se tom segmentu mora posvetiti posebna pažnja.

“Činjenica je da su nadležni u Srpskoj adekvatno reagovali na pojavu mogućih opasnosti te su, konsultujući se sa školama, preduzeli značajan niz aktivnosti”, kazao je Đurić.

Novi pravilnik kao odgovor na nasilje i krizne situacije dobijaju i škole s druge strane Drine. Škole u Srbiji imaće i timove za krizne događaje, a tim za zaštitu od nasilja ubuduće će procjenjivati da li učenika treba udaljiti iz škole tokom trajanja vaspitno-disciplinskog postupka.

Cilj je osnažiti zaposlene i ublažiti posljedice koje krizna situacija može da ima po učenike i nastavnike, a to je, poručuju nadležni u Srbiji, neophodno nakon tragedije u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da bi škole i nadležne institucije u okviru novog protokola trebalo da organizuju više radionica sa djecom, koji bi u grupama govorili o nasilju.

“Pored policijskih službenika, koji više represivno djeluju, uz stručne službe trebalo bi da se uključe i ljekari kako bi se razvili stavovi o dobrim odnosima kod djece”, kazao je Milić.