Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne naoblačenje uz JAK VJETAR

U BiH će biti uglavnom suvo, toplo i sunčano uz prolaznu umjerenu oblačnost od sjeverozapada ka istoku, a poslije podne se očekuje jače naoblačenje na zapadu i jugu uz kišu.

Ujutro će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode i s mogućom slabom kišom ponegdje na istoku, a oko rijeka i po kotlinama se očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Od očekuje se podne vjetrovito vrijeme, uz jak, u Krajini i olujni jugo. U Hercegovini veći dio dana biće oblačno sa povremenom lokalnom kišom.

Poslije podne i uveče jače naoblačenje na zapadu i jugu, koje će se do narednog jutra širiti ka svim predjelima i donijeti kišu lokalno i jaču, uglavnom u Hercegovini, gdje su mogući pljuskovi s grmljavinom.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od osam do 14, u višim predjelima od pet, a dnevna od 18 na jugoistoku do 27 u Krajini, u višim predjelima od 13 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: U Srpskoj rođeno 3.618 beba, a umrlo 7.429 osoba

Zamislite da u jednoj zemlji, koliko god mala ili velika bila, u jednom danu bude rođeno tek 5 beba. Da. Slovom i brojem – 5.

Ova, množemo slobodno reći, šokantna brojka dobijena je iz nekoliko porodilišta u Srpskoj. Rođene su 2 djevojčice i 3 dječaka. Najviše beba, uglavnom, bude rođeno u Banjaluci. Ali, isto tako često pročitamo da porodica nije bilo u Trebinju, Nevesinju, Foči, Doboju…

Na žalost, ovako male brojke su svakodnevica i realnost. I postaju norma. I uklapaju se u mnogo širu, dugoročniju i krajnje zabrinjavajuću sliku. Srpska izumire.

Povremeno se pojavi vijest o „baby boom“ kada se u jednom danu rodi 20, 30 ili 46 beba i tada kao da se na trenutak probudi nada. Ali to su, nažalost, izuzeci koji potvrđuju pravilo.

Demografska slika Republike Srpske za drugo tromjesečje ove godine više nije samo razlog za zabrinutost, već je alarm na najvišem nivou.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u tom periodu registrovano je samo 1.812 živorođenih beba, što je pad od 5,2% u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno, broj umrlih porastao je na 3.394, što je povećanje od 6,6%. Dakle, broj umrlih je gotovo duplo veći od broja rođenih.

Za 6 mjeseci ove godine u Srpskoj je rođeno 3.618 beba, a umrlo je 7.429 njenih građana.

Statistika pokazuje da smo za samo deceniju, na razlici broja rođenih i umrlih izgubili oko 70.000 ljudi.

Ovaj demografski pad posljedica je više faktora, od masovnog iseljavanja mladih, nezaposlenosti, nesigurnosti u budućnost, prekuspog života.

I nije ovo samo suva statistika, ovo su brojevi koji pokazuju da kao narod nestajemo. Jer, Srpska je prošle godine prvi put pala na ispod milion stanovnika. U tišini. Bez suštinske reakcije.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE Sveti apostol JAKOV

Postoji izreka da “riječ može i da rani i da izliječi”. Sutra, 23. oktobra, pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Svetog apostola Jakova, brata Gospodnjeg – sveca koji je životom i mučeničkom smrću pokazao koliko je snaga vjere jača od svake ljudske riječi.

Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, žene posebno treba da se prisjete važnosti praštanja i smirenosti, a običaj nalaže – umjesto praznih riječi, da u tišini učine nešto dobro.

Ko je bio Sveti Jakov, brat Gospodnji
Sveti apostol Jakov bio je prvi episkop Jerusalima i jedan od onih koji su neposredno svjedočili o Hristovom vaskrsenju.

Zvali su ga “bratom Gospodnjim” jer je bio sin pravednog Josifa, iz prvog braka, a vremenom je postao stub prve hrišćanske zajednice.

Njegova Poslanica Jakovljeva i danas se čita kao jedan od najvažnijih tekstova o vjeri i djelu – jer Jakov je govorio da vjera bez djela ne vrijedi ništa.

Stradao je zbog svoje postojanosti: odbio je da se odrekne Hrista, bio bačen sa hrama i kamenovan. Predanje kaže da je umro moleći se za svoje mučitelje, izgovarajući posljednje riječi: “Gospode, oprosti im, jer ne znaju šta čine.”

Običaji na Jakovdan: Praštanje i čuvanje jezika
U srpskom narodu, Jakovdan je poznat kao dan kada se “prašta zlim jezicima”.

Vjernici vjeruju da je upravo tog dana potrebno oproštanjem očistiti dušu od klevete i ogovaranja, jer svaka izgovorena riječ nosi težinu.

Žene su, prema starom običaju, u ranu zoru prale lice hladnom vodom — ne “da otjeraju duhove”, kako to često netačno pišu portali, već da simbolično “operu sve što su rekle ili čule što ne priliči”, da u novi dan uđu s čistim mislima.

Takođe, običaj je da se u kući ne raspravlja, da se govori blago i da se pomiri s onima s kojima ste u svađi. Vjeruje se da svaka riječ izgovorena s ljutnjom na ovaj dan može donijeti nemir koji traje cijele zime.

Nastavi čitati

Aktuelno