Ljetnje računanje vremena koje je počelo 27. marta. završava se u nedjelju, 30. oktobra, odnosno kao i svake godine posljednjeg vikenda u oktobru.
Tada kazaljke časovnika sa 3 treba vratiti na 2 časa, odnosno pomjeriti za jedan sat unazad.

Vrijeme u tri časa u nedjelju, 30. oktobra računa se kao dva časa, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

Ljetnje računanje vremena, čiji je cilj uglavnom ušteda električne energije, kod nas je prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine. Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u posljednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. je donijet novi zakon u toj oblasti i letnje računanje vremena usklađeno je s Evropskom unijom.

“Službeno vrijeme” u svijetu pojmera se unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promenama.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države, tako da na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje marta ili prve sedmice u aprilu. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.

Da li i kako pomeranje sata utiče na naše zdravlje
Pomjeranje sata za 60 minuta unazad čini se kao poprilično mala stvar, ali ta promjena zapravo može uticati na nas i naš organizam.

To je uglavnom fizički uticaj, ali za većinu ljudi ipak je riječ samo o manjim promjenama.

Kada se ciklus dan noć mijenja, onda se zajedno s njim menja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Tada u tijelu dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, nivo energije i imunološki sistem vezani uz naš telesni sat na koji utiče ciklus dan noć.

Srećom, ako osjetite fizičku promenu, ona će trajati svega nekoliko dana i onda ćete se ponovno osjećati normalno.

Šta može da izazove pomjeranje sata?
Nemiran san Istraživanja pokazuju da većina ljudi, uprkos tome što su svjesni promjene, idu na spavanje kasnije. Obično je potrebno neko vrijeme za prilagođavanje, a ovaj efekt najgore pogađa ljubitelje spavanja. Puno su veće šanse da će se osoba prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa.
Smanjena sigurnost u saobraćaju Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači mnogo lakše gube koncentraciju pa su im reakcije usporene. Ako se osjećate neispavano, svakako popijte šolju kafe prije nego što sjednete u auto.
Pomjeranje sata i srčani udar Studija sprovedena 2014. godine na više od 42 hiljade osoba pokazala je pad broja srčanih udara od 21 odsto u nedjelji nakon pomjeranja sata unazad. Zanimljivo, rizik od iste bolesti raste za 24 odsto kod prelaska na ljetnje računanje vremena.
Moglo bi vam se popraviti raspoloženje Iako ćete noćas spavali jedan sat kraće, ova promjena ima i jednu pozitivnu stranu. Ljekari tvrde da je izloženost prvim jutarnjim zracima sunca najbolje što se može dogoditi za vaše raspoloženje. Pomjeranje sata većini će omogućiti da zoru dočekaju na nogama i natjerati ih na izlaganje jutarnjem suncu.
Pad koncentracije Pomeranje sata može da donese manjak koncentracije na radnom mjestu, posebno prve nedjelje nakon pomjeranja sata. Ali, dobra vijest je što će se organizam brzo prilagoditi promeni.