Connect with us

Svijet

UŽAS KAKAV SE NE PAMTI: Otac ubio malog Adrijana (7) pa TIJELO BACIO SVINJAMA

Država Kanzas platiće milion dolara za rješavanje tužbe zbog smrti dječaka po imenu Adrijan Džons, kojeg je njegov otac ubio i njegovo tijelo bacio svinjama.

U tužbi, koju su djetetova majka i rođaci podnijeli 2017. godine, navodi se da je državna agencija za zaštitu djece trebalo da ga skloni iz kuće gdje je dugo zlostavljan prije nego što je umro od izgladnjelosti i batina.

Policija je pronašla ostatke sedmogodišnjaka u svinjcu na imanju njegovog oca i maćehe Majkla i Heder Džons u novembru 2015.

Oboje izdržavaju kazne od 25 godina do doživotnog zatvora za njegovo ubistvo, nakon što su pretukli i zatvorili Adrijana u tuš kabinu i gledali kako mu se stanje pogoršava na nadzornoj kameri.

Guvernerka Laura Keli i najviši lideri zakonodavnog tijela Kanzasa odobrili su nagodbu tokom kratkog javnog sastanka u utorak.

Odjeljenje za decu i porodice Kanzasa primilo je izvještaje da je Adrijan zlostavljan nekoliko godina prije smrti. Njihov posljednji fizički kontakt sa njim bio je skoro četiri godine prije njegove smrti, prema više od 2.000 stranica zapisa koje je agencija objavila 2017.

Zapisi su pokazali da su se Majkl, Heder i Adrijan Džons često selili između zajednica u Kanzasu i Misuriju.

U tužbi se tvrdilo da su država i socijalni radnici mogli da „uskoče i spasu“ Adriana u bilo kom trenutku, ali su odlučili da se ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Policija je ušla u njihovu kuću 2015. godine zbog poziva u vezi sa nasiljem u porodici , kada je Heder Džons optužila Majkla Džonsa da ju je tukao i davio.

Kada je stigla policija, rekla je da je tijelo dječaka otac dva meseca ranije, krajem septembra, bacio svinjama.

Istraga o njenim tvrdnjama dala je mučne dokaze o godinama zlostavljanja, a Heder, bolesno ponosna na to kako je mučila svog posinka, dokumentovala je to fotografijama. Bio je zaključan iza vrata od šperploče pod tušem, natjeran da satima stoji u ustajaloj vodi do vrata, okovan, vezan, izgladnjivan i tučen.

Njegova maćeha ga je nazvala „dječak“, umjesto da koristi njegovo ime. Dok su ona i Adrijanov otac brinuli o njihovih šest djevojčica, Adrijana su zlostavljali.

Povrede koje su snimljene uključivale su duboke posjekotine na licu i usnama koje je zadobio pokušavajući da prožvače izlaz iz ćelije koju su mu roditelji napravili u tuš kabini.

Majkl i Heder su uhapšeni 2015. Heder je u novembru 2016. priznala krivicu za ubistvo i osuđena je na doživotnu kaznu zatvora sa najmanje 25 godina. U maju 2017, Majkl Džons je dobio istu kaznu nakon što je takođe priznao krivicu u martu te godine.

Mali Adrijan je 2013. rekao radniku Dječjeg odjeljenja u Misuriju, gdje je porodica u to vrijeme živela, da ga je otac stalno tukao po glavi.

– Tata me stalno udara u glavu i u stomak, a mama me stalno vuče za uši i stvarno me boli. Mama i tata me sami zaključavaju u moju sobu. Mama i tata ne mogu da me hrane – rekao je on socijalnom radniku.

Šokantno, socijalna služba je odlučila da on nastavi da živi sa parom i oni su se ubrzo nakon toga preselili u Kanzas Siti u Kanzas.

Kada je umro, Adrijan je bio skroz mršav, a njegovi poslednji meseci bili su pravi pakao. Umjesto pravilnog sahranjivanja, tijelo djeteta je bačeno svinjama koje je njegov otac kupio upravo da bi se na taj način otarasio njegovog tijela, piše Blic.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno