Ukupni rashodi Narodne skupštine Republike Srpske u 2024. godini iznosili su blizu 13 miliona KM, od čega je na lična primanja zaposlenih otišlo preko osam miliona KM.

Navodi se to u izvještaju Glavne službe za raeviziju javnog sektora RS, a koja je skupštini Srpske dala pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima za prošlu godinu.

U skupštini RS su sistematizovana 93 radna mjesta sa 158 izvršilaca. Na dan 31. decembar 2024. godine u službi je bilo angažovano 118 izvršilaca i to dva imenovana lica (generalni sekretar i zamjenik), 101 izvršilac na neodređeno vrijeme, 13 izvršilaca na određeno vrijeme i dva pripravnika. Narodnu skupštinu RS lani su činila 44 poslanika u radnom odnosu i 38 poslanika koji nemaju zasnovan radni odnos.

“Rashodi za lična primanja zaposlenih su iskazani u ukupnom iznosu od 8.069.736 КM. Čine ih rashodi za bruto plate zaposlenih (7.308.340 КM), bruto naknade troškova i ostalih ličnih primanja (655.743 КM), naknade za vrijeme bolovanja, roditeljskog odsustva i ostalih naknada plata (58.595 КM) i otpremnine i jednokratne pomoći (47.058 КM)”, navodi se u revizorskom izvještaju.

Rashodi za bruto naknade troškova i ostalih ličnih primanja zaposlenih po osnovu rada, odnose se na naknade za prevoz na posao i sa posla (87.933 КM), topli obrok (251.728 КM), regres za godišnji odmor (37.950 КM), jubilarne nagrade (4.936 КM), nagrade za posebne rezultate u radu (21.300 КM), dnevnice po osnovu službenih putovanja u zemlji i inostranstvu (32.555 КM), rashode za doprinose za dobrovoljno penzijsko osiguranje na teret poslodavca (17.340 КM), poreze (41.430 КM) i doprinose na naknade (160.571 КM).

Što se tiče stavke – rashodi po osnovu korišćenja robe i usluga na koju je potrošeno 3,2 miliona KM, tu se, između ostalog, ubrajaju utrošak energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga (178.760 КM), režijski materijal (84.114 КM), putovanja i smještaja (521.101 КM), stručne usluge (189.196 КM), te rashodi za održavanje javnih površina, odnosno biljaka ispred zgrade skupštine na šta je lani potrošeno bizu 7.000 KM.

Na troškove smještaja narodnih poslanika za vrijeme održavanja sjednica Narodne skupštine, potrošeno je 162.239 КM, a za prevoz ličnim vozilima u zemlji 102.850 КM, te za službena putovanja u inostranstvu 117.464 КM.

Tu nije kraj prošlogodišnjim troškovima NSRS. Na stručno usavršavanje zaposlenih dato je 3.678 КM, dok je za bruto naknade po ugovorima o dopunskom radu izdvojeno 68.872 КM.

“Bruto naknade po ugovorima o dopunskom radu odnose se na naknade za poslove obezbjeđenja predsjednika Narodne skupštine angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova RS”, istakli su revizori.

Dodaje se i da su grantovi iskazani u iznosu od 570.362 КM, od čega je na tekuće grantove poslaničkim klubovima potrošeno 499.862 КM i odnose se na namjenska sredstva za rad poslaničkih klubova, poslaničkih grupa i samostalnih poslanika u NSRS.

Narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević ukazali su na nemar Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade Republike Srpske, te su pozvali ove institucije da rade svoj posao.

Za prvih šest mjeseci održane su dvije sjednice NSRS, što znači da se održavaju jednom u tri mjeseca. Očekujemo da Vlada RS, koja diktira tempo rada NSRS, počne da radi svoj posao. To je neophodno za opstanak Srpske. Problema je sve više, a rješenja sve manje- rekao je Kresojević.

On je podsjetio da je od 26 usvojenih zakona u NSRS, 21 bio po hitnoj proceduri.

-Ni sami zvaničnici ne poštuju zakone koje su donijeli. Svaki naredni skupštinski saziv radi sve manje. Za 32 mjeseca bilo je 13 sjednica što je dvostruko manje nego za prethodni saziv. To je dokaz da je SNSD vlast zasićena i zaboravila je da radi u interesu građana Srpske.

Ne mare za kršenje zakona to pokazuje i imenovanje glavnog revizora gdje su nezakonito imenovali po drugi put kao v.d. glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora iste ljude. Dobro je da pored ovih umornih ljudi i SNSD-a, postoje mladi koji imaju energiju da preuzmu inicijativu i diktiraju tempo Narodnoj skupštini.

Zato pozivamo NSRS i Vladu Srpske da inicijative koje smo predali mi iz opozicije stave u proceduru i da u najmanju ruku dobijemo odgovore za te inicijative. Podsjetio je da je zajedno sa poslanikom Tanjom Vukomanović podnio inicijativu da se poveća materinski dodatak- rekao je Kresojević i dodao:

-Pokazujući nepoštovanje prema majkama pokazuju nepoštovanje prema Republici Srpskoj – reko je Kresojević.

Podsjetio je da u zakonskom roku nije donesen pravilnik od strane UIO za povrat PDV-a na prvu nekretninu, navodeći da ovom institucijom upravlja upravo kadar SNSD-a.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović istakla je da je zloupotreba Vlade RS i NSRS dostigla svoj vrhunac.

-Imamo veliki problem sa zakonima koji se usvajaju, a ne poštuju, kao i sa zloupotrebom hitne procedure. Nemoguće da je 21 zakon morao da ide po hitnom postupku, što jasno pokazuje da se ne radi o hitnosti nego sistemskom zaobilaženju demokratije, a manje rasprave, znače više posljedica – rekla je Vukomanović.

Ona je navela da se nekada u Narodnoj skupštini Republike Srpske odlučivalo, a danas je ona istrument za sprovođenje odluka jedne grupe ljudi.

-Donose zakone koje se tiču političkih partija bez učešća političkih partija, zakone o privrednicima bez učešća privrednika. Vlada koja privilegije poreskim dužnicima stavi ispred privilegija bračnih parova, mladih ljudi, nije Vlada koja želi dobro svojim građanima – kaže Vukomanović.

Ističe da se ne poštuju procedure i da se urušava uglad Narodne skupštine.

-Mnogi doneseni zakoni se ne sprovode. Neki se sprovode selektivno, a neki nikako. Ovdje se donose važni akti koji važe samo taj dan dok traje rasprava, a čim se završi oni prestanu da važe. Građani više ne vjeruju institucijama. Primjera je mnogo, a posljednji je glasanje delegata SNSD u Domu naroda za Zakon o VSTS BiH, iako je to suprotno onome što je NSRS usvojila. Kada će biti osnovan VSTS RS? Zašto se glasa za Zakon o VSTS BiH ako on ne važi na teritoriji Srpske? Čemu služi NSRS ako čak ni oni koji su predlagali zakone, ne poštuju to što je usvojeno? Zakoni ne mogu da se primjenju selektivno i po potrebi – rekla je Vukomanović.

Za kraj je pitala nadležne kada će na red doći brojne inicijative koje su podnijeli građani ove zemlje, jer su to zakoni koji se direktno tiču građana Republike Srpske.

Danas ističe rok koji su pravni zastupnici slovenačke firme “Viadukt” dali Bosni i Hercegovini za uplatu 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Dok je trajao taj rok obračun kamate bio je zamrznut pa da je ispoštovan BiH bi mogla platiti “samo” oko 110 miliona. Sa istekom roka uz obračunate kamate ukupno potraživanje je povećano na više od 113 miliona KM i nastavlja da raste.

Pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viadukt“ Predrag Baroš u aprilu je za Srpskainfo rekao da dnevna kamata iznosi 9.570 evra (oko 18.600 KM). Objasnio je da kamata po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali zbog složenog načina obračuna, jer se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug – kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto.

Na osnovu toga može se zaključiti da će i iznos kamate biti još veći.

Najveća ironija u slučaju “Viadukt” jeste ta što se mogao postići kompromis da sve bude riješeno za jedan milion.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viadukta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i da je upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.

– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije odobrila Vlada koju je tada vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.

Nakon toga, 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Srpska preuzima obaveze plaćanja.

Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da “Viaduktu” isplati odštetu.

Plaćanje nije moguće izbjeći i to je već svima jasno, tako da svako odugovlačenje stvara dodatne troškove, dnevno oko 20.000 KM.

Jelena Cvijetić, pravobranilac BiH, nedavno je tokom javnog saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH objasnila da je jedina mogućnost da BiH plati dug tužiocima. Nakon toga može regresnom tužbom tužiti Republiku Srpsku i tražiti isplatu novca koji je isplatila po presudi gdje ima pravo i na zakonske zatezne kamate i troškove koji su proizašli iz tog postupka.