Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

ZAHAROVA “Brisel da se ne miješa u unutrašnje stvari Srbije”

Briselu treba postaviti pitanje zašto se miješa u unutrašnju politiku Srbije, idući čak dotle da se uključuje u formiranje vlade, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

“Ovo je odlična prilika za predstavnike EU da sami sebi upute oštar protest zbog mešanja u unutrašnje poslove suverene države – Srbije”, rekla je Zaharova.

Odgovarajući na pitanje za RT Balkan o tome kakva su očekivanja Moskve od nove Vlade Srbije u kojoj, poslije kritika iz EU, nema Aleksandra Vulina, Zaharova je naglasila da će Rusija graditi obostrano korisnu saradnju sa Srbijom u duhu tradicionalno prijateljskih i partnerskih odnosa, u interesu dva naroda.
“Kontakti u vezi sa novim ugovorom o isporuci ruskog prirodnog gasa Srbiji odvijaju se preko nadležnih struktura dvije zemlje”, izjavila je Zaharova, govoreći o tome kako teku pregovori i od čega zavisi potpisivanje novog gasnog sporazuma između Srbije i Rusije, s obzirom na to da sadašnji ističe 31. maja.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV POSLAO BRUTALNU PORUKU “Evropski vojnici će se vratiti kućama u MRTVAČKIM SANDUCIMA”

Visokorangirani ukrajinski zvaničnici su u Parizu radi razgovora o onome što bi mogao da bude katastrofalan ishod planova “koalicije voljnih” da pošalju vojsku u Ukrajinu, odnosno koliko evropskih mrtvačkih sanduka će biti spremni da prime nakon toga, istakao je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Vrhovna ukrajinska fašistička klika je, očigledno, došla u Pariz da bi razgovarala sa Velikom Britanijom, NJemačkom i Francuskom o tome koliko evropskih mrtvačkih sanduka će te zemlje biti spremne da prihvate nakon razmještanja snaga `koalicije voljnih` u Ukrajini”, napisao je Medvedev na “Iksu”.

Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, izjavio je ranije da je stigao u Pariz radi razgovora sa američkim zvaničnicima. Sa Jermakom su u Pariz stigli ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, podsjeća TASS.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno