Connect with us

Svijet

Amerikanci u ogromnim dugovima, minus veći od 16 milijardi dolara

Dug američkih građana, koji su u kreditima do guše, postaje ogroman teret za ekonomiju koja posrće sve više.

Američka domaćinstva su u drugom kvartalu 2022. povećala dug u prosjeku za dva odsto. Sada, prema podacima Federalnih rezervi, teret kolektivnog duga svih Amerikanaca iznosi nevjerovatnih 16,15 milijardi dolara. Amerikanci imaju skoro isto toliko duga koliko i cjelokupni bruto domaći proizvod Kine. To je šest i po puta veće od Eplove tržišne vrijednosti. Jednostavno rečeno, to je ogromna gomila dugovanja. Ovaj teret će vjerovatno postati teži i veći u narednim mjesecima. Studija planiranja i napretka kompanije Nortvestern Mjutual za 2022. pokazala je da više od četiri od 10 odraslih Amerikanaca planira da doda još dugova u narednim mjesecima kako bi išli u korak sa rastućim troškovima života.

Profesor sociologije Stiven Presman objašnjava za CBNC da se američki građani nalaze u veoma nezgodnoj situaciji i da se bukvalno bore sa enormnim dugovima nastalim kao posljedica nestabilne ekonomske situacije.

“Potrošači koji imaju velike dugove stvarno se bore da prežive. Bore se da isplate rentu ili hipoteku, vrate kredit za školovanje, plate ratu kredita za automobil. Bore se jer imaju enormne dugove na kreditnim karticama. Vlada je uradila mnogo da pomogne ljudima u dugovima tokom pandemije, ali sada toga više nema. Kamate su ponovo počele da skaču. Federalne rezerve su već konstatovale da je podizanje kamatnih stopa dobra stvar za ekonomiju i najavljuju da će ih još podizati”, konstatovao je Presman, objasnivši kako se dugovi građana mogu negativno odraziti na cijeli ekonomski sistem i šta se nalazi na kraju ovog problema.

Podavićemo srednju klasu

“U jednom trenutku plate se ustale i ljudi pomisle kako bi trebalo da imaju bolji standard života. Kad shvate da to ne mogu da dobiju od plate ili izvora prihoda, uhvate se za kreditnu karticu i kupe bolji auto, računajući kako će taj dug isplatiti kroz određeno vrijeme. Da bi ekonomija rasla, sve mora da bude kupljeno. Ako stvari ne budu kupljene, šta će se desiti? Firme će morati smanje proizvodnju i da otpuštaju radnike. Pošto se ljudi bore da se izbore sa dugovima, moraju da racionalizuju, što znači da smanjuju troškove. Tako ekonomija ulazi u recesiju. Kada dug postane veći od prihoda, problem za ekonomiju postaje enorman. Najveći problem imaju ljudi koji su srednja klasa i koji su se zadužili računajući da će ostati na tom nivou. Onda se nešto desi na ekonomskom planu i odjednom ostaju bez posla, a dugovi su i dalje tu. Njima postaje gotovo nemoguće da ih plaćaju i da drže glavu iznad vode”, kazao je Presman.

Najveći je stambeni dug
Ako su potrošači pozajmili novac po niskim kamatama da bi kupili imovinu, to se generalno smatra “dobrim dugom”. Nažalost, američki dug ove godine izgleda “loše”. Ogromna većina dugova američkih domaćinstava odnosi se na stanovanje. Stambeni dug čini 72 odsto ukupnog duga u prvoj polovini 2022. I stope na hipoteke su značajno porasle posljednjih mjeseci, što znači da je ovaj oblik duga još skuplji. Prosječne tridesetogodišnje hipotekarne stope su dostigle 5,5 odsto u odnosu na 3,22 odsto na početku godine. U međuvremenu, neki ekonomisti očekuju pad cijena stanova u godinama koje dolaze. Dug stanovništva je vodeći pokazatelj recesije. A činjenica da će domaćinstva možda morati da plate više za imovinu koja se amortizuje vjerovatno će biti prepreka za ekonomiju. Potrošači se moraju pozabaviti ovim pitanjem kako bi se zaštitili od ekonomskog šoka, smatraju analitičari, a prenosi Vol Strit žurnal.

Iscrpljuje me borba s dugovima
Kesi Smit, socijalna radnica, koja duguje banci više od 250 hiljada dolara, kaže da situacija s dugovima za nju postaje iscrpljujuća i dap raktično ne vidi način da se izbori sa ovom situaicijom.

“Dug se uvećava svakog dana i to postaje iscrpljujuće. Ja, koja imam diplomu fakulteta i više od deset godina radnog iskustva, morala bi da radim tri različita posla u toku jednog dana kako ne bi živjela od plate do plate. Moram sve vreme da žongliram. Da li da platim ratu duga ili da odem u prodavnicu ili da kupim gorivo za kola – stvari koje su mi potrebne za život. Kad je jedan deo mog studentskog zajma bio pauziran, mogla sam malo da prodišem. Sa tih 300 dolara tokom pauze otplate mogla sam da otplatim dug za svoj stari auto. Mogla sam da uštedim nešto novca i da platim depozit za ovu lijepu kuću u kojoj živim. Međutim, moj dug je toliki da ne vidim način da iz njega izađem. Samo za kola dugujem deset hiljada dolara”, objasnila je Keti za CNBC.

Svijet

PESKOV “OEBS uvijek zauzima stav PROTIV INTERESA RUSIJE”

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju /OEBS/ suočava se sa problemom dvostrukih standarda i nije u stanju da obavlja funkcije koje su joj ranije dodjeljene, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je ruskom listu “Izvestija” rekao da Moskva ne očekuje nikakvu reakciju OEBS-a na nedavni napad ukrajinskih dronova na ruske regione, a za sada nije bilo reakcije drugih organizacija.

“OEBS pokušava da vodi uravnoteženu politiku, ali u suštini uvijek zauzima stav protiv interesa Rusije. Rusija će suditi o aktivnostima OEBS-a procjenjujući konkretne korake, a ne izjave, ali Moskva pozitivno gleda na pokušaje te organizacije da uspostavi dijalog”, istakao je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

REAGOVAO I ZELENSKI! Evo šta lider Ukrajinaca misli o prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon sastanka u Džedi.

On je zahvalio američkom timu na konstruktivnim razgovorima u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajinski predsjednik kaže da predlog o prekidu vatre od 30 dana pokriva liniju fronta, a ne samo vazduh i more.

“Američka strana razumije naše argumente, prihvata naše prijedloge i želim da se zahvalim predsjedniku Trampu na konstruktivnosti razgovora između naših timova”, rekao je on u izjavi za Telegram.

Zelenski je potvrdio da je Ukrajina prihvatila predlog o prekidu vatre, dodajući da ga “smatra pozitivnim i da je spreman da preduzmu taj korak”, prenosi Telegraf.rs.

“Ukrajina je spremna za mir”, rekao je Zelenski.

Podsjetimo, nakon sastanka u Džedi, predstavnici ukrajinske i američke delegacije oglasili su se zajedničkim saopštenjem.

“SAD će odmah ukinuti pauzu u razmijeni obavještajnih podataka i nastaviti svoju bezbjednosnu pomoć Ukrajini”, saopšteno je.

Dvije zemlje su tokom današnjeg sastanka preduzele “važne korake ka obnavljanju trajnog mira” za Ukrajinu, dodao je Stejt department.

Ukrajina je takođe izrazila spremnost da prihvati predlog SAD o trenutnom, privremenom prekidu vatre od 30 dana.

Dvije zemlje su takođe rekle da su se složile da zaključe sporazum o razvoju kritičnih rudnih resursa Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

KONAČNO! Ukrajina prihvatila 30-dnevni prekid vatre

Danas se u Saudijskoj Arabiji održavaju američko-ukrajinski pregovori o uslovima za okončanje rata Ukrajine i Rusije.

Uoči pregovora, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče se u Džedi sastao sa Muhamedom bin Salmanom, saudijskim princom prestolonasljednikom, ali neće biti dio delegacije iz Kijeva koja će razgovarati sa predstavnicima SAD.

Rubio: Sad je sve na Rusima

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će SAD sada prenijeti predlog o prekidu vatre Rusiji i izrazio nadu da će se Moskva složiti.

„Lopta je sada u njihovom terenu“, rekao je Rubio novinarima i dodao da predsjednik Tramp želi da se rat okonča.

SAD i Ukrajina složile se da sklope ugovor o mineralima “što je prije moguće”
Predsjednici Ukrajine i Sjedinjenih Država postigli su dogovor da što prije zaključe sveobuhvatni sporazum za razvoj ključnih rudnih resursa Ukrajine, navodi se u zajedničkom saopštenju američke i ukrajinske delegacije.

Cilj sporazuma je proširenje ukrajinske ekonomije, nadoknađivanje troškova američke pomoći i osiguranje dugoročnog prosperiteta i bezbjednosti Ukrajine.

Ukrajina će prihvatiti jednomjesečni prekid vatre

Ukrajina je saopštila da će prihvatiti 30-dnevni prekid vatre sa Rusijom posle razgovora sa SAD u Saudijskoj Arabiji u utorak sa ciljem da se okončaju borbe, navodi se u saopštenju koje su objavile SAD i Ukrajina.

Do sporazuma je došlo nakon više od osam sati pregovora ukrajinskih zvaničnika i američke delegacije koju je predvodio državni sekretar Marko Rubio u saudijskom gradu Džedi.

„Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati predlog SAD za donošenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvatanju i istovremenoj primjeni od strane Ruske Federacije“, navodi se u zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine koje je objavio Stejt department. „SAD će saopštiti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.“

U saopštenju se navodi da će SAD „odmah ukinuti pauzu u razmjeni obaveštajnih podataka i nastaviti bezbednosnu pomoć Ukrajini.“

Amerika obnavlja vojnu pomoć i razmjenu obaveštajnih podataka sa Ukrajinom

Američki Stejt department potvrdio je posle sastanka sa ukrajinskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji da će odmah ukinuti pauzu u razmjeni obaveštajnih podataka i nastaviti bezbednosnu pomoć Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno