Connect with us

Svijet

UŽAS KAKAV SE NE PAMTI: Otac ubio malog Adrijana (7) pa TIJELO BACIO SVINJAMA

Država Kanzas platiće milion dolara za rješavanje tužbe zbog smrti dječaka po imenu Adrijan Džons, kojeg je njegov otac ubio i njegovo tijelo bacio svinjama.

U tužbi, koju su djetetova majka i rođaci podnijeli 2017. godine, navodi se da je državna agencija za zaštitu djece trebalo da ga skloni iz kuće gdje je dugo zlostavljan prije nego što je umro od izgladnjelosti i batina.

Policija je pronašla ostatke sedmogodišnjaka u svinjcu na imanju njegovog oca i maćehe Majkla i Heder Džons u novembru 2015.

Oboje izdržavaju kazne od 25 godina do doživotnog zatvora za njegovo ubistvo, nakon što su pretukli i zatvorili Adrijana u tuš kabinu i gledali kako mu se stanje pogoršava na nadzornoj kameri.

Guvernerka Laura Keli i najviši lideri zakonodavnog tijela Kanzasa odobrili su nagodbu tokom kratkog javnog sastanka u utorak.

Odjeljenje za decu i porodice Kanzasa primilo je izvještaje da je Adrijan zlostavljan nekoliko godina prije smrti. Njihov posljednji fizički kontakt sa njim bio je skoro četiri godine prije njegove smrti, prema više od 2.000 stranica zapisa koje je agencija objavila 2017.

Zapisi su pokazali da su se Majkl, Heder i Adrijan Džons često selili između zajednica u Kanzasu i Misuriju.

U tužbi se tvrdilo da su država i socijalni radnici mogli da „uskoče i spasu“ Adriana u bilo kom trenutku, ali su odlučili da se ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Policija je ušla u njihovu kuću 2015. godine zbog poziva u vezi sa nasiljem u porodici , kada je Heder Džons optužila Majkla Džonsa da ju je tukao i davio.

Kada je stigla policija, rekla je da je tijelo dječaka otac dva meseca ranije, krajem septembra, bacio svinjama.

Istraga o njenim tvrdnjama dala je mučne dokaze o godinama zlostavljanja, a Heder, bolesno ponosna na to kako je mučila svog posinka, dokumentovala je to fotografijama. Bio je zaključan iza vrata od šperploče pod tušem, natjeran da satima stoji u ustajaloj vodi do vrata, okovan, vezan, izgladnjivan i tučen.

Njegova maćeha ga je nazvala „dječak“, umjesto da koristi njegovo ime. Dok su ona i Adrijanov otac brinuli o njihovih šest djevojčica, Adrijana su zlostavljali.

Povrede koje su snimljene uključivale su duboke posjekotine na licu i usnama koje je zadobio pokušavajući da prožvače izlaz iz ćelije koju su mu roditelji napravili u tuš kabini.

Majkl i Heder su uhapšeni 2015. Heder je u novembru 2016. priznala krivicu za ubistvo i osuđena je na doživotnu kaznu zatvora sa najmanje 25 godina. U maju 2017, Majkl Džons je dobio istu kaznu nakon što je takođe priznao krivicu u martu te godine.

Mali Adrijan je 2013. rekao radniku Dječjeg odjeljenja u Misuriju, gdje je porodica u to vrijeme živela, da ga je otac stalno tukao po glavi.

– Tata me stalno udara u glavu i u stomak, a mama me stalno vuče za uši i stvarno me boli. Mama i tata me sami zaključavaju u moju sobu. Mama i tata ne mogu da me hrane – rekao je on socijalnom radniku.

Šokantno, socijalna služba je odlučila da on nastavi da živi sa parom i oni su se ubrzo nakon toga preselili u Kanzas Siti u Kanzas.

Kada je umro, Adrijan je bio skroz mršav, a njegovi poslednji meseci bili su pravi pakao. Umjesto pravilnog sahranjivanja, tijelo djeteta je bačeno svinjama koje je njegov otac kupio upravo da bi se na taj način otarasio njegovog tijela, piše Blic.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno