Nakon napada dronovima, izraelska vojska izvela je udare na južni Liban u znak odmazde protiv Hezbolaha i izdala upozorenje za evakuaciju u gradu Arab Salim.

“Nalazite se u blizini objekta koji pripada terorističkoj organizaciji Hezbolah, protiv kojeg će izraelska vojska sprovoditi operacije”, objavila je vojska u poruci na arapskom jeziku na Telegramu, uz koju je priložena mapa zone evakuacije. Iz te grupe, koju podržava Iran, nije bilo komentara. Izraelska vojska prekjuče je saopštila da je pogodila skladišta oružja u južnom Libanu koja su bila namijenjena Hezbolahu. Sukobi u Libanu smanjili su se od juna, nakon okvirnog sporazuma Sjedinjenih Država i Irana.

Međutim, Izrael nastavlja sporadične vojne operacije na jugu, gdje održava prisustvo duž graničnog pojasa širokog oko deset kilometara.

Hezbolah je u znak podrške Teheranu od početka marta počeo da izvodi napade na Izrael, čime je uvukao Liban u regionalni rat. Izraelske odmazde su, prema libanskim vlastima, do sada odnijele više od 4.300 života.

Birači u Saksoniji-Anhalt danas odlučuju o sastavu pokrajinskog parlamenta, a krajnje desna AfD ima realnu šansu da napravi istorijski proboj

Birači u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli predstavljati prekretnicu za političku scenu Njemačke.

AfD, stranka koja je posljednjih godina snažno ojačala posebno u istočnim dijelovima zemlje, ubjedljivo vodi uoči glasanja i prema posljednjim anketama ima oko 41 odsto podrške, dok je CDU na približno 23 odsto.

Ukoliko bi AfD ostvarila dovoljno snažan rezultat za apsolutnu većinu, mogla bi postati prva krajnje desna politička snaga koja samostalno formira pokrajinsku vladu u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

AfD ubjedljivo ispred CDU-a

Izbori u Saksoniji-Anhalt privukli su pažnju cijele Njemačke jer AfD već mjesecima ima veliku prednost nad ostalim strankama.

Prema zbirnom trendu posljednjih istraživanja, AfD je na oko 41,7 odsto, CDU na 22,5, Ljevica na 12,1, SPD na 7,9, a Zeleni na oko 5,5 odsto.

Jedno od posljednjih istraživanja Forschungsgruppe Wahlen, objavljeno pred izbore, AfD je mjerilo na 40 odsto, CDU na 23, Ljevicu na 13, SPD na 9, a Zelene na 6 odsto.

Takav rezultat predstavlja veliki pad podrške za CDU u odnosu na prethodne pokrajinske izbore, dok AfD pokušava da kapitalizuje nezadovoljstvo građana stanjem u zemlji.

Sve zavisi od cenzusa

Iako AfD ima veliku prednost, pitanje apsolutne većine nije unaprijed riješeno.

Pokrajinski parlament ima najmanje 83 mjesta, a za većinu je potrebno 42. Posljednje projekcije daju AfD-u oko 39 mandata, što znači da bi stranci za samostalno formiranje vlade mogao nedostajati određeni broj mjesta.

Ključ bi zato mogao biti u strankama koje se nalaze oko izbornog praga od pet odsto.

Ljevica, SPD i Zeleni prema posljednjim anketama prelaze cenzus, dok su BSW i FDP ispod njega. Međutim, i relativno mali pomaci na dan izbora mogli bi promijeniti raspodjelu mandata.

Upravo zbog toga se mogućnost apsolutne većine AfD-a i dalje smatra otvorenim scenarijem, iako ankete same po sebi nisu garancija konačnog rezultata.

Izbori su i test za vladu Fridriha Merca

Glasanje u Saksoniji-Anhalt ima značaj koji prevazilazi granice ove pokrajine.

Rezultat će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Fridriha Merca, koja se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema, migracija i pitanja bezbjednosti.

AfD je upravo na tim temama izgradila veliki dio svoje kampanje, dok su ostale stranke pokušavale da zadrže podršku birača insistirajući na tome da sa AfD-om neće ulaziti u koalicije.

Za CDU bi eventualni ubjedljiv poraz bio posebno težak udarac. Ta stranka je u Saksoniji-Anhalt na vlasti već 24 godine.

Prvi rezultati izbora očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 časova.

Ako AfD uspije da osvoji apsolutnu većinu, Njemačka bi dobila potpuno novu političku situaciju – prvu pokrajinsku vladu koju predvodi ova stranka, što bi predstavljalo jedan od najvećih političkih potresa u zemlji u poslijeratnom periodu.

Sastanak Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom završen je poslije približno tri sata, ali detalji novog američkog prijedloga za okončanje rata nisu objavljeni.

Putin je na početku sastanka ocijenio da je situacija u Ukrajini “teška” i pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa da doprinese okončanju rata koji traje četiri i po godine.

“Shvatajući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne odustaje od pokušaja da pomogne u postizanju rješenja i pruži svoj doprinos rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin o Trampu.

Tramp je prethodno izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju novi konkretan prijedlog za okončanje rata, ali nije otkrio njegov sadržaj.

Ruski državni mediji saopštili su da je sastanak trajao tri sata i objavili snimak kolone vozila američke delegacije koja napušta Kremlj. Ni ruska ni američka strana neposredno nakon razgovora nisu saopštile detalje sastanka.

Uz Putina su bili njegov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je Vitkofa i Kušnera dočekao na aerodromu i potom ih pratio do Kremlja.

Američki izaslanici poslije Moskve otputovali su u Kijev, gdje bi danas trebalo da nastave konsultacije sa ukrajinskim zvaničnicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Putin, zbog njihovog odlaska u ukrajinsku prijestonicu, naredio trodnevnu obustavu ruskih napada na Kijev, počevši od ponoći. Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi garantovala bezbjednost američkih posrednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom i da je Ukrajina spremna da se do ponedjeljka uzdrži od napada na Moskvu. Putin je primijetio da je intenzitet ukrajinskih napada na Rusiju već smanjen, ali Moskva još nije pristala na širi trodnevni prekid vatre na cijelom frontu.

Uprkos novoj diplomatskoj inicijativi, stavovi Moskve i Kijeva o uslovima za okončanje rata i dalje su veoma udaljeni. Kremlj insistira da Ukrajina prepusti čitavu teritoriju četiri oblasti na koje Rusija polaže pravo i odustane od članstva u NATO-u, dok Kijev takve zahtjeve odbacuje kao kapitulaciju.

Izvor blizak Kremlju rekao je Rojtersu da dogovor o liniji fronta nije moguć dok ruske snage ne preuzmu preostali dio Donjecke oblasti. Zapadni vojni analitičari, međutim, smatraju da je takav cilj teško ostvariv do kraja godine zbog sporog napredovanja ruske vojske.