Connect with us

Svijet

SVE VEĆI BROJ LJUDI ŽRTVE EKSPLOATACIJE: Veliki rast profita od prisilnog rada

Međunarodna organizacija rada (ILO) u novom izvještaju ukazuje na dramatično povećanje profita ostvarenog prisilnim radom i na sve veći broj ljudi koji su žrtve eksploatacije.

U izvještaju agencije UN o profitu i siromaštvu navodi se da na prisilnu seksualnu eksploataciju odnosi tri četvrtine novca koji bi migranti mogli da zarade i pošalju kući.

Pored toga, na ovaj način se oduzimaju poslovi legalnim radnicima, a kriminalcima koji stoje iza svega omogućava se da izbjegavaju plaćanje poreza, prenio je “Juronjuz”.

Poslije seksualne eksploatacije, sektori sa najvećim nelegalnim profitom su industrija (32 milijarde evra), usluge (19 milijardi evra), poljoprivreda (4,6 milijardi evra) i kućni poslovi (dvije milijarde evra).

Ukupni godišnji nelegalni profiti od prinudnog rada najveći su u Evropi i centralnoj Aziji (77 milijardi evra), zatim u Aziji i Pacifiku (57 milijardi evra), Americi (47 milijardi evra), Africi (18 milijardi evra) i arapskim zemljama (16,5 milijardi evra).

Istraživači ILO-a rekli su da je dramatično povećanje profita podstaknuto rastom broja ljudi koji su prisiljeni na rad, kao i većim profitom ostvarenim od eksploatacije žrtava.

Prisilni rad može da podstakne korupciju, ojača kriminalne mreže i podstakne dalju eksploataciju, navodi se u izvještaju.

(Srna)

Svijet

Merkel “RAT u Ukrajini se mogao izbjeći da nije odbijen DIJALOG s Putinom”

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.

Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju. U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike – posebno iz Istočne Evrope – o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico.

Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu. Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.

– Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida? Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise – rekla je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.

Nespremnost na pregovore
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja – baltičkih država i Poljske – da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.

– Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija“, rekla je Merkel o prijedlogu samita.

Komentari Merkelove razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije, navodi portal Politico.

Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su komentari Merkelove „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.

– S druge strane, Putinovi mediji, koji obično nisu podržavali Merkel, bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor – ističe portal.

„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.

Pad u nemilost
U analizi se ističe da nevoljkost Merkelove da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.

Tokom 16 godina Merkelove na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost sa Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.

Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala “male zelene ljude” u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.

Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh – i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.

– Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali – rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.

“Sjeverni tok”
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda “Sjeverni tok”, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.

– Problem sa “Sjevernim tokom 2” nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen – napisao je poljski premijer Donald Tusk na Facebooku u utorak.

Ali čini se da je za Merkel – nekada hvaljenu kao “kancelarka slobodnog svijeta” kada ju je časopis Time proglasio “Osobom godine” 2015, previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.

– Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s gubitkom kontakta Merkelove sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe – rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.

Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, nespremnost Merkelove da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.

Unutar Njemačke, a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla, i dalje postoji znatna simpatija za Putina.

Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi.

Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.

Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.

– Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka – napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

Politico/Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

“OVO JE VELIK DAN ZA CIJELI SVIJET”: Dogovorena prva faza mirovnog plana za Gazu

Hamas je potvrdio da je pristao na prijedlog mirovnog dogovora s Izraelom, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da će Izrael vratiti kući sve taoce iz Gaze.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenim mrežama da je dogovorena prva faza mirovnog plana za Gazu.

“Vrlo sam ponosan što mogu objaviti da su Izrael i Hamas potpisali prvu fazu našeg mirovnog plana”, poručio je Trump.

“To znači da će svi taoci uskoro biti oslobođeni, a Izrael će povući svoje trupe na dogovorenu liniju kao prvi korak prema snažnom, trajnom i vječnom miru. Prema svim stranama postupaće se pravedno! Ovo je veliki dan za arapski i muslimanski svijet, Izrael, sve okolne države i Sjedinjene Američke Države, i zahvaljujemo posrednicima iz Katara, Egipta i Turske koji su s nama radili na ostvarenju ovog istorijskog i neviđenog događaja. Blagoslovljeni bili mirotvorci!”, naveo je Tramp.

“Ovo je fantastičan dan za svijet”

“Cijeli svijet se ujedinio oko ovoga, Izrael, sve zemlje su se ujedinile,” izjavio je nešto kasnije Donald Trump za Rojters o dogovorenoj prvoj fazi mirovnog plana koji je predstavio prošlog mjeseca.

“Ovo je bio fantastičan dan. Ovo je veliki dan za svijet. Ovo je divan dan, divan dan za sve.”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nakon Trampove objave rekao je da će Izrael vratiti kući sve taoce iz Gaze.

“Uz Božju pomoć, sve ćemo ih vratiti kući”, kazao je Netanjahu u kratkoj izjavi koju je objavio njegov kabinet.

Naknadno je na društvenim mrežama poručio kako postignuti sporazum znači “veliki dan za Izrael”.

Izraelski premijer izjavio je da će u četvrtak sazvati vladu kako bi odobrila sporazum i vratila kući, kako je rekao, “sve naše drage taoce”.

Hamas: Treba prisiliti izraelsku vladu da u potpunosti sprovede sporazum

Hamas je potvrdio da je pristao na prijedlog mirovnog dogovora s Izraelom,navodeći da je to učinio “s ciljem okončanja rata istrebljenja protiv našeg palestinskog naroda i povlačenja okupacije iz Pojasa Gaze”.

U saopštenju su zahvalili posrednicima iz Katara, Egipta i Turske te američkom predsjedniku Donaldu Trampu na uloženim naporima.

Pozvali su Trampa i druge zemlje da osiguraju da Izrael ispuni obaveze iz dogovora:

“Treba prisiliti vladu okupacije da u potpunosti sprovede zahtjeve sporazuma i ne dopustiti joj da izbjegne ili odgađa sprovođenje dogovorenog.”

Hamas je saopštio da je predao popis zatvorenika koje želi da Izrael oslobodi prema mirovnom sporazumu te da čeka konačni dogovor o imenima. Izvori za AFP navode da Hamas predlaže oslobađanje svih živih izraelskih talaca u zamjenu za oko 2000 palestinskih zatvorenika, i to u roku od 72 sata od stupanja sporazuma na snagu.

Oglasili se i Katarci

Portparol katarskog ministarstva spoljnih poslova Majed Al-Ansari izjavio je da je postignut dogovor o svim odredbama i mehanizmima sprovedbe prve faze sporazuma o prekidu vatre u Gazi, koji će dovesti do završetka rata, oslobađanja izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika te dolaska pomoći.

Detalji će biti objavljeni kasnije, dodao je Ansari u objavi na X-u.

Rubio Trampu usred okruglog stola pred TV kamerama donio papir

Podsjetimo, Tramp je prekinuo konferenciju za medije u Bijeloj kući nakon što mu je američki državni sekretar Marko Rubio predao papir s rukom pisanom porukom. Tramp je kimnuo dok je čitao poruku, nakon čega mu je Rubio nešto šapnuo, na šta je predsjednik odgovorio: “U redu”.

Tramp je zatim novinarima rekao: “Upravo mi je državni sekretar dao poruku da smo vrlo blizu sporazuma na Bliskom istoku i da će me uskoro trebati”.

Prema fotografijama koje su snimili fotografi na događaju, u poruci stoji da je sporazum “vrlo blizu”, s te dvije riječi podvučene, te se u njoj takođe traži od američkog predsjednika da odobri objavu na svojoj društvenoj mreži.

“Trebamo da odobrite objavu na Truth Social uskoro kako biste prvi mogli objaviti dogovor”, stoji u poruci predanoj Trampu.

Uspjeh pregovora
Bilo je jasno da pregovori u Egiptu o prekidu vatre ulaze u završnicu. Spekulisalo se da bi već sinoć mogla biti sastavljena početna izjava, ali sporno ostaje pitanje konačnog popisa palestinskih zatvorenika koji bi bili pušteni.

Donald Tramp je najavio moguću posjetu Bliskom istoku ovog vikenda, te istakao da je sporazum “vrlo blizu”, četvrtog dana pregovora u Egiptu usmjerenih na postizanje primirja u Gazi.

Nastavi čitati

Svijet

Presretnuta još jedna flotila, 200 kilometara od Gaze: PRIVEDENE DESETINE AKTIVISTA

Izraelska vojska presrela je flotilu od devet čamaca rano jutros u Sredozemnom moru koja je pokušavala da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze.

Izraelska vojska je privela desetine aktivista na brodu, saopštili su organizatori flotile i izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministarstvo je saopštilo da je 145 aktivista, koji su u dobrom zdravstvenom stanju, dovedeno na obalu u Izraelu radi obrade i da se očekuje da će uskoro biti deportovani, prenosi B92.

Do presretanja je došlo nakon što je prošle sedmice skoro 450 aktivista, uključujući evropske poslanike i klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg, presretnuto na više od 40 čamaca koji su pokušavali da stignu do Gaze sa simboličnom količinom humanitarne pomoći.

To presretanje Globalne Sumudske flotile izazvalo je široku osudu i izazvalo velike proteste u nekoliko većih gradova i jednodnevni štrajk širom Italije.

Organizatori ove najnovije grupe od devet brodova – koju čine Koalicija Flotile slobode i Hiljadu madlena za Gazu – osudili su hapšenja u srijedu kao “proizvoljna i nezakonita”. Među aktivistima na brodu bili su ljekari, političari i tri turska poslanika.

Flotila je prevozila hranu i medicinsku pomoć namijenjenu bolnicama u Gazi.

“Još jedan uzaludan pokušaj kršenja legalne pomorske blokade i ulaska u borbenu zonu završio se ničim”, napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova na Iksu.

Organizatori su rekli da su čamci presretnuti oko 120 nautičkih milja (oko 200 kilometara) od obale Gaze. Na snimcima presretanja koje su objavili organizatori, flotili su se približili brzi brodovi, a zatim su se na njih ukrcali izraelski vojnici. Nije bilo izveštaja o povrijeđenima.

Neki od deportovanih aktivista iz prošle nedjelje flotile opisali su zlostavljanje od strane izraelskih stražara, tvrdnje koje Izrael poriče.

Flotile u Gazi došle su usred sve većih kritika ponašanja Izraela u Gazi, gdje je njegova ofanziva u ratu protiv Hamasa opustošila velike dijelove teritorije i ubila desetine hiljada ljudi.

Izrael i Hamas trenutno vode treći dan indirektnih pregovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, zajedno sa visokim zvaničnicima iz međunarodnih delegacija, uključujući Sjedinjene Države, Egipat, Katar i Tursku.

Rat je pokrenuo napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Militanti su tog dana ubili oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba oteta. Četrdeset osam talaca se i dalje drži u Gazi – vjeruje se da je oko 20 živo.

U izraelskoj kampanji koja je uslijedila poginulo je više od 67.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i militanata u svom broju žrtava.

Ministarstvo, koje je dio vlade koju vodi Hamas i čije brojke stručnjaci smatraju najpouzdanijom procjenom, saopštilo je da žene i djeca čine oko polovinu mrtvih.

Izrael je održavao različite stepene blokade Pojasa Gaze otkako je Hamas preuzeo vlast na priobalnoj teritoriji 2007. godine, tvrdeći da je to neophodno da bi se obuzdala militantna grupa. Kritičari ismijavaju ovu politiku kao kolektivnu kaznu.

Nakon početka rata, Izrael je pooštrio blokadu, ali je kasnije popustio pod pritiskom SAD. U martu je zatvorio teritoriju za svu hranu, lijekove i drugu robu na 2 i po mjeseca, doprinoseći tonu Gaze u glad.

Flotile kažu da žele da probiju izraelsku blokadu i uspostave humanitarni koridor morem, s obzirom na malo pomoći koja stiže u Gazu kopnom.

Nastavi čitati

Aktuelno