Banjaluka
PREDSTAVLJAMO BIOGRAFIJE KANDIDATKINJA za titulu “Najinspirativnija Banjalučanka”
Sjajne biografije kandidatkinja nominovanih u okviru novouvedenog izbora za titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ potvrda su da u našem gradu ima zaista mnogo uspješnih i ostvarenih žena.
Naime, za ovogodišnju titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ iz oblasti nauke nominovano je 28 žena, koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima.
U nastavku pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja:
Maja Milijaš, doktor nauka tehnološkog inženjerstva i to najmlađi doktor nauka u Republici Srpskoj. Ona je sa svojih nepunih 30 godina kao naučnica ostavila mnogo tragova u svijetu, ali i našoj Banjoj Luci.
Nikolina Makivić, osvajač Tesline medalje i sudentica svih generacija Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je sa 28 godina na Sorboni, iz oblasti molekularne elektrohemije, radeći na inovativnom konceptu bakterija. Nikolina trenutno živi u Parizu.
Aleksandra Savić, osnivač Udruženja lektora RS i njegova predsjednica. Autor je aplikacije JATOLOG, kreator je „Jezikoslovca“ i priređivač knjige „Priča o princezi Banjaluci“. Na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu na modulu Jezik završila je sve ispite sa ocjenom 10, i trenutno čeka i odbranu doktorske disertacije.
Ana Lojić, inovativna, kreativna i preduzetna dama sa više od osam godina iskustva u IT industriji. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti DATA SIENCE, što joj omogućava da razvija nove alate i tehnologije za rješavanje složenih problema, kao što je prediktivna analiza. Sa druge strane, Ana je predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka već 10 godina, gdje svojim liderstvom podstiče inovacije među mladima.
Marijana Maran svoju doktorsku disertaciju „Efikasnost pedagoške prevencije vršnjačkog nasilja u školi primjenom akcionih istraživanja“ odbranila je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Autor je velikog broja stručnih radova na ovu temu koji su od velikog značaja za pedagošku zajednicu proteklih godina.
Nada Vasiljević, Filozfski fakultet je završila kao prvi student generacije i najmlađi master razredne nastave u Republici Srpskoj. Kreator je brojnih stručnih i naučnih radova i dobitnik plakete Ministarstva prosvjete i kulture. Budući je doktor nauka iz oblasti metodike razredne nastave matematike.
Anja Kunić istraživač, edukator i doktorant na Južnodanskom tehničkom univerzitetu u Kopenhagenu u oblasti algoritamske arhitekture i građevine, robotske konstrukcije sa integracijom tehnologija industrije 4.0 i održivih životnih ciklusa materijala.
Suzana Gotovac Atlagić doktorske studije iz oblasti nanotehnologije završila na Ćiba univerzitetu u Japanu gdje je dobila i rektorovu nagradu sa još 6 najproduktivnijih studenata 3. ciklusa. Zaposlena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. Njena važna lična misija je borba za povratak mladih kadrova iz naše zemlje nakon njihovog školovanja u inostranstvu.
Dijana Jelić, doktor fizičkohemijskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakutetu. Polje njenog naučnog istraživanja su sustemi za isporuku lijekova i biomaterijali. Magistarske i doktorske studije završila je na Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu, a predanim radom u svojoj oblasti dobila je dvije prestižne stipendije koje su joj omogućile postdoktorska usavršavanja u SAD-u i Japanu.
Vesna Ećim Zlojutro, doktor medicinskih nauka, redovna profesorica na Katedri za ginekoligiju i akušerstvo, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC Republike Srpske, kroz svoj rad ostavila je pečat na mnogo ljudi. Studije medicine, magistarske i doktorske studije završila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, učesnik je u značajnom broju kliničkih istraživanja sa izuzetno velikim brojem objavljenih stručnih radova. Takođe, ona je bila prvi ginekolog u pravoslavnoj ambulanti koja radi na volonterskoj osnovi.
Vera Zih, neko ko vidi srcem, i to nije metafora. Edukovala se, a kasinije je edukovala i druge u oblasti zaštite prava manjinskih grupa: djece, madih i žena sa invaliditetom. Žena koja se na svom porodiljskom odsustvu priprema za polaganje Pravosudnog ispita. Vera Zih se pored poslovnih i porodičnih obaveza aktivno posvećuje i Udruženju mladih sa invaliditetom InfoPart, koje se u saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci okreće ka obezbjeđivanju pristupačnijeg okruženja za osobe sa invaliditetom u oblasti obrazovanja i studentskog standarda, ali i drugih aktivnosti.
Snežana Kutlešić Stević, neko ko je kroz svoju specijalizaciju baromedicine – hiperbarične i podvodne medicine unio inovativne metode liječenja u Banjoj Luci. Takođe, pored Medicinskog fakulteta u Beogradu, školovala se i na slovenačkoj klinici Golnik. U toku pandemije virusa korona odigrala je veoma veliku ulogu u liječenju bolesnika sa respiratornim tegobama. U našem gradu poznata je po saradnji sa većim brojem udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom, a modna revija osoba sa invaliditetom „Baš po mjeri“ je postala prepoznatljiv i rado viđen događaj.
Lana Lugonja, master psihologije i doktorant na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na osnovnim studijama dobila je nagradu za najboljeg studenta na studijskom programu psihologije. Takođe, dobitnica je stipendije za izvrsnost koja se dodjeljuje najboljem kandidatu od svih doktoranata. Objavila je preko 10 naučnih radova i dobitnica je nagrade „Dr Jovan Savić“ 2023. godine povodom obilježavanja 20 godina rada Društva psihologa RS.
Radana Bjelajac trenutno pohađa drugi ciklus studija na Tehnološkom fakultetu Univrziteta u Banjoj Luci, smjer Hemijsko inženjerstvo čijem završetkom će steći zvanje master hemijskog inženjerstva. Koristeći svoje stručno znanje i prednosti prirodnih sirovina, stvorila je prirodne proizvode „Pčelica“ koje neprekidno usavršava sa ciljem da napravi proizvode koji pomažu ljudima da riješe čitav spektar zdravstvenih problema i olakšaju sebi život.
Jagoda Petrović redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, studijski program Socijalni rad. Realizovala je brojna naučna istraživanja na temu migracija, socijalnog rada u zajednici i socijalnog uključivanja siromašnih, psihosocijalne podrške marginalizovanim grupama i dr…Učestvovala je u svojstvu koordinatora na projektima koje su podržali UNHCR, Svjetska banka, Svjetski program za hranu… Objavila preko 100 naučnih radova i deset knjiga.
Stojana Petrović, docentkinja Pravnog fakulteta u Banjoj Luci pridružiće se damama na bini. Doktorske studje iz oblasti građanskopravnih nauka završila je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Prva je žena autor u oblasti pravnih nauka u Banjoj Luci, koja je objavila naučne radove u prestižnoj svjetskoj citatnoj bazi „Veb of sajens“. Iako je ovo uobičajeno u oblasti drugih nauka, u oblasti pravnih i društvenih nauka ovo je težak i izuzetan poduhvat.
Nina Marić, docentkinja doktorica medicinskih nauka koja obavlja funkciju rukovodioca Centra za rijetke bolesti Republike Srpske i rukovodioca Genetskog savjetovališta. Dobitnik je „Povelje“ Komore doktora medicine RS za najbolje rezultate postignute na studiju medicine.
Isidora Graorac, po struci profesor srpskog jezika i književnosti, ali svoje djelovanje okreće, zbog životnih okolnosti, u isttraživanje i zalaganje za traženje rješenja u procesu traženja nestalih. Predsjednica je Upravnog odbora Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“.
Ajla Akšamija rođena u Banjaluci sa trenutnom adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Juti. Rukovodi istraživačkim entitetom za inovacije u arhitektonskoj nauci i edukativnim programima. Njena istraživačka ekspertiza uključuje arhitektonsko-građevinsku nauku i održivost, zgrade visokih performansi, nove arhitekotnske tehnologije i inovacije u arhitekturi.
Verica Pavlić, postdiplomske studije završava na Medicinskom i stomatološkom fakultetu u Tokiu – Univerzitet u Japanu. Dokotorat je završila sa najvišim ocjenama, nakon čega se vraća u Banja Luku i hvala joj na tome. Do danas je objavila preko 40 naučnih radova u svjetskim naučnim časopisima i nekoliko knjiga. Prdstavnik je Republike Srpske u Svjetskoj Stomatološkoj Organizaciji. Dobitnica je Eugen Šnajder nagrade Američke laserske asocijacije, Centra izvrsnosti Tokijskog Medicinskog i stomatološkog Univerziteta, nagrade Veliki Pečat Komore doktora stomatologije kao i mnogih drugih.
Aleksandra Drinić između ostalog posjeduje je postdiplomski sertifikat arheologije sa Univerziteta u Lesteru u Velikoj Britaniji te magisterija iz turizma, baštine i razvoja sa Univerziteta u Glasgovu. Već 25 godina učestvuje u naporima razvoja turizma BiH, a bila je i član tima koji je predstavljao BiH na njenom prvom sajmu turizma VeTeeM i kreirao njen prvi avanturistički proizvod.
Slađana Mišić, magistrica predškolskog vaspitanja nosilac Svetosavske povelje RS, sa titulom Najbolji nastavnik stare Jugoslavije, dobitnica nagrade „Global tičer avard“, Nju Delhi, Indija. Autor je više nagrađenih didaktičkih sredstava, jedan od autora aktuelnog Programa za predškolosko vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske. Takođe, član je i stručnog tima za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj i radne grupe za izmjene i dopune zakona o predškoloskom vaspitanju i obrazovanju.
Jelena Škrbić Radić predsjednica Udruženja osoba oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj „DiabetNo1“. Iako je završila Ekonomski fakultet, svoj život posvećuje radu ovog udruženja i glavni je pokretač drugih osoba koje uključuje u rad kako bi svakodnevno pomagali jedni drugima. Njenim zalaganjem, došlo je do rezultata da Fond zdravstevnog osiguranja Republike Srpske od avgusta 2023. djeci i omladini oboljelim od dijabetesa tip 1 u Republici Srpskoj do 18 godina starosti obezbjeđuje senzore za kontinuirano mjerenje glukoze. Uspješno je pokrenula inicijativu širom Srpske i sada 12 opšitna/gradova sufinansira senzore mladima od 18- 30 godina, ali i starijima.
Ljiljana Zrnić, diplomirani elektroinženjer i omiljena profesorica u Ekonomskoj školi. Poznata je po svom angažmanu u radu sa članovima Volonterske sekcije već 15 godina i učestvuje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. Njene učenike ćete prepoznati jer su redovni posjetioci kulturnih događaja i festivala. Svojim radom i djelovanjem inspirisala je veliki broj učenika da i nakon školovanja ostanu zaljubljenici u kulturu.
Milica Gajić Bojić, doktorsku disertaciju je odbranila na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u februaru ove godine. Koautor je više od deset naučnih radova u međunarodnim časopisima, a dobitnik je Zlatne plakete Univerziteta u Banjoj Luci za postignut uspjeh i završetak studija u roku.
Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije, vanredni profesor na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Od njene bogate biografije izdvojili bismo da je postala doktorica zbog dijabetesa tip 1 i da nesebično pomaže svim oboljelim od ove opake bolesti i da je omiljena u tim krugovima.
Vesna Šipka, master tezu „Upravljanje seizmičkim rizikom za osnovne i srednje škole u Banjoj Luci“ odbranila je na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Jedna je od koautora Seizmotektonske karte Republike Srpske, te autor preko 13 naučnih stručnih radova iz oblasti seizmologije.
Izabela Marković, koja je svoj završni master rad odbranila na temu „Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena“ na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Ovo je prvi naučni rad na ovu temu koji je napisan u Bosni i Hercegovini koji se ogleda u davanju podataka koji mogu doprinijeti cilju adekvatne zaštite žena od ovog oblika rodno zasnovanog nasilja.
Podsjećamo, kada je riječ o izboru „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti nauke bitno je napomenuti da će sugrađani u narednim danima imati priliku da putem društvenih mreža Grada upoznaju sve nominovane kandidatkinje, koje će prenijeti Banjalučankama svoje želje povodom Dana žena.
A koja od njih će ponijeti titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti nauke – odnosno prvu među jednakima izabraće upravo same kandidatkinje među sobom.
Banjaluka
BANJA LUKA POMAŽE RODITELJIMA PRED POČETAK ŠKOLE: Učenicima od drugog do osmog razreda stiže školski pribor
U Banjaluci je u toku podjela školskog pribora učenicima od drugog do osmog razreda, a iz Gradske uprave poručuju da je riječ o još jednoj konkretnoj mjeri kojom žele olakšati roditeljima troškove početka nove školske godine.
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara istakla je da Grad ovom mjerom šalje jasnu poruku da vodi računa o potrebama svojih najmlađih sugrađana.
„Uz sve mjere koje Grad već sprovodi u oblasti obrazovanja, podrška pri nabavci školskog pribora predstavlja dodatnu pomoć porodičnim budžetima. Kada ulažemo u djecu, ulažemo u budućnost Banje Luke“, poručila je Basara.
Prvačićima po 100 KM za školski pribor
Basara je podsjetila da pomoć nije namijenjena samo učenicima od drugog do osmog razreda.
Za učenike prvog razreda Grad je obezbijedio po 100 KM za troškove nabavke školskog pribora, čime je roditeljima prva polovina školskih obaveza dodatno olakšana.
Ova mjera dolazi u okviru šire podrške porodicama i učenicima, posebno u periodu kada roditelje očekuju značajni izdaci zbog početka nove školske godine.
Uvedeno pet novih mjera
Iz Gradske uprave podsjećaju da je Banja Luka, pored ranije uvedenih mjera poput besplatnih udžbenika, većih stipendija i besplatnih maturskih proslava, uvela i set od pet novih mjera namijenjenih učenicima.
Među njima su:
đačke uniforme;
zdrave užine;
police za knjige;
ormarići za mobilne telefone;
aplikacija koja ograničava korištenje sadržaja na internetu u skladu sa uzrastom djeteta.
Cilj ovih mjera je, kako je navedeno, da se učenicima obezbijede bolji uslovi tokom školovanja, ali i da se dodatno pruži podrška njihovim porodicama.
„Ulažemo u našu budućnost“
Basara je poručila da ulaganje u obrazovanje i djecu predstavlja ulaganje u budućnost grada.
„Sve ove mjere pokazuju da Banja Luka želi da ulaže u naše najmlađe sugrađane, jer ulaganjem u njih, mi ulažemo i u našu budućnost“, zaključila je Basara.
Podjela školskog pribora učenicima od drugog do osmog razreda trenutno je u toku.
Banjaluka
MIROSLAV ŠEVO: Svi društveni domovi se koriste pod jednakim uslovima
Miroslav Ševo, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za opštu upravu Grada Banjaluka oglasio se povodom navoda u vezi korišćenja Društvenog doma u mjesnoj zajednici Prijakovci objavljenih na društvenim mrežama.
Ševo je istakao da ne postoje posebna pravila za Prijakovce, niti je Odjeljenje donijelo bilo kakvu proizvoljnu odluku usmjerenu protiv građana ove mjesne zajednice.
“Radi tačnog i potpunog informisanja javnosti obavještavamo građane da se svi društveni domovi kojima upravlja Odjeljenje za opštu upravu Grada Banjaluka koriste pod jednakim uslovima i u skladu sa važećim Pravilnikom, te da se isti ne naplaćuje za događaje ili sastanake. Način korišćenja društvenih domova, kao imovine kojom upravlja Grad, ne može se određivati usmenim dogovorima, od mjesne zajednice do mjesne zajednice, niti pojedinačnim tumačenjima, već isključivo u skladu sa propisima i aktima koji važe jednako za sve”, naveo je Ševo.
On je dodao kako Grad u potpunosti uvažava činjenicu da su generacije stanovnika Prijakovaca svojim radom i sredstvima učestvovale u izgradnji Društvenog doma.
“Upravo zbog toga naš interes jeste da taj objekat ostane u funkciji građana i mjesne zajednice, ali njegovo korišćenje mora biti uređeno, transparentno i jednako kao i kod ostalih društvenih domova kojima upravlja Odjeljenje”, istakao je on.
Posebno je naglasio da usmena informacija nije odluka Gradske uprave niti može biti osnov za stvaranje zaključka da je nekome oduzeto pravo na korišćenje Društvenog doma.
“Savjet MZ Prijakovci, kao i svaki građanin, može se obratiti Odjeljenju za opštu upravu i dobiti zvanično objašnjenje uslova i načina korišćenja Doma. Spremni smo da sa predstavnicima Savjeta razgovaramo i otklonimo svaku nedoumicu, ali smatramo da nije dobro da se prije utvrđivanja činjenica građanima plasiraju informacije koje mogu stvoriti nepotrebno nezadovoljstvo i sukob. Odjeljenje za opštu upravu će, kao i do sada, propise primjenjivati jednako u Prijakovcima i u svakoj drugoj mjesnoj zajednici na području Banjaluke”, zaključio je Ševo.
Banjaluka
SAVIĆ BANJAC: Banjaluka uvodi mjere, Vlada ih naknadno preuzima
Banjaluka postavlja standarde, dok Vlada Republike Srpske i druge lokalne zajednice naknadno slijede mjere koje je ovaj grad ranije uveo, poručila je gradska menadžerka Mirna Savić Banjac.
Savić Banjac, koja je i predsjednica Gradskog odbora PSS-a Draška Stanivukovića, rekla je za BN da je početak školske godine prilika da se podsjeti na mjere koje je Banjaluka uvela prije drugih.
Kao primjer je navela besplatne udžbenike za osnovce, koje je Grad uveo u septembru 2022. godine, tokom prve godine mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.
„Decenijama Vlada i resorno ministarstvo nisu prepoznali značaj ove mjere, ali su je od ove godine djelimično prepisali i odlučili da u svakoj lokalnoj zajednici finansiraju 70 odsto iznosa za nabavku udžbenika“, navela je Savić Banjac.
„Banjaluka korak ispred“
Prema njenim riječima, Grad kroz različite mjere nastoji da olakša život građanima, a dio tih rješenja sada preuzimaju i druge institucije.
„Banjaluka se raduje što svojim inicijativama i konkretnim mjerama može biti korektivni faktor i pokretač pozitivnih promjena na nivou cijele Republike Srpske“, rekla je ona.
Istakla je i mjere iz kampanje „Banja Luka pruža više“, među kojima su jednokratna pomoć svim učenicima prvog razreda, nagrade za najbolje rangirane studente koji su upisali prvu godinu fakulteta, kao i povećanje pojedinih postojećih davanja.
Kako je navela, povećani su iznosi za mature, vantjelesnu oplodnju i stipendije, kao i subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove.
Od besplatnih placeva do prevoza za penzionere
Savić Banjac je podsjetila i na druge mjere Grada, među kojima su podrška porodiljama, besplatne građevinske dozvole i legalizacija, besplatni projekti za izgradnju kuće, priključci za vodu i placevi.
Među mjerama je navela i besplatan javni prevoz za penzionere i građane starije od 65 godina.
„Jasno je da u politici Grada nema mjesta za populizam. Riječ je o sistemski osmišljenim i pažljivo analiziranim mjerama koje u velikoj mjeri olakšavaju život našim sugrađanima“, poručila je Savić Banjac.
Prema njenim riječima, ove mjere imaju uporište i u Strategiji demografskog razvoja grada Banje Luke za period 2023–2030. godine, koju je označila kao prvi dokument takve vrste u BiH.
„Banja Luka postavlja standarde, a Vlada Republike Srpske ih naknadno slijedi. Grad ostaje korak ispred“, zaključila je Savić Banjac.
-
Politika3 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo3 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region3 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika17 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika8 sati agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
