Connect with us

Politika

KRESOJEVIĆ “SNSD je mnogo puta dokazao da NE PREPOZNAJE CRVENU LINIJU koja se u političkoj borbi ne prelazi”

Da li treba obezbijediti vodu na Manjači? To zaista nije trebalo biti pitanje, ni u jednom trenutku. Rekao je ovo gostujući u emisiji Banjalučka hronika gradski menadžer Bojan Kresojević osvrnuvši se na dešavanja u gradskoj skupštini na tu temu, i ujedno naglasivši da je u toku procedura za obezbjeđenje kreditnih sredstava namijenjenih za sanaciju vodozahvata „Banjica“, sa kojeg vodu dobijaju gotovo sva sela na platou Manjače.

– Najvažnije je da prostor koji smo obezbijedili vraćanjem 24 miliona karaka kreditnih sredstava više nego što smo uzeli, iskoristimo na najvažniji, najplemenitiji način za naše građane, a to je da investiramo u vodosnabdijevanje kako bismo riješili problem koji je naslijeđen usljed neadekvatne realizacije projekta izgradnje fabrike vode „Banjica“, te da na taj  način dočekamo mnogo spremnije ljetne mjesece nego što je to bio slučaj ranije – kazao je Kresojević.

On je podsjetio da je sav sistem od samog početka urađen jako loše, da se poprilično odstupilo od projektnog rješenja, te da su prethodne administracije koje su desetak godina radile na izgradnji fabrike vode „Banjica“ načinile niz sistemskih grešaka pri realizaciji ovog projekta.

– Mi smo svjedoci da je to formalno pravno i dan danas gradilište, da nemamo uopšte upotrebnu dozvolu za taj objekat. Obzirom na sve kako je rađeno, bilo je za očekivati da će se pojaviti problemi na sistemu i kvarovi na pumpama – rekao je Kresojević naglasivši da bi sada nakon što je Skupština usvojila odluku o kreditu, i nakon njegove realizacije, radovi na sanaciji izvorišta trebali konačno početni te da bi se to moglo desiti već za nekih deset do 15 dana, te da su se sigurno ova sredstva mogla utrošiti za neke druge namjene da je prethodna gradska adminsitracija na čelu sa SNSD-om taj projekat realizovala kako treba i do kraja.

Foto: SrpskaCafe

On je, komentarišući situaciju vezanu za stopu poreza na nepokretnosti, i plan SNSD-a, da smanji stopu poreza sa 100 na 50% rekao, da je time ova stranka dokazala da je protiv Banjaluke.

– SNSD je mnogo puta dokazao da ne prepoznaje crvenu liniju koja se u političkoj borbi ne prelazi, a da se ne ugrozi osnovno funkcionisanje grada. Ovim prijedlogom oni ne čine nikakvu uslugu običnom građanu, već čine uslugu za najbogatije, jer je poznato ko plaća najviše iznose poreza na nepokretnosti – vlasnici više stambenih jedinica. 5% najbogatijih plaža 50% ukupnog iznosa dobijenog po osnovu ovog poreza – kaže Kresojević, naglasivši da će smanjenjem stope poreza najveću korist imati oni najbogatiji naši sugrađani, dok ćemo za rezultat imati to da nemamo dovoljno sredstava u budžetu grada, te da je ono što je već usvojeno, od besplatnih udžbenika ili subvencija za vrtiće postaje upitno. On je istakao da je SNSD ostao usamljen u takvoj politici, te da će čak i stranke koje čine koaliciju sa SNSD-om glasati za 100% stopu poreza na nepokretnosti jer im je jasno šta to u praksi znači.

Govoreći o subvencijama za mališane koji pohađaju privatne vrtiće, Kresojević je podsjetio da je ova gradska uprava prva koja je prepoznala značaj suufinansiranja boravka djece u privatnim vrtićima. On je naglasio da je prijedlog realokacije sredstava u iznosu od dodatnih milion i tri stotine hiljada maraka, na već za te namjene planiranih milion i četiri stotine hiljade maraka odbijen od strane SNSD-a. On se, kao takav, uopšte nije ni našao na dnevnom redu dodao je Kresojević naglasivši da će i pored svih opstrukcija ova gradska uprava biti istrajna u namjeri da poveća iznos namijenjen za subvencije.

– Ponovo ćemo na kolegijumu koji je zakazan za petak kandidovati naš prijedlog da se ova tačka konačno nađe na dnevnom redu, uvrsti na dnevni red i na kraju izglasa. Ali evo na nama je da sačekamo reakciju SNSD-a, jer skupštinska većina koliko vidimo više ne postoji – rekao je Kresojević.

Govoreći o javnoim prevozu, Kresojević je naglasio da je i ovaj prijedlog doživio sličnu sudbinu kao i nogi drugi kvalitetni prijedlozi ove gradske administracije, jer je ova tačka skinuta sa dnevnog reda nakon sjednice resorne skupštinske Komisije, zahvaljujući intervenciji SNSD-a.

– SNSD je tako odbio odluku o subvencijama za javni prevoz  onemogućivši realizaciju Studije javnog prevoza kojom smo bili predvidjeli da se pojedinačna autobuska karta snizi sa 2,30 na 1,50 KM, dok je istom odlukom bio predviđen besplatan javni prevoz za sve penzionere. To se sada nije desilo, ali ne sumnjam da će pod pritiskom građana, ipak na kraju podržati ovu odluku – rekao je Kresojević.

On se na kraju osvrnuo na izmjene Porodičnog zakona koje su na njegovu inicijativu upućene u skupštinsku procuduru, naglasivši da je to velika pobjeda naroda, u želji da se jedna velika nepravda ispravi.

Ljubinko Spasojević/SrpskaCafe

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ U BARDAČI: „Ona mora biti puna 365 dana, a ne samo zbog Gastrofesta“

Danas smo bili na Bardači, na Gastrofestu, ali i među ljudima koji žive i rade u ovom kraju.

Ovo je na fejsbuk profilu objavio kandidat za srpskog člana u Predsjendišzvu BiH Marinko Božović, dodajući da je od svojih prijatelja i kandidata za poslanike u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, Tihomira Adamovića, Želimira Urića i Svetlane Radojević, čuo da imaju jasnu namjeru da Bardača bude puna 365 dana, a ne samo jednog dana kada se održava Gastrofest.

Oni taj plan imaju i za njega će se boriti u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, naveo je Božović i dodao da su prije dolaska na Bardaču posjetili poljoprivredno gazdinstvo Milovana i Dragane Bosančić, koji imaju 20 muznih krava.

“Srbac i Bardača imaju ogromne potencijale, ali nam treba plan kako da ih pretvorimo u nova radna mjesta, više turista, veću potrošnju i bolji život ljudi.

“Razgovarali smo o problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju naši poljoprivrednici. Od Bardače do poljoprivrednog proizvođača, priča je ista, potencijala imamo, ali moramo stvoriti uslove da ljudi od svog rada mogu dobro da žive. To je Republika Srpska za koju ću se zalagati”, naveo je Božović.

Zajedno sa njim na gastrofestu u Bardači bili su i kandidati za predsjendika Branko Blanuša, kandidat za predsjendika Vlade Draško Stanivuković, kao i nosilac liste za NSRS u banjalučkoj regiji Jelena Trovo.

Nastavi čitati

Politika

HITNO UPOZORENJE IZ CIK-a BIH: Ako napravite ovu grešku, vaš glas propada

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića.

Centralna izborna komisija BiH objavila je detaljna uputstva za birače registrovane za glasanje putem pošte na Opštim izborima 2026. godine. Nakon što su glasački paketi počeli pristizati na adrese birača izvan BiH, iz CIK-a su apelovali da se građani strogo pridržavaju propisanih pravila kako njihovi glasački listići ne bi bili proglašeni nevažećim.

Uz glasački paket birači dobijaju i instrukcijsko pismo u kojem je objašnjeno kako pravilno popuniti i poslati glasački materijal.

Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića. Kako navode iz CIK-a BiH, prilikom glasanja potrebno je koristiti crni ili tamni flomaster, dok je upotreba crvene boje zabranjena zbog procesa automatskog skeniranja listića.

CIK takođe podsjeća birače da kandidatske liste koje dobiju u glasačkom paketu ne treba vraćati zajedno s ostalim materijalom.

Važan je i rok za slanje. Poštanski žig države iz koje se glasački materijal šalje ne smije biti kasniji od 4. oktobra 2026. godine.

Popunjeni glasački materijal mora potom stići na adresu Centralne izborne komisije BiH najkasnije pet dana nakon održavanja izbora.

Zbog toga iz CIK-a pozivaju birače da pažljivo pročitaju uputstva i provjere svaki korak prije slanja glasačkog materijala.

Nastavi čitati

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Aktuelno