Connect with us

Region

Zašto Njemačka ruši “Otvoreni Balkan”?

Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.

Related Topics:

Region

BEOGRAD O KRIZI U KOJOJ SE NIS NALAZI! “Pripremiti se na najgori scenario”

Beograd se nada da će nova američka administracija imati razumijevanja za Naftnu industriju Srbije (NIS), ali mora da se pripremi za najgori scenario, ako sankcije ne budu odgođene, rekla je ministar rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.

Handanovićeva je rekla da je neophodno voditi aktivan dijalog i raditi na poboljašanju sveukupnih odnosa sa SAD, a to je moguće da se desi za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ona je dodala da će Srbija o problemu NIS-a nastaviti da razgovara i sa Rusijom na koju se oslanja u snabdijevanju gasom.
“Da nema te saradnje, verovatno bi Srbija bila mnogo više pogođena energetskom krizom, pre svega, kada su u pitanju cene energenata”, rekla je Handanovićeva za TV K1, prenosi Srna.

Handanovićeva smatra da je u periodu odlaganja američkih sankcija važno kako bi NIS nastavi da neometano posluje i sa kompanijama iz država EU i sa tamošnjim finansijskim institucijama.

Ona je podsjetila da Srbija raspolože sa dovoljno naftnih derivata za 90 do 100 dana rezervi, s tim da i NIS ima svoje rezerve i sirove nafte, što znači da rafinerija može da nastavi da radi u doglednom periodu bez obzira na bilo šta drugo.
Linker
Govoreći o strateškom partnerstvu sa Mađarima, Handanovićeva je naglasila je Srbija zakupila dodatna skladišta gasa u Mađarskoj, pored onog koje ima u Banatskom Dvoru.

Ona je dodala da bi, izgradnjom naftovoda između Srbije i Mađarske dužine oko 113 kilometara, Srbija dobila još jedan pravac za snabdijevanje naftom, pa bi tako mogla da uvozi naftu iz više pravaca, što bi značajno povećalo njenu energetsku sigurnost.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ DOBIO EPILOG! Još jedan ministar napušta Vladu

Još jedan ministar napušta hrvatsku Vladu, ali ovog puta ne zbog korupcije ili nekog drugog krivičnog dijela, već zbog kandidature za gradonačelnika Zadra.

Iz Vlade odlazi ministar evropskih fondova i regionalnog razvoja, Šime Erlić (HDZ), koji će se kandidovati za gradonačelnika Zadra na predstojećim lokalnim izborima u Hrvatskoj.

Mediji prenose da će Erić ostavku podnijeti danas, a javnost bi o tome trebalo da objavi premijer Andrej Plenković na redovnoj sjednici Vlade.

HDZ je sredinom februara zvanično objavio da će Erlić biti kandidat njihove stranke za gradonačelnika Zadra, dok je on sam rekao da će radi toga povući iz Vlade, iako je i sa aktuelne pozicije mogao da vodi izbornu kampanju.

Nije poznato ko će Erića zamijeniti u Vladi, a prema izvorima zagrebačkog Jutarnje lista, Plenković neće odmah ići u rekonstrukciju izvršne vlasti, već će naći privremeno rješenje.

Vladu premijera Plenkovića do sada je napustilo više od 30 ministara od kojih je samo dvoje-troje to učinilo radi prelaska na novu dužnosti, dok su ostali podnosili ostavke ili bili smijenjeni zbog sumnje da su počinili krivična djela, odnosno da su bili umiješani u korupciju.

Nastavi čitati

Region

OGLASIO SE VUČEVIĆ “U novoj vladi biće i dosadašnjih ministara”

Predsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i predsjednik SNS Miloš Vučević izjavio je danas da će u novoj Vladi Srbije biti i dosadašnjih ministara, kao i da će biti mnogo novih imena.

– Mislim da i u ovoj vladi ima ljudi koji zaslužuju da ostanu ministri, ima pozicija koje treba promeniti. Verujem da će biti mnogo novih ljudi – rekao je Vučević gostujući na TV Pink i dodao da će broj resora u novoj vladi ostati isti, jer promjena iziskuje i raspravu o zakonima o vladi i o ministarstvima.

Vučević je naveo da će Srbija do 18. aprila imati novu vladu, dodajući da bi on, da je mandatar, gledao da se izbjegnu Veliki četvrtak i Veliki petak.

– Verujem da će Ana Brnabić zakazati sednicu u roku, da narodni poslanici mogu da učestvuju aktivno, da diskusija bude otvorena, da mandatar iznese svoj ekspoze, predstavi vladu i da to bude najkasnije do 18. aprila. Đuro Macut treba da obavesti da je pripremio ekspoze, kabinet, obavio razgovore sa koalicionim partnerima. To nije jednostavno – naveo je Vučević.

On je dodao da je više puta razgovarao sa mandatarom Macutom i da je spreman da podijeli sa njim sva svoja iskustva.

Vučević je naveo i da vjeruje da će nova vlada donijeti novu energiju i novi optimizam i da vjeruje da je profesor Macut najbolje rješenje ne samo u smislu njegove biografije, i da može da uspostavi preko potreban dijalog i da razgovara sa svima koji su zainteresovani za dijalog.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno