U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje toplo vrijeme, a poslije podne će se naoblačiti i povremeno će biti vjetrovito.

Poslije svježeg jutra, biće se sve toplije sa temperaturom od 28 na zapadu do 35 stepeni na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U prvom dijelu dana biće sunčano, a zatim će doći do naoblačenja od zapada, gdje se uveče očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će se u noći na srijedu premještati ka jugu, zatim i sjeveru i istoku. Duvaće slab, poslije podne umjeren vejtar, ponegdje na zapadu i jak, jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17 stepeni Celzijusovih.

Potreba za asistentima u nastavi u školama u Republici Srpskoj je sve veća, a uslovi rada, prema riječima Dejana Prodanovića, diplomiranog defektologa, koji već dvije godine pomaže djeci u klupama, sve su lošiji i lošiji.

Međutim, uprkos tome, on će i u novoj školskoj godini koja je na pragu biti u ulozi asistenta.

“S obzirom na to da sam defektolog, i ove godine ću da radim u školi, ali sa više djece, jer raditi sa jednim djetetom kao asistent je premalo plaćeno”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ovaj posao ga ispunjava, jer voli rad sa djecom, a posebno ga motiviše kada vidi njihov napredak i pomak u svakodnevnom funkcionisanju.

“Tokom rada sam stekao iskustvo i susreo se sa različitim izazovima, među kojima su najčešći intelektualna ometenost i disharmoničan razvoj. Upravo ti izazovi dodatno me podstiču da razvijam strpljenje, kreativne metode rada i individualni pristup svakom učeniku”, objašnjava on.

I dok asistenti pomažu djeci, sistem je njima okrenuo leđa. Tako Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske finansira asistente na pola radnog vremena po koeficijentu predviđenom za srednju stručnu spremu.

“Apsolutno smatram da asistenti treba da imaju bolje uslove za rad. Posao asistenta u nastavi je premalo plaćen. Takođe, prošle godine asistentima je bio ukinut i putni trošak. Nadam se da će Ministarstvo od ove školske godine ponuditi asistentima bolje uslove za rad”, kaže Prodanović za “Nezavisne novine”.

Prodanovićeve riječi potvrđuje i statistika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na početku školske 2024/2025. godine u redovnu nastavu bilo je uključeno 2.099 učenika sa smetnjama u razvoju, dok je pet godina ranije, odnosno na početku školske 2020/2021. godine, broj učenika sa smetnjama u razvoju bio 1.265.

Poziv za asistente prethodnih dana bio je raspisan u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” iz Prnjavora, koja je dobila saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture RS za njihovo angažovanje u nastavi za učenike sa smetnjama u razvoju.

“Asistent u nastavi je tehnička pomoć učeniku i sa njim je dok traje nastava. Uloga asistenta je da izvršava naloge nastavnika kako bi učenik savladao individualni obrazovni program koji kreira nastavnik”, stajalo je u pozivu.

Dario Vlajić, direktor ove prnjavorske osnovne škole, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su asistenti u ovoj školi potrebni učenicima različitih razreda.

“Naša škola ove godine dobila je saglasnost za angažovanje asistenata u nastavi za sedam učenika, od kojih je šest učenika i jedna učenica”, kaže Vlajić.

Prema njegovim riječima, ove godine ima onih koji su izrazili svoje interesovanje da budu asistenti.

“Bio sam skeptičan i plašio sam se da neće biti interesovanje iz već poznatih razloga”, kaže Vlajić dodajući da su često i roditelji ti koji ulažu napor da se pronađe asistent.

Na poziv za asistenta u nastavi u Osnovnoj školi “Vuk Stefanović Karadžić” iz Doboja prijavilo se 20 osoba, što je znatno više nego što im je bilo potrebno.

Prema riječima Ljubiše Blagojevića, direktora Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić”, u ovoj obrazovnoj ustanovi, osim u redovnoj nastavi, asistenti su zaposleni i u posebnim odjeljenjima, odnosno grupi sa učenicima sa poteškoćama u razvoju.

Kako dodaje, školski odbor je usvojio i dodatni, interni pravilnik za izbor asistenata, jer glavni pravilnik propisuje samo osnovne odredbe.

“U avgustu, kada dobijemo saglasnost od Ministarstva za prijem asistenata, raspišemo poziv, zatim se prijave oni koji žele biti asistenti. Obavimo s njima razgovore, uključimo i roditelje da vidimo da li su saglasni s tim asistentom i sprovedemo proceduru”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

Izgradnja obilaznice oko Banjaluke je projekat kojem se građani najvećeg grada Srpske nadaju više od decenije, a prema preglednoj karti sa označenim objektima za uklanjanje datoj u glavnom projektu, biće potrebno srušiti čak 435 objekata.

Iz Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” za “Nezavisne novine” ističu da su pomenutu preglednu kartu izradili projektanti, ali da će zvaničan dokument u skladu sa zakonskim odredbama biti plan uklanjanja objekata, grafički prilog koji je sastavni dio plana parcelacije.

“Prema karti iz glavnog projekta, za koju opet naglašavamo da je informativna, uklanja se 151 stambeni objekat, 80 pomoćnih, 203 privredna i jedan nadvožnjak. Ne raspolažemo podacima koliko je to domaćinstava. Navedeni brojevi se odnose isključivo na trasu obilaznice, za koju imamo glavni projekat, bez vezne saobraćajnice”, navode oni.

Međutim, kako ističu, postupak eksproprijacije još nije pokrenut jer nisu stvorene zakonske pretpostavke za to.

“Tačnije rečeno, nije donesen važeći plan parcelacije i nisu obezbijeđena sredstva za eksproprijaciju”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju iz ovog preduzeća, oni su se u decembru 2024. godine obratili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske s inicijativom za donošenje odluke Narodne skupštine Republike Srpske o izradi plana parcelacije po skraćenom postupku.

“Da bi počela realizacija ugovora o izradi plana parcelacije potrebno je sačekati da Narodna skupština Republike Srpske donese pomenutu odluku. Potom će izrada plana parcelacije ići u skladu sa ugovorenom dinamikom i zakonom propisanom procedurom sa javnim izlaganjem Nacrta plana parcelacije i Nacrta izvještaja o uticaju na životnu sredinu. Prijedlog plana parcelacije nakon javnog uvida treba da usvoji Narodna skupština Republike Srpske, poslije čega se stvaraju preduslovi za pripremu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Da bi se krenulo sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, potrebno je obezbijediti sredstva za isplatu naknada za eksproprisane nekretnine i sprovođenje postupka eksproprijacije”, objašnjavaju iz “Autoputeva RS” za “Nezavisne novine”.

Prema cijenama iz 2023. godine, predračunska projektantska vrijednost obilaznice iznosi oko 800.000.000 KM bez troškova eksproprijacije i bez izgradnje i eksproprijacije vezne saobraćajnice.

Inače, kako ističu iz “Autoputeva RS”, obilaznica Banjaluka je dionica trase auto-puta Banjaluka – Mliništa, a pruža se od Glamočana do petlje Banjaluka jug, dužine 16,75 kilometara.

“Za pomenutu obilaznicu izrađen je glavni projekat, u koji je uključena i vezna saobraćajnica, koja ide od petlje Banjaluka jug do zapadnog tranzita i povezuje auto-put i gradsku putnu mrežu”, navode oni za “Nezavisne novine”.

Do sada su “Autoputevi Republike Srpske” sproveli postupak javne nabavke i zaključili ugovor o izradi plana parcelacije za obilaznicu Banjaluka, kao i izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Podsjećamo, na ovu temu prije dvije godine sa predstavnicima “Autoputeva RS” razgovarao je i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, koji je tada rekao da će izgradnja obilaznice umnogome rasteretiti saobraćaj i smanjiti gužve u Banjaluci.

On je tada rekao da će Banjaluka rješavanje imovinsko-pravnih poslova završiti i prije predviđenih rokova i staviti na raspolaganje sve raspoložive kapacitete.

“Vadimo iz ladice i rješavamo sve predmete i probleme koji su decenijama stajali po strani i bili zanemarivani od prošlih administracija”, rekao je tada Stanivuković.

Slobodan Stanarević, tada izvršni direktor “Autoputeva Republike Srpske”, a danas v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove, rekao je da su tada razgovarali i o pripremi u vezi sa eksproprijacijom zemljišta na kome će biti izgrađena obilaznica.

“Trasa na kojoj će biti izgrađena obilaznica oko Banjaluke kreće od Kuljana, zatim se ukršta sa auto-putem Banjaluka – Prijedor, te nastavlja dalje ka jugu Banjaluke”, potvrdio je tada Stanarević.