Connect with us

Društvo

“Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan” Goran se starao o napuštenim psima, a onda se objesio jer su mu prijetili

Potresna vijest o samoubistvu mladog humanitarca Gorana Karanovića uznemirila je javnost u čitavom regionu.

Naime, devetnaestogodišnjak iz Prnjavora u Republici Srpskoj, kako se saznaje, više nije mogao da izdrži prijetnje komšija, policije i insepkcije da će mu oduzeti pse koje je brižno čuvao od smrti i gladi, te se prekjuče objesio.

Vijest o ovoj tragediji uveliko se deli na društvenim mrežama, a sama organizacija za zaštitu životinja iz Banjaluke “Wag Wag”, sa kojom je mladić sarađivao, potvrdila je to na svom Fejsbuk profilu, dok su za Blic objasnili kako je do same tragedije došlo, šta joj je sve prethodilo, kao i šta je bio okidač koji je naveo mladog Gorana da se odluči na ovakav tragičan potez.

Goran Karanović je bio mladić od 19 godina. Sarađivali smo sa njim tako što je Goran obezbjeđivao smještaj svim potrebnim psima, dok smo mu mi pomagali oko hrane i svih drugih propratnih stvari, jer se mi prvenstveno bavimo edukacijom. U svom dvorištu je imao oko 50 pasa, a problem je nastao kada su njegove komšije počele da mu prijete policijom i inspekcijom, i da se žale na buku, iako ničega sličnog nije bilo. On je životinje čuvao u svom dvorištu na selu, prve komšije nisu jako blizu njemu, životinje nisu stvarale problem, a najviše je cjelokupna situacija smetala komšiji iz Austrije koji je ovdje dolazio dva puta godišnje, i koji je od njega podosta udaljen – objašnjava za Blic Anđela Španović, predsjednica udruženja “Wag Wag”.

“Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan”
Kako ona navodi, Goran je svoje pse čuvao do udomljavanja. Lijepo se brinuo o njima i sve je bilo legalno, jer zakonom nije propisano koliko životinja u svom dvorištu možete čuvati, dok je i sama registracija smještaja uskoro trebalo da bude privedena kraju, a što je Goranu takođe bilo jako bitno.

– Mi smo mu dosta pomogli i oko registracije pomenutog smještaja za životinje i trebalo je da prođe još 14-15 dana pa da cjelokupna stvar sa papirologijom i dokumentacijom bude gotova. Međutim, policija i inspekcija su konstantno dolazili kod Karanovića na vrata i stvarali mu pritisak. Okidač koji je doveo do samoubistva je Goranova mladost i to što nije shvatao kako ne postoji način da se bez sudskog naloga oduzima imovina. Juče ujutru njegova majka me je pozvala i javila potresne vijesti – da se Goran objesio u plasteniku, a dan pred navodno oduzimanje njegovih pasa od strane inspekcije – govori dalje potresena predsjednica udruženja.

Kako predsjednica udruženja ističe, ništa nije nagovještavalo da će se Goran na kraju odlučiti za takav tragičan korak, barem kada je sa njom razgovarao, dok je svojoj majci veče pred samoubistvo kazao: “Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan.”.

Goran se ubio prekjuče naveče. Bilo je kasno. Roditelji i porodica su jako potreseni i ne vjeruju šta ih je snašlo. On je inače živio sa sestrom, ocem i majkom. Komšije koje, kako se priča, imaju veze u policiji, nisu mu dale mira i pokazalo se još jednom da su takve veze jače od zakona – ističe predsjednica udruženja.

Komšije pucale na Gorana
Da je maltretiranje od strane komšija koje je mladić doživljavao već više mjeseci bilo neizdrživo, govori i to da su prije mjesec i po dana pucali na Gorana, a nakon čega su prošli nekažnjeno.

Komšije su prije mjesec i po dana pucale ptičarkom na Gorana. On ih je prijavio, ali to nije dobilo nikakav epilog. Zakon se na Gogiju mogao izgleda prekršiti – zaključuje Anđela Španović za Blic.

Kada je riječ o psima koji su sada ostali bez svog staratelja, predsjednica naglašava kako će svi oni biti udomljeni, te da već rade na tome.

– Vjerujte mi, ja sam otkada se ova tragedija dogodila 24 sata dnevno na telefonu. Zovu me ljudi i iz zemlje i inostranstva. Nadam se da ćemo u što kraćem roku pronaći dom za nesrećne pse i da će se to dogoditi kroz dvije nedjelje – priča ona.

Sahrana tragično nastradalog momka obaviće se danas u njegovom rodnom selu, u Prnjavoru, dok će se u centru Banjaluke, kako navodi predsjednica udruženja, okupiti građani u 13 sati i održati minut ćutanja za mladog humanitarca velikog srca Gorana Karanovića, te poziva sve koji su u mogućnosti da istom prisustvuju.

Majka optužila komšije za smrt sina
– Oni su zlotvori, mog su Gorana oterali u smrt, zbog njih je moj mali anđeo digao ruku na sebe – rekla je juče za Srpskainfo Zora Karanović iz sela Štivor kod Prnjavora, Goranova majka.

– On je imao 15 svojih pasa, ostali su bili sa ulice. Dešavalo se da ih se skupi i po 50, sve njih je on hranio, liječio i čuvao, bez ikakve materijale koristi, iz čiste ljubavi. Od svog novca im je kupovao lijekove i hranu – priča neutješna majka

Kaže da su mu u tom plemenitom poslu pomagali neki dobri ljudi, ali da je bilo i onih drugih, kojima je smetalo kad pas zalaje.

Neutješna majka je i pronašla Gorana obješenog u plasteniku.

Pokušavali su ga reanimirati, komšinica Snježana mu je sve vrijeme, dok nije stigla hitna, davala vještačko disanje i masirala srce, ali Goranu nije bilo pomoći.

Kad su stigli, ljekari su konstatovali smrt.

– Meni je to dijete bilo kao moje rođeno, moja duša cvili i vrišti od bola i tuge za njim. Bio je beskrajno pošteno i iskreno dijete. On je samo spasavao nemoćne, ostavljene i odbačene duše. Svima je vjerovao i mislio da su svi ljudi dobri, a u stvari nisu – kaže komšinica Snježana Emanuela.

Žali, kaže, što je taj divni mladić doživio takvo odbacivanje i progon i što taj teret nije mogao izdržati.

Smrt maldića iz Štivora izazvala je pravu buru na društvenim mrežama. Zaštitnici životinja iz cijele BiH pozvali su građane da danas u 13 sati dođu u Prnjavor i isprate Gorana na vječni počinak.

One koji ne mogu doći na sahranu, pozvali su da se u 13 časova okupe ispred Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci i održe minut ćutnja za Gorana.

Odazvali su se mnogi, a iz više gradova u BiH i regionu, poslata je poruka da će se i u drugim pravoslavnim hramovima paliti svijeće za Gorana.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i pljuskovi zahvatiće veći dio Srpske

U Bosni i Hercegovini  će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, sa kišom i temeparturom vazduha do 29 Celzijusovih stepeni.

Ujutro i prije podne na sjeveru i zapadu će biti pretežno oblačno uz slabu kišu, na jugu i istoku suvo uz sunčane periode.

Sredinom dana i poslije podne oblačno u većini predjela, kiša i pljuskovi će se širiti od jugozapada ka istoku. Na istoku se očekuju nešto jače padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na sjeveru uglavnom suvo ili samo još ponegdje uz slabu kišu. Na krajnjem jugu uglavnom suvo, tek je uveče ponegdje moguća slaba kiša.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, a na jugu poslije podne umjerena do jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam na istoku od 18 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima na istoku od dva, a maksimalna od 20 do 25, na jugu do 29, u višim predjelima od 15 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

MISTERIJA VODOPADA BLIHA! Voda ponovo potekla, ali svi se pitaju SAMO JEDNO – šta se zapravo desilo?!

Voda je ponovo potekla niz vodopad Blihe kod Sanskog Mosta nakon trodnevnog potpunog prekida protoka, potvrđeno je iz opštine Sanski Most, dok nadležne institucije još utvrđuju uzroke povremenog nestanka vode koji se na ovom području bilježi od početka avgusta.

Voda se niz stijene vodopada ponovo počela slivati u predvečernjim satima, nakon što je prethodna tri dana vodopad bio bez vode.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o najdužem dosadašnjem prekidu, dok su raniji prekidi trajali kraće, nakon čega bi se protok ponovo uspostavljao.

O problemu obaviještene nadležne institucije

Načelnik Sanskog Mosta Mensur Seferović kazao je da su o problemu obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Agencija za vodno područje rijeke Save i nadležne inspekcijske službe.

“Od početka augusta, kada smo imali određene probleme sa nestankom Blihe, ovaj problem smo shvatili veoma ozbiljno. Zakazao sam sastanak s federalnom ministricom i moram pohvaliti ministricu Nasihu Pozder na korektnoj saradnji u tom periodu. Odmah smo pozvali federalnog vodnog inspektora, jer je to njegova nadležnost, kako bismo utvrdili tačne uzroke zbog kojih se ovo dešava”, rekao je Seferović.

Prema njegovim riječima, područje vodopada Blihe prije dva dana obišli su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Agencije za vodno područje rijeke Save. Teren su, neposredno prije njihovog dolaska, obišli i vodni i rudarski inspektori.

Seferović je istakao da za sada nema zvanično potvrđenog uzroka nestanka vode.

Istražuju da li je nestanak povezan sa rudnikom

“Sve ćemo učiniti da dobijemo objašnjenje, uključujući i to mogu li se iskopavanja u obližnjem rudniku dovesti u vezu s vodopadom”, kazao je načelnik.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se i dugotrajan sušni period bez padavina, koji može uticati na nivo vode i protok vodotoka. Međutim, eventualna povezanost rudarskih aktivnosti s promjenama u protoku Blihe, kao i uticaj drugih hidroloških faktora, tek treba biti utvrđena.

Opština Sanski Most je, prema riječima Seferovića, od Federalnog ministarstva okoliša dobila 60.000 KM, a u toku je realizacija aktivnosti usmjerenih na sagledavanje stanja na području vodopada i utvrđivanje mogućih uzroka promjena u protoku.

“Upravo zbog svih činjenica, odnosno blizine rudnika i svega što se dešavalo, pokazalo se da je opravdano da se ovim pitanjem intenzivno bavimo i u narednom periodu”, rekao je Seferović.

Očekuje se da nadležne institucije, nakon provedenih kontrola i analiza, utvrde uzroke povremenog nestanka vode i eventualni uticaj ljudskih aktivnosti na režim protoka.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

NEBO OSTAJE PRAZNO? Šokantan podatak zaledio svijet – čak 45 odsto ptica selica pred izumiranjem!

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci iznijeti na samitu u Keniji, prenosi danas Gardijan.

Tankokljuni vivak zvanično proglašen izumrlim

Vrsta ptice selice, tankokljuni vivak, zvanično je proglašen izumrlim prošle godine što je prvi slučaj globalnog izumiranja neke ptice na kopnenom dijelu Evroazije i Afrike u posljednjih nekoliko vijekova.

Potvrđeno je ili se sumnja da je širom sveijta u poslednjih 150 godina izumrlo sedam vrsta ptica selica.

Prema analizi koju svake četiri godine sprovodi organizacija BirdLife International, posebno su ugrožene morske ptice i ptice koje borave na obalama, jer zavise od morskih staništa i priobalnih močvarnih područja.

Glavni naučnik te organizacije, Stjuart Butčart, izjavio je da su ptice selice svojevrsni čuvari prirode, a pad njihove brojnosti ukazuje na sve veći pritisak na prirodne sisteme koji nas održavaju u životu.

Mjere očuvanja daju rezultate

On je dodao da su, ipak, naučni podaci takođe jasni i pokazuju da mjere očuvanja daju rezultate, a koordinisane akcije sprečavaju izumiranje i pomažu oporavak populacija.

– Rješenja postoje, a sada je neophodno njihovo sprovođenje na nivou čitavih migratornih puteva – naveo je on.

Izvještaj je objavljen na samitu o migratornim putevima ptica u Najrobiju, gdje su vlade, naučnici, nevladine organizacije za zaštitu prirode i finansijske institucije potpisali sporazum o pojačanim naporima za zaštitu ptica selica duž njihovih migratornih puteva.

Deklaracija iz Najrobija o migratornim putevima praćena je odlukom tri razvojne banke da u svoje okvire kreditiranja uključe zaštitu migratornih puteva, obezbjeđujući šest milijardi dolara za očuvanje i obnovu staništa duž ruta kojima se ptice kreću.

Među prijetnjama sa kojima se suočavaju ptice selice je i njihov progon, pri čemu se procjenjuje da se svake godine u Evropi, na Mediteranu, Kavkazu i Arbijskom poluostrvu nezakonito ubije ili uhvati između 13,1 i 42,7 miliona ovih ptica.

Gubitak ili uništavanje prirodnih staništa predstavlja još jedan od glavnih uzroka problema.

Prema izvještaju, naučni monitoring sproveden tokom protekle decenije pokazao je da se više od polovine od 1.099 ključnih područja biodiverziteta za ptice selice nalazi u lošem stanju. Izvještaj, ipak, ukazuje na to kako aktivnosti na očuvanju vrsta, često sprovođene preko državnih granica, dovode do oporavka pojedinih vrsta.

Nastavi čitati

Aktuelno