Connect with us

Društvo

KATASTROFALNE POSLJEDICE ŠTRAJKA U NAJVEĆEM SUDU SRPSKE: Nije održano 1.000 ročišta, nerealizovano 4.900 naredbi!

Štrajk administracije u pravosuđu Republike Srpske ostavlja nesagledive štetne posljedice, a razmjere se najbolje mogu vidjeti na primjeru Osnovnog suda Banjaluka, najvećeg suda u Srpskoj koji ima oko 250 zaposlenih.

Procjena je da je samo deset radnih dana štrajka, usporilo postupanje suda za oko tri mjeseca.

Generalni štrajk je počeo 28. februara ove godine, i sa presjekom stanja na dan 13. mart, dakle za samo dvije sedmice odnosno deset radnih dana, nije održano preko hiljadu ročišta, dok je ostalo nerealizovano preko 4.900 dnevnih naredbi!

“Generalni štrajk administrativnog osoblja suda onemogućava redovno poslovanje, a građani i stranke trpe štetu. Provedeni su samo hitni predmeti na svim referatima prema rješenju o utvrđivanju minimuma procesa rada za vrijeme štrajka”, istakli su iz Osnovnog suda Banjaluka.

Podvučeno je da je sa presjekom stanja na dan 13. mart, broj neodržanih pretresa, pripremnih ročišta, glavnih usmenih rasprava i prodaja koji su bili zakazani – 1010, a da su održana samo četiri ročišta koji su hitni i pritvorski predmeti i dva ročišta po mjeri obezbjeđenja.

Dodaje se da je nerealizovano 4910 dnevnih naredbi. Na krivičnom referatu nije održano 166 ročišta i 610 naredbi izdatih od sudije.

“Faktički je onemogućen rad i postupanje na krivičnom odjeljenju s obzirom na prirodu sudijskog posla gdje je svaka aktivnost sudije povezana s postupanjem administratvnog osoblja. Konačne posljedice će se moći prikazati tek po okončanju štrajka. Posebno ukazujemo na ogromne troškove u koji su uključeni pristupanje stranaka, svjedoka, vještaka itd. Imajući u vidu složenost postupanja na krivičnom odjeljenju (veliki broj svjedoka i vještaka), a posebno zbog velikog broja predmeta u kojima se postupa u vijećima od troje sudije, već sadašnje trajanje štrajka je usporilo ukupno postupanje u krivičnim predmetima, po slobodnoj procjeni, za otprilike tri mjeseca, s obzirom na to da se posljedice trenutnog nepostupanja multipliciraju i imaju dalekosežne posljedice, kako na rad u pojedinom predmetu, tako i na rad suda generalno”, istakli su u Osnovnom sudu Banjaluka.

Sudije parničnog odjeljenja od početka štrajka nemaju uslove da preduzimaju niti jednu procesnu radnju. Ne mogu da pošalju tužbu na odgovor, ne postoje uslovi za održavanje ročišta, ne postoji ulaz niti izlaz pošte, sudije ne mogu da utvrde da li je stranka izjavila odgovor na tužbu, da li je izjavljena žalba, revizija, da li je uplaćen predujam za vještačenje, da li je neki vještak izradio i dostavio nalaz i mišljenje, da li je u nekom predmetu povučena tužba…

“Ne postoji mogućnost nikakve komunikacije sa strankama i ostalim učesnicima u postupku zbog čega su sudije ovog odjeljenja u potpunoj blokadi rada. Ročišta propadaju, opozivaju se i sudije ne mogu odrediti termin održavanja novog ročišta jer je štrajk u toku do daljnjeg”, istakli su iz Osnovnog suda Banjaluka.

Na parničnom odjeljenju je do sada propalo ukupno 464 zakazanih ročišta. Nadalje, na prekršajnom referatu nije održano 190 usmenih pretresa, a nerealizovano je 1485 naredbi.

“Specifičnost prekršajnih predmeta se ogleda upravo u hitnom preduzimanju radnji. Predlažemo da se na prekršajnom referatu uvede neka vrsta dežurstva radnika – daktilograf, radnik na otpremi pošte, upisničar i referent za izvršenje prekršajne sankcije, jer je to jedini način da spriječimo nastupanje većih posljedica od onih koje su već nastupile”, saopšteno je iz Osnovnog suda Banjaluka.

Na izvršnom odjeljenju nisu sprovedene zakazane izvršne radnje koje sprovode sudski izvršitelji, niti su održana ročišta za prodaju pokretnih i nepokretnih stvari, kao ni ostala ročišta itd.

“Sve navedeno već do sada se direktno odražava na mogućnost sudija da ostvare propisanu godišnju normu, a samim tim ne može se očekivati niti realizacija plana rješavanja (starih predmeta) za 2024. godinu , a sve pobrojano će, u konačnici, uticati na godišnju ocjenu sudija, a slijedom toga i na rezultat rada cijelog suda za 2024. godinu”, podvučeno je iz Osnovnog suda Banjaluka.

Mondo

Related Topics:

Društvo

SUZE I BOL! Otac napustio malu Nataliju, MAJKA OSTALA SAMA U BORBI ZA KORU HLJEBA (VIDEO)

Humanitarac Marko Nikolić ispred fondacije “Zajedno možemo” na svom Instagram profilu podijelio je još jednu tešku priču.

Ovog puta riječ je o malenoj Nataliji koja u teškim i nehumanim uslovima živi sa majkom, bakom i dekom.

Marko je uz dirljiv video snimak uputio i apel svim dobrim ljudima da pomognu namučenoj djevojčici da uskoro, kao i sve njene vršnjakinje ima normalan dom. Da je život surov, mala Natalija saznala je vrlo mlada, jer je se, kako piše Marko, rođeni otac odrekao, pa se njena majka od tada svakog dana bori da ona ne bude gladna.

“Mala Natalija. Dijete koje nije biralo svoju sudbinu. Otac je nikada nije priznao. Ostala je uz majku — ženu koja se svakog dana bori da zaradi za parče hljeba, da joj dijete ne legne gladno”, kaže Marko i dodaje:

“Žive zajedno sa bakom, dekom i ujakom. Svi u dve prostorije. Bez privatnosti. Bez sigurnosti. Bez osnovnih uslova za život. I ima dana kada zaista nemaju šta da jedu. Ali ono što najviše boli — nije ni glad, ni hladnoća, ni težina života. To je činjenica da jedno dijete odrasta u borbi za preživljavanje, umjesto u bezbrižnosti”.

Međutim, dodaje on, Natalija se i pored svih nedaća smije.

“A opet…ona se smije. Taj mali osmijeh, u takvim uslovima —nije samo osmijeh. To je snaga. To je prkos. To je nada. I zato ne smijemo da okrenemo glavu. Jer nečije malo — nekome znači sve. Ako možemo da pomognemo, pomozimo”, piše na kraju humanitarac Marko.

Kako možemo da pomognemo:

Račun za donacije 265411031000227596

Devizni račun -IBAN

RS35265100000112450017

SWIFT CODE RZBSRSBG

Paypall: ZAJEDNOMOZEMO

Primalac humanitarna fondacija zajedno možemo

Svrha uplate: Za Nataliju

SMS: Za Nataliju na 3855, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE 1. MAJ! Međunarodni praznik rada

Širom svijeta danas se obilježava Praznik rada, 1. maj. Na današnji dan 1886. godine održane su demonstracije radnika u Čikagu, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a pet njih je osuđeno na smrt.

Devetnaesti vijek bio je obilježen iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, pa čak i 18 časova, kako za odrasle tako i za djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Oko 40.000 radnika protestovalo je u Čikagu 1. maja 1886. godine, ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 časova rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja. Policija je trećeg maja intervenisala i ubila nekoliko demonstranata, a ranila oko 50 radnika. Brojni demonstranti su uhapšeni, a vođe su izvedene pred sud. Petoro ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.

Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.

Nakon pada bloka jednopartijskih režima, Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.

U BiH 1. i 2. maj neradni, uveden policijski čas
Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Prvi maj će biti obilježen nešto drugačije nego inače.

Iako su u našoj zemlji, kao i u brojnim drugim, prethodnih godina mnogobrojni ljudi slavili Prvi maj provodeći vrijeme u prirodi, roštiljajući i družeći se sa drugim ljudima, zbog trenutne epidemiološke situacije, ove godine vlasti su zabranile okupljanja.

Vlasti RS donijele su odluku o uvođenju policijskog časa danas, sutra i prekosutra. Građani će tokom ova tri dana moći izaći iz kuće samo u periodu od 05.00 do 12.00 časova.

U Federaciji BiH, mjere su nešto blaže, te će policijski čas biti na snazi od 22.00 do 05.00 sva tri dana, a prema odluci Federalnog štaba civilne zaštite, zabranjuje se okupljanje više od pet ljudi.

U oba bh. entiteta, 1. i 2. maj proglašeni su neradnim danima.

Nastavi čitati

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno