Connect with us

Svijet

NOVI PROBLEM ZA AMERIKU! Više od trećine stanovništva ALJASKE želi otcjepljenje od SAD?

Teksas možda jeste najglasniji zagovornik otcjepljenja, ali ta ideja najviše podrške ima u Aljasci.

Novo istraživanje JuGova pokazalo je da više od trećine stanovnika Aljaske (36 odsto) ne želi više da bude dio Sjedinjenih Američkih Država. Slijedi Teksas, sa 31 odsto ispitanika koji se zalažu za “tekszit”.
Zanimljivo je da nisu samo “republikanske” države te koje žele da se otcijepe. Anketa je pokazala da je treća na listi “secesionista”, Kalifornija koju vode demokrate. Čak 29 odsto stanovnika te države želi nezavisnost. Slijede Oklahoma (28 odsto), Nebraska (25 odsto), Džordžija (25 odsto), Florida (24 odsto) i Vašington (24 odsto).

Na drugom kraju spektra je Konektikat, gdje samo devet odsto njegovih relativno zadovoljnih stanovnika traži razlaz, prenosi “Dejli mejl”.

Anketar Tejlor Ort rekao je da je prošlomjesečno istraživanje na uzorku od oko 35.000 odraslih otkrila “značajnu podršku” rasparčavanju SAD. Na cijelom prostoru SAD, 23 procenta ispitanika reklo je da želi da se njihova država otcijepi. Otprilike polovina (51 odsto) bila je protiv, a 27 odsto nije bilo sigurno.

Države sa najvećim udjelom secesionista nisu direktno povezane sa politikom, iako su republikanci naklonjeniji otcepljenju od demokrata, navode istraživači i objašnjavaju da to ima više veze sa veličinom države, stanovništvom i ekonomijom.

Aljaska, Teksas, Kalifornija i Njujork, naklonjeni secesiji, visoko su rangirani u smislu stanovništva i kopnene mase. Oni takođe imaju dovoljno ekonomskog uticaja da mogu da opstanu sami, osim Aljaske, koja ipak ima dovoljno nafte i rudnog bogatstva da plati stanovnicima više od 1.300 dolara godišnje.

Uticajna Partija nezavisnosti Aljaske decenijama se zalagala za održavanje referenduma u državi, istovremeno pozivajući na pravo na oružje, školovanje kod kuće, malu vladu i borbu protiv abortusa.

Ali podrška stanovnika sama po sebi nije dovoljna da se države otcijepe, kao što je pokazala Konfederacija u Američkom građanskom ratu. Mnogi pravnici kažu da Ustav SAD ne dozvoljava državama da se izvuku.

RT Balkan

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Aktuelno