Connect with us

Svijet

LJEKAR ZLOSTAVLJAO PREKO 40 VOJNIKA?! Skandal kakav američka vojska ne pamti! Prijeti mu 330 GODINA ZATVORA

Vojni doktor Michael Stockin suočava se s 50 tačaka za nedolično ponašanje. Naime, brojni američki mediji nakon suđenja u Washingtonu već su ga nazvali “najvećim vojnim krivičnim progonom za zloupotrebe”.

Stockin, 38, optužen je da je navodno zlostavljao 41 muškog pacijenta dok je radio kao anesteziolog u vojnoj bolnici Madigan, smještenoj u zajedničkoj bazi Lewis-McChord, jednoj od najvećih vojnih baza u Sjedinjenim Državama.

Najraniji incidenti, koji su uključivali neprikladno dodirivanje pacijenata, počeli su krajem 2019. godine i nastavili su se do 2022. godine. Mnogi slučajevi su se odnosili na dodirivanje genitalija pacijenata, a optuženi je navodno pokušao da prikrije navodno zlostavljanje lažnom tvrdnjom da je dodirivanje imalo “medicinsku svrhu”.

Očekivalo se da će se Stockin izjasniti da nije kriv po optužbama, ali je odlučio da odgodi izjašnjavanje o krivici na svom prvom ročištu. Robert Capovilla, Stockinov advokat, pozvao je javnost da zadrži presudu dok se slučaj ne završi.

“Namjeravamo se boriti protiv svake pojedinačne optužbe dok porota ne donese svoju presudu. Do tada se iskreno nadamo da je američka vojska u potpunosti spremna da poštuje Stokinova ustavna prava u svakoj fazi ovog procesa, unutar i izvan sudnice. Pozivamo sve da Budite otvoreni, da zapamtite da se Stockin smatra nevinim i da shvatite da ova borba tek počinje”, rekao je advokat.

Dva Stokinova bivša pacijenta opisali su u ekskluzivnim intervjuima za CBS News kako je vojni doktor iznevjerio njihovo povjerenje. Obojica su svoje iskaze dali anonimno, iz straha od odmazde. Obojica muškaraca, sada u penziji, opisali su posjetu Stokinu zbog fizičkog bola. Kada bi završili sami sa doktorom u sobi, zamolili su ih da se skinu, a on bi im pregledao donji deo tela i genitalije, neprimereno ih dodirujući.

Jedan od muškaraca, penzionisani komandant prve klase koji je zatražio medicinsku pomoć na osnovu uputnice za artritis u ramenima, rekao je da je u početku bio “veoma zbunjen” svojim “temeljnim pregledom”.

“Ja i dr. Stokin ostali smo sami u prostoriji. Prvo mi je pregledao ramena, a onda me zamolio da ustanem, spustim pantalone i podignem ogrtač. Lice dr. Stokina je bilo u preponama i počeo je dirati moje genitalije “, rekao je bivši pacijent.

Drugi penzionisani vojnik rekao je da ga je Stockin navodno zlostavljao u tri navrata i opisao slično iskustvo kada je dobio “alternativnu procjenu”. Obojica su rekli da je iskustvo ostavilo duboke emocionalne ožiljke na njima.

“Nisam se mogao natjerati da pričam o tome šta mi se dogodilo čak ni sa suprugom. Bilo mi je jako neugodno”, rekao je vojnik.

Obojica kažu da namjeravaju svjedočiti na vojnom sudu 7. novembra.

“To je emotivno, to nije nešto na šta sam navikao”, rekao je vojnik o predstojećem svjedočenju. “Mogu da se nosim sa mnogo stvari. Mogu da se nosim sa ljutnjom, mogu se nositi sa borbom, ali emocije i slične stvari, to je lično.”

U septembru su dvije Stokinove žrtve, jedna penzionisana, a druga još u vojnoj službi, optužile vojsku i Ministarstvo odbrane za nemar jer nisu spriječili navodnu zloupotrebu. “Činjenica da je dr. Stockin mogao zlostavljati toliko pacijenata je uvjerljiv dokaz da je vojska bila nemarna u nadgledanju doktora”, tvrdi Christine Dunn, advokatica koja zastupa dva vojnika.

Istraga će ostati otvorena tokom suđenja, a Odeljenje za kriminalističke istrage američke vojske će sprovesti dalju istragu ako se jave dodatne žrtve.

Stockin je, u međuvremenu, suspendiran i ne može primati pacijente, ali je njegova medicinska licenca i dalje aktivna, prema bazi podataka Ministarstva zdravlja Washington State Departmenta.

Tužioci su rekli da će “nastaviti da procenjuju” da li da traže pritvor na osnovu potencijalne opasnosti da bi major Stockin “mogao da pobegne ili da se upusti u dalje nedolično ponašanje”.

Ako bude proglašen krivim, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom i otkazom. Ako bude osuđen po svim tačkama optužnice, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom do 330 godina, ukoliko bi kazne služile uzastopno.

Kurir.rs/Jutarnji.hr/CBSNews

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno