Connect with us

Politika

CIK APELUJE “Bez novca nema izbora”

Centralna izborna komisija (CIK) uputila je juče apel nadležnim institucijama na nivou BiH kojim je zatražila da na vrijeme obezbijede novac za održavanje lokalnih izbora u oktobru ove godine.

Istog dana “Glas Srpske” je objavio da zbog odluke o privremenom finansiranju, koja je na snazi do kraja marta ove godine, još nije obezbijeđen novac za održavanje lokalnih izbora, ali i da nema naznaka hoće li uopšte do kraja ovog mjeseca biti usvojen budžet zajedničkih institucija BiH i time biti obezbijeđen i novac CIK-u za organizovanje lokalnih izbora.

Pismo iz CIK-a sa apelom da se novac za održavanje izbora obezbijedi na vrijeme otišlo je na adresu Predsjedništva, Parlamentarne skupštine, ali i Savjeta ministara te Ministarstva finansija i trezora BiH.

– Privremeno finansiranje je uvijek ograničavajući faktor za sve institucije pa tako i za CIK, a posebno u godini održavanja izbora. S obzirom na to da imamo zakonsku obvezu da odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora donesemo početkom maja, potrebno je da nadležni preduzmu sve aktivnosti kako bi novac potreban za sprovođenje izbora bio na vrijeme na raspolaganju – kazali su “Glasu” u CIK-u.

Podsjetili su da je Izbornim zakonom propisano da novac za sprovođenje izbora mora biti obezbijeđen najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora, ali i da sredstva nadležni moraju obezbijediti bilo iz redovnog budžeta ili kroz privremeno finansiranje.

– Ako novac na vrijeme nije obezbijeđen, onda je nemoguće sprovesti javne nabavke, edukacije izbornih učesnika, te upošljavanje i obuke dodatnih radnika koji će raditi u CIK-u, a što u konačnici može ugroziti određene zakonom propisane rokove – poručili su iz CIK-a.

Između ostalog, ova institucija ima obavezu sprovođenja postupaka javnih nabavki, od kojih je najsloženija nabavka papira i štampanja glasačkih listića što spada u međunarodni platni razred.

– Osim dužeg roka za sprovođenje javnog postupka, tu nabavku karakteriše i činjenica da se na poziv odazivaju jedan do dva ponuđača, što znatno otežava poziciju ove institucije i moguće komplikacije u procesu izbora najpovoljnijeg ponuđača, a što može uticati i na sprovođenje aktivnosti u skladu sa propisanim rokovima – naglašavaju u CIK-u.

Navode da im predstoji složen, obiman i dugotrajan proces javnih nabavki, te da je u toku izrada tenderskih dokumentacija, ali i realizacija svih aktivnosti na sprovođenju i organizaciji lokalnih izbora u BiH koje će biti precizirane posebnim uputstvom koje će biti objavljeno na dan raspisivanja izbora.

Edukacija

U CIK-u navode da, kada su u pitanju lokalni izbori, od početka godine rade na ažuriranju i izradi novih podzakonskih akata kako bi oni bili blagovremeno usvojeni i objavljeni.

– Održali smo i višednevnu edukaciju članova opštinskih/gradskih izbornih komisija u januaru i februaru, a u prvoj polovini marta i edukaciju kontrolora izbornih rezultata – poručili su iz CIK-a.

Related Topics:

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ OŠTRO NA SNSD: „O Miniću su rekli sve samo jednim transparentom“

Šef Kluba poslanika PDP-a tvrdi da je poruka „Milorad Dodik jedini predsjednik!“ sa početka kampanje SNSD-a za Savu Minića otkrila kako vladajuća stranka zapravo vidi svog kandidata.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović oštro je komentarisala početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Vukomanović je na društvenim mrežama poručila da je SNSD, prema njenom tumačenju, svom kandidatu Savi Miniću poslao jasnu političku poruku – i to jednim transparentom.

„SNSD je otvorio kampanju Save Minića transparentom: ‘Milorad Dodik jedini predsjednik!’ Tu su svom kandidatu rekli više nego što bi opozicija mogla za ovih mjesec dana“, navela je Vukomanović.

„AKO JE DODIK JEDINI PREDSJEDNIK, ŠTA ONDA RADI MINIĆ?“

Ona smatra da se kampanjom SNSD-a otvara pitanje stvarne uloge njihovog kandidata.

„Ako je Dodik jedini predsjednik, Minić vodi kampanju za funkciju za koju su mu na otvaranju kampanje rekli da pripada drugom“, navela je Vukomanović.

Prema njenoj ocjeni, takva poruka može biti problematična za kandidata koji pokušava da građane ubijedi da upravo on treba da preuzme funkciju predsjednika Srpske.

„Teško je tražiti od naroda da vjeruje u kandidata u kojeg ni njegova stranka ne vjeruje, jer zašto bi građani izabrali za predsjednika čovjeka kojeg na mjestu predsjednika ne vidi ni stranka koja ga je kandidovala, a očigledno ni on sam sebe“, poručila je ona.

„IZBORI SLUŽE DA VLAST VRATE U STVARNOST“

Vukomanović je svoju poruku završila pozivom građanima da na izborima pažljivo biraju.

„Narode, birajte pametno. Kad vlast izgubi osjećaj za stvarnost, izbori služe da je narod u stvarnost vrati“, zaključila je šef Kluba poslanika PDP-a.

Njene izjave predstavljaju političku kritiku SNSD-a i njegovog kandidata, dok će konačnu ocjenu o tome kome građani daju podršku donijeti birači na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ IZ PISKAVICE: „Politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“

Generalni sekretar PSS-a poručio da poljoprivrednicima treba obezbijediti sigurnije podsticaje, plasman proizvoda i pravedniji pristup zemljištu u zakupu.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić dan je započeo u Piskavici, gdje je prisustvovao molitvi i parastosu za 64 poginula borca.

Parastos je služen u Hramu Svete Trojice, a Drinić je poručio da su poginuli borci, kako je naveo, „istinski stvaraoci Republike Srpske“.

„Njihove žrtve su temelj naše državnosti i naša trajna obaveza da je čuvamo“, poručio je Drinić.

„POLITIKA SELA MORA DA SE VODI MEĐU LJUDIMA“

Govoreći o životu u Piskavici, Drinić je istakao značaj ovog banjalučkog kraja i njegovih stanovnika.

Prema njegovim riječima, Piskavica je najveća mjesna zajednica na području Banje Luke, a karakterišu je domaćini koji, kako je naveo, čuvaju tradiciju, običaje i život na selu.

„Zato politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“, istakao je Drinić.

PODSTICAJI, SIGURAN PLASMAN I ZEMLJIŠTE ZA ONE KOJI PROIZVODE

Drinić je posebno govorio o položaju poljoprivrednika, naglašavajući potrebu za većom sigurnošću u proizvodnji.

Kako je poručio, poljoprivrednicima treba obezbijediti podsticaje za proizvodnju i siguran plasman proizvoda, uz snažniju podršku nadležnog ministarstva.

Posebno se osvrnuo na pitanje poljoprivrednog zemljišta u zakupu.

„Zemljište u zakup treba da dobijaju oni koji imaju stočni fond i zaista proizvode“, rekao je Drinić.

Prema njegovim riječima, politika prema selu mora biti zasnovana na potrebama ljudi koji žive i rade na selu, a ne samo na odlukama koje se donose u gradskim centrima.

Nastavi čitati

Aktuelno