U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje oblačno i hladnije vrijeme sa prolaznom slabom kišom i maksimalnom temperaturom vazduha do 16 stepeni Celzijusovih.

Tokom dana slaba prolazna kiša će se premještati od istoka ka zapadu, dok će ponegdje na planinama padati snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U večernjim časovima se jače padavine očekuju na sjeveru i istoku, uz pojačan sjeverni vetar.
Na jugu će biti biti suvo uz sunčane periode i toplije.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do osam, u višim predjelima minus jedan stepen, a maksimalna dnevna od sedam do 16 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini i jugozapadu bura, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Evropska unija uvodi značajne promjene u sistemu putovanja u zemlje šengenskog prostora, koje će imati direktan uticaj i na građane Bosne i Hercegovine. Novi sistemi koji su najavljeni, Entry/Exit System (EES) i European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), modernizovaće i ubrzati prelazak granica.

Prvi korak ka digitalizaciji graničnih kontrola počinje već u oktobru 2025. godine, kada počinje s radom EES, elektronski sistem za prijavu ulaska i izlaska iz EU. Putnici neće morati ništa preduzimati prije putovanja – registracija će se vršiti direktno na granicama Evropske unije, gdje će EES prikupljati fotografije lica i otiske prstiju putnika. Ovaj sistem će omogućiti bržu graničnu kontrolu zahvaljujući automatskom skeniranju pasoša, bez potrebe za tradicionalnim graničnim provjerama. Početkom primjene EES-a za zemlje šengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska ne samo državljana BiH nego i ostalih zemalja zapadnog Balkana, kao što su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.

Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradiće se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service. Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u šengensko područje otisci prstiju će već biti pohranjeni u viznom informacionom sistemu (VIS).

Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU, odnosno šengenskog prostora, moraće dati svoj pasoš. Službenici za kontrolu pasoša skeniraće otiske prstiju i fotografisati osobe. Ove informacije biće zabilježene u digitalnoj datoteci.

Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren. No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.

Bitno je navesti da, ako odbije dati biometrijske podatke, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.

Takođe, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti da boravi na teritoriji evropskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES onlajn alata.

Šest mjeseci kasnije, u oktobru 2026. godine, biće pokrenut i ETIAS – onlajn sistem za izdavanje putnih dozvola za ulazak u Šengen zonu za putnike kojima nije potrebna viza. Važno je naglasiti da ETIAS nije viza, već elektronska autorizacija za kratkotrajni boravak u 30 evropskih zemalja.

Prilikom onlajn prijave za ETIAS dozvolu, putnici će morati dostaviti lične podatke kao što su adresa stanovanja, podaci iz pasoša, trenutno zanimanje te informacije o eventualnim ranijim putovanjima u konfliktne zone ili krivičnim presudama. Naknada za ETIAS iznosi sedam evra, a dozvola će važiti tri godine ili do isteka pasoša.

EES i ETIAS donose niz koristi za građane BiH:

Ubrzan i efikasan prelazak granica zahvaljujući digitalizaciji;
Preciznija kontrola dužine boravka u zemljama EU;
Povećana zaštita identiteta putnika putem biometrijskih podataka;
Smanjeno vrijeme čekanja na granicama uz automatsko skeniranje pasoša.
Iako oba sistema imaju zajednički cilj jačanja sigurnosti granica EU, bitno je istaći da će EES biti prvi operativan, a ETIAS će uslijediti nekoliko mjeseci kasnije. Ove promjene znače jednostavnije, sigurnije i ugodnije putovanje za sve građane Bosne i Hercegovine, ali i zapadnog Balkana.

Centralna banka BiH kupila je tokom prošle godine dodatne dvije tone zlata, a trenutna dobit po tom osnovu iznosi 21,4 miliona evra, saopšteno je iz ove banke.

U saopštenju je navedeno da je Banka u prošloj godini, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kupovinom dodatne količine zlata.

Prema podacima na kraju februara, učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama Centralne banke iznosi oko 3,5 odsto.

Zlato, kao aktiva koja je preferirana za zaštitu od geopolitičkih i finansijskih rizika, ima pozitivan doprinos diverzifikaciji portfolija, koja za cilj ima zaštitu od finansijskog i kreditnog rizika, prenosi Srna.