Connect with us

Banjaluka

PREDSTAVLJAMO BIOGRAFIJE KANDIDATKINJA za titulu “Najinspirativnija Banjalučanka”

Sjajne biografije kandidatkinja nominovanih u okviru novouvedenog izbora za titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ potvrda su da u našem gradu ima zaista mnogo uspješnih i ostvarenih žena.

Naime, za ovogodišnju titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ iz oblasti nauke nominovano je 28 žena, koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima.

U nastavku pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja:

Maja Milijaš, doktor nauka tehnološkog inženjerstva i to najmlađi doktor nauka u Republici Srpskoj. Ona je sa svojih nepunih 30 godina kao naučnica ostavila mnogo tragova u svijetu, ali i našoj Banjoj Luci.

Nikolina Makivić, osvajač Tesline medalje i sudentica svih generacija Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je sa 28 godina na Sorboni, iz oblasti molekularne elektrohemije, radeći na inovativnom konceptu bakterija. Nikolina trenutno živi u Parizu.

Aleksandra Savić, osnivač Udruženja lektora RS i njegova predsjednica. Autor je aplikacije JATOLOG, kreator je „Jezikoslovca“ i priređivač knjige „Priča o princezi Banjaluci“. Na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu na modulu Jezik završila je sve ispite sa ocjenom 10, i trenutno čeka i odbranu doktorske disertacije.

Ana Lojić, inovativna, kreativna i preduzetna dama sa više od osam godina iskustva u IT industriji. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti DATA SIENCE, što joj omogućava da razvija nove alate i tehnologije za rješavanje složenih problema, kao što je prediktivna analiza. Sa druge strane, Ana je predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka već 10 godina, gdje svojim liderstvom podstiče inovacije među mladima.

Marijana Maran svoju doktorsku disertaciju „Efikasnost pedagoške prevencije vršnjačkog nasilja u školi primjenom akcionih istraživanja“ odbranila je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Autor je velikog broja stručnih radova na ovu temu koji su od velikog značaja za pedagošku zajednicu proteklih godina.

Nada Vasiljević, Filozfski fakultet je završila kao prvi student generacije i najmlađi master razredne nastave u Republici Srpskoj. Kreator je brojnih stručnih i naučnih radova i dobitnik plakete Ministarstva prosvjete i kulture. Budući je doktor nauka iz oblasti metodike razredne nastave matematike.

Anja Kunić istraživač, edukator i doktorant na Južnodanskom tehničkom univerzitetu u Kopenhagenu u oblasti algoritamske arhitekture i građevine, robotske konstrukcije sa integracijom tehnologija industrije 4.0 i održivih životnih ciklusa materijala.

Suzana Gotovac Atlagić doktorske studije iz oblasti nanotehnologije završila na Ćiba univerzitetu u Japanu gdje je dobila i rektorovu nagradu sa još 6 najproduktivnijih studenata 3. ciklusa. Zaposlena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. Njena važna lična misija je borba za povratak mladih kadrova iz naše zemlje nakon njihovog školovanja u inostranstvu.

Dijana Jelić, doktor fizičkohemijskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakutetu. Polje njenog naučnog istraživanja su sustemi za isporuku lijekova i biomaterijali. Magistarske i doktorske studije završila je na Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu, a predanim radom u svojoj oblasti dobila je dvije prestižne stipendije koje su joj omogućile postdoktorska usavršavanja u SAD-u i Japanu.

Vesna Ećim Zlojutro, doktor medicinskih nauka, redovna profesorica na Katedri za ginekoligiju i akušerstvo, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC Republike Srpske, kroz svoj rad ostavila je pečat na mnogo ljudi. Studije medicine, magistarske i doktorske studije završila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, učesnik je u značajnom broju kliničkih istraživanja sa izuzetno velikim brojem objavljenih stručnih radova. Takođe, ona je bila prvi ginekolog u pravoslavnoj ambulanti koja radi na volonterskoj osnovi.

Vera Zih, neko ko vidi srcem, i to nije metafora. Edukovala se, a kasinije je edukovala i druge u oblasti zaštite prava manjinskih grupa: djece, madih i žena sa invaliditetom. Žena koja se na svom porodiljskom odsustvu priprema za polaganje Pravosudnog ispita. Vera Zih se pored poslovnih i porodičnih obaveza aktivno posvećuje i Udruženju mladih sa invaliditetom InfoPart, koje se u saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci okreće ka obezbjeđivanju pristupačnijeg okruženja za osobe sa invaliditetom u oblasti obrazovanja i studentskog standarda, ali i drugih aktivnosti.

Snežana Kutlešić Stević, neko ko je kroz svoju specijalizaciju baromedicine – hiperbarične i podvodne medicine unio inovativne metode liječenja u Banjoj Luci. Takođe, pored Medicinskog fakulteta u Beogradu, školovala se i na slovenačkoj klinici Golnik. U toku pandemije virusa korona odigrala je veoma veliku ulogu u liječenju bolesnika sa respiratornim tegobama. U našem gradu poznata je po saradnji sa većim brojem udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom, a modna revija osoba sa invaliditetom „Baš po mjeri“ je postala prepoznatljiv i rado viđen događaj.

Lana Lugonja, master psihologije i doktorant na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na osnovnim studijama dobila je nagradu za najboljeg studenta na studijskom programu psihologije. Takođe, dobitnica je stipendije za izvrsnost koja se dodjeljuje najboljem kandidatu od svih doktoranata. Objavila je preko 10 naučnih radova i dobitnica je nagrade „Dr Jovan Savić“ 2023. godine povodom obilježavanja 20 godina rada Društva psihologa RS.

Radana Bjelajac trenutno pohađa drugi ciklus studija na Tehnološkom fakultetu Univrziteta u Banjoj Luci, smjer Hemijsko inženjerstvo čijem završetkom će steći zvanje master hemijskog inženjerstva. Koristeći svoje stručno znanje i prednosti prirodnih sirovina, stvorila je prirodne proizvode „Pčelica“ koje neprekidno usavršava sa ciljem da napravi proizvode koji pomažu ljudima da riješe čitav spektar zdravstvenih problema i olakšaju sebi život.

Jagoda Petrović redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, studijski program Socijalni rad. Realizovala je brojna naučna istraživanja na temu migracija, socijalnog rada u zajednici i socijalnog uključivanja siromašnih, psihosocijalne podrške marginalizovanim grupama i dr…Učestvovala je u svojstvu koordinatora na projektima koje su podržali UNHCR, Svjetska banka, Svjetski program za hranu… Objavila preko 100 naučnih radova i deset knjiga.

Stojana Petrović, docentkinja Pravnog fakulteta u Banjoj Luci pridružiće se damama na bini. Doktorske studje iz oblasti građanskopravnih nauka završila je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Prva je žena autor u oblasti pravnih nauka u Banjoj Luci, koja je objavila naučne radove u prestižnoj svjetskoj citatnoj bazi „Veb of sajens“. Iako je ovo uobičajeno u oblasti drugih nauka, u oblasti pravnih i društvenih nauka ovo je težak i izuzetan poduhvat.

Nina Marić, docentkinja doktorica medicinskih nauka koja obavlja funkciju rukovodioca Centra za rijetke bolesti Republike Srpske i rukovodioca Genetskog savjetovališta. Dobitnik je „Povelje“ Komore doktora medicine RS za najbolje rezultate postignute na studiju medicine.

Isidora Graorac, po struci profesor srpskog jezika i književnosti, ali svoje djelovanje okreće, zbog životnih okolnosti, u isttraživanje i zalaganje za traženje rješenja u procesu traženja nestalih. Predsjednica je Upravnog odbora Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“.

Ajla Akšamija rođena u Banjaluci sa trenutnom adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Juti. Rukovodi istraživačkim entitetom za inovacije u arhitektonskoj nauci i edukativnim programima. Njena istraživačka ekspertiza uključuje arhitektonsko-građevinsku nauku i održivost, zgrade visokih performansi, nove arhitekotnske tehnologije i inovacije u arhitekturi.

Verica Pavlić, postdiplomske studije završava na Medicinskom i stomatološkom fakultetu u Tokiu – Univerzitet u Japanu. Dokotorat je završila sa najvišim ocjenama, nakon čega se vraća u Banja Luku i hvala joj na tome. Do danas je objavila preko 40 naučnih radova u svjetskim naučnim časopisima i nekoliko knjiga. Prdstavnik je Republike Srpske u Svjetskoj Stomatološkoj Organizaciji. Dobitnica je Eugen Šnajder nagrade Američke laserske asocijacije, Centra izvrsnosti Tokijskog Medicinskog i stomatološkog Univerziteta, nagrade Veliki Pečat Komore doktora stomatologije kao i mnogih drugih.

Aleksandra Drinić između ostalog posjeduje je postdiplomski sertifikat arheologije sa Univerziteta u Lesteru u Velikoj Britaniji te magisterija iz turizma, baštine i razvoja sa Univerziteta u Glasgovu. Već 25 godina učestvuje u naporima razvoja turizma BiH, a bila je i član tima koji je predstavljao BiH na njenom prvom sajmu turizma VeTeeM i kreirao njen prvi avanturistički proizvod.

Slađana Mišić, magistrica predškolskog vaspitanja nosilac Svetosavske povelje RS, sa titulom Najbolji nastavnik stare Jugoslavije, dobitnica nagrade „Global tičer avard“, Nju Delhi, Indija. Autor je više nagrađenih didaktičkih sredstava, jedan od autora aktuelnog Programa za predškolosko vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske. Takođe, član je i stručnog tima za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj i radne grupe za izmjene i dopune zakona o predškoloskom vaspitanju i obrazovanju.

Jelena Škrbić Radić predsjednica Udruženja osoba oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj „DiabetNo1“. Iako je završila Ekonomski fakultet, svoj život posvećuje radu ovog udruženja i glavni je pokretač drugih osoba koje uključuje u rad kako bi svakodnevno pomagali jedni drugima. Njenim zalaganjem, došlo je do rezultata da Fond zdravstevnog osiguranja Republike Srpske od avgusta 2023. djeci i omladini oboljelim od dijabetesa tip 1 u Republici Srpskoj do 18 godina starosti obezbjeđuje senzore za kontinuirano mjerenje glukoze. Uspješno je pokrenula inicijativu širom Srpske i sada 12 opšitna/gradova sufinansira senzore mladima od 18- 30 godina, ali i starijima.

Ljiljana Zrnić, diplomirani elektroinženjer i omiljena profesorica u Ekonomskoj školi. Poznata je po svom angažmanu u radu sa članovima Volonterske sekcije već 15 godina i učestvuje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. Njene učenike ćete prepoznati jer su redovni posjetioci kulturnih događaja i festivala. Svojim radom i djelovanjem inspirisala je veliki broj učenika da i nakon školovanja ostanu zaljubljenici u kulturu.

Milica Gajić Bojić, doktorsku disertaciju je odbranila na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u februaru ove godine. Koautor je više od deset naučnih radova u međunarodnim časopisima, a dobitnik je Zlatne plakete Univerziteta u Banjoj Luci za postignut uspjeh i završetak studija u roku.

Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije, vanredni profesor na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Od njene bogate biografije izdvojili bismo da je postala doktorica zbog dijabetesa tip 1 i da nesebično pomaže svim oboljelim od ove opake bolesti i da je omiljena u tim krugovima.

Vesna Šipka, master tezu „Upravljanje seizmičkim rizikom za osnovne i srednje škole u Banjoj Luci“ odbranila je na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Jedna je od koautora Seizmotektonske karte Republike Srpske, te autor preko 13 naučnih stručnih radova iz oblasti seizmologije.

Izabela Marković, koja je svoj završni master rad odbranila na temu „Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena“ na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Ovo je prvi naučni rad na ovu temu koji je napisan u Bosni i Hercegovini koji se ogleda u davanju podataka koji mogu doprinijeti cilju adekvatne zaštite žena od ovog oblika rodno zasnovanog nasilja.

Podsjećamo, kada je riječ o izboru „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti nauke bitno je napomenuti da će sugrađani u narednim danima imati priliku da putem društvenih mreža Grada upoznaju sve nominovane kandidatkinje, koje će prenijeti Banjalučankama svoje želje povodom Dana žena.

A koja od njih će ponijeti titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti nauke – odnosno prvu među jednakima izabraće upravo same kandidatkinje među sobom.

Loading...

Banjaluka

BANJALUKA UZ NAJMLAĐE! Iako budžet nije usvojen POČELA ISPLATA SUBVENCIJA za boravak djece u privatnim vrtićima

Počela je isplata subvencija za boravak djece u privatnim predškolskim ustanova za februar mjesec u iznosu od 150 KM, odnosno 200 KM zavisno od broja djece u istoj porodici.

Kako je pojasnila gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, iako se Banjaluka i dalje nalazi u privremenom finansiranju, bez usvojenog Budžeta za 2025. godinu, iznos subvencija je i dalje 150 KM, jer gradska administracija nije željela da tu mjeru smanjuje.

-Već odranije je poznata činjenica da su subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama u protekloj godini iznosile 60 KM, a da ove godine iznose 150 KM. Logično je da, ukoliko u toku privremenog finansiranja imate mogućnost da isplatite 60 KM mjesečno, da ne možete isplaćivati 150 KM. Međutim, s obzirom da je upravo gradonačelnik Draško Stanivuković osmislio i realizovao ovu mjeru sa ovom gradskom administracijom, nije želio da zbog svega što rade predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković, SNSD i njihovi koalicioni partneri – da smanjuje te subvencije. Stoga, danas su počele isplate ovog vida podrške u iznosu od 150 KM – rekla je ona.

Podsjetila je i na to zašto se plaćanje subencija vrši nešto drugačijom dinamikom.

-Dinamika je drugačija zbog izazova u kojem se našao Grad. Mi smo imali dvije opcije – da mijenjamo Pravilnik, da smanjujemo subvencije i da isplaćujemo 60 KM. To zaista nismo željeli, jer je to korak unazad. Za mart mjesec zasada su subvencije još uvijek nisu isplaćene, ali nadamo da se da će Budžet da bude usvojen, te da ćemo dalje sve subvencije isplaćivati dinamikom koja je potrebna. Čim bude usvojen Budžet Grada, a i u zavisnost da li će skupštinska većina da odblokira prihode Gradu, tendencija gradske administracije jeste da iznosi ovih subvencija budu veći. Dodala bih i to da je netačna informacija da je u Pravilniku naglašeno da je rok za isplatu subvencija do petog u mjesecu. To nigdje ne piše. Piše da je rok privatnim predškolskim ustanovama da Gradskoj upravi do petog u mjesecu dostave evidenciju koja to djeca i dalje pohađaju vrtić. Mi se nismo obavezivali nikakvim rokom, vođeni prijašnjim iskustvom šta se dešava u gradu – poručila je Savić – Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC: Još uvijek nemamo Budžet, za personalnu asistenciju nećemo smanjivati sredstva!

– Nikome iz ove gradske administracije nije plan da se smanjuju bilo kakva sredstva, a posebno ne za udruženja koja pružaju neku vrstu pomoći i to je ono što svi moraju da znaju.

Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja se osvrnula na još jedno okupljanje predstavnika udruženja koji vrše usluge pomoći u kući i personalne asistencije.

Istakla je to kako je ova gradska administracija u svakodnevnoj komunikaciji sa njima, a sve u cilju iznalaženja najboljeg rješenja.

-Ono što je važno reći jeste da sredstva nisu planirana da budu smanjena. Što se tiče povećanja, na nizu sastanak koji smo imali sa predstavnicima ovih udruženja više puta smo naglasili to kako nismo  htjeli da budemo neozbiljni i da govorimo o tačnim iznosima, ali smo u svakom slučaju rekli da ćemo u skladu sa prihodima grada raspoređivati budžet, te da su nam ova udruženja prioiret.  Dakle, pored održanog niza sastanaka a nakon usvajanja budžeta, napravićemo još jedan sastanak – dodala je ona.

Istakla je kako će upravo na taj sastanak biti pozvani predstavnici Centra za socijalni rad, udruženja kao i sva nadležna odjeljenja u Gradskoj uprave.

-Sastanak će se ticati iznalaženja konkretnih rješenja. Na tom sastanku ćemo zajedno tražiti način kako da u što većoj mjeri ispunimo zahtjeve koji su njima neophodni za funkcionisanje. Ja u potpunosti razumijem njihovo okupljanje danas, već su ranije bili ispred Gradske uprave i tada sam i ja bila sa njima. Naime, imaju problem sa neizmirenim dugovanjima iz 2023. godine i znamo da je to period kada nije bilo rebalansa budžeta – dodala je Savić – Banjac.

Podsjetila je i na to da je gradska administracija već na protekloj sjednici Skupštine Grada predoložila odbornicima jedan dokument koji se ticao plana izmirenja neizmirenih dugovanja iz tog perioda, ali da taj dokument nije dobio potrebnu većinu.

-Mi ćemo i dalje u Budžetu planirati plaćanje svega toga, njima je decembar 2023. godine ostao sporan. Sigurna sam da ćemo doći do nekih zajedničkih rješenja, a da je prekasno za usvajanje Budžeta – mi to stalno govorimo. April već uveliko traje, a Banja Luka je jedina lokalna zajednica koja nem bilo kakve mogućnosti kada je riječ o kreiranju budžeta – zaključila je Savić – Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

MATURANTI ZAVLADALI KAMPUSOM! Festival fakulteta i Dan otvorenih vrata u Banjaluci privukli stotine budućih studenata!

Za maturante srednjih škola iz Republike Srpske protekle sedmice organizovan Dan otvorenih vrata Univerziteta u Banjoj Luci a ovom događaju prisustvovali su i predstavnici Grada.

Iz Univertiteta su naveli kako su sve aktivnosti bile u znaku najznačajnijih informacija i savjeta o budućem akademskom obrazovanju, te da su maturanti imali priliku da učestvuju na Festivalu fakulteta.

Tom prilikom, svi oni su mogli da dobiju sve potrebne i neophodne informacije o fakultetima i Akademiji u sastavu Univerziteta u Banjoj Luci.

Paralelno sa Sajmom fakulteta, maturanti su imali priliku i da u grupama posjete fakultete za koje su zainteresovani, gdje su imali priliku da se upoznaju sa studijskim programima, uslovima upisa, polaganjem prijemnih ispita, kao i sa drugim aspektima studentskog života.

-Ovaj značajan događaj, visoko pozicioniran u kalendaru aktivnosti Studentskog parlamenta i čitave akademske zajednice našeg univerziteta, održava se u okviru Dana studenata Univerziteta u Banjoj Luci, koji traju od 7. do 17. aprila 2025. godine. Dani studenata su najveći studentski događaj u Republici Srpskoj i regionu, a organizuju ih Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci i Unija studenata Republike Srpske. Podršku su dali Univerzitet u Banjaluci i Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske – poručili su predstavnici Univerziteta u Banjoj Luci.

Nastavi čitati

Aktuelno