Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Moraćemo se povlačiti KORAK PO KORAK, ukoliko nam Vašington NE PRUŽI POMOĆ”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

“Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

“Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

“Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

“Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

“Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

“Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

“Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

“Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

“Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.

Svijet

ESKALACIJA TENZIJA: Stejt department razočaran akcijom prištinske policije

Američki Stejt department saopštio je da je razočaran što je prištinska policija preduzela akciju u finansijskim institucijama na sjeveru Kosova i Metohije, ističući da ta akcija nije bila koordinisana s međunarodnim partnerima i da ona eskalira tenzije.

– Pitanja u vezi s ovim kancelarijama bila su predmet dugih diskusija u okviru dijaloga koji vodi EU. Ova akcija nije koordinirana sa međunarodnim partnerima i eskalira tenzije – navedeno je iz Stejt departmenta nakon što su pripadnici policije samoproglašenog Kosova juče upali i zatvorili ekspoziture Poštanske štedionice u četiri srpske opštine na sjeveru Kosmeta.

U saopštenju se ističe se da to podriva percepciju o dobroj vjeri Prištine “u rejšavanju otvorenih pitanja” sa Beogradom kroz dijalog koji vodi EU.

Stejt department je ponovio i “jasnu zabrinutost” SAD zbog primjene uredbe centralne banke u Prištini koja ograničava upotrebu dinara na Kosovu i Metohiji, prenio je Glas Amerike.

Vašington je apelovao na Prištinu da se vrati konstruktivnom angažovanju u dijalogu uz posredovanje EU kao odgovarajućem kanalu za rješavanje pitanja u vezi s normalizacijom odnosa između Beograda i Prištine i da se pozabavi osnovnim potrebama svih svojih građana – uključujući i one iz srpske manjine – negativno pogođenih nedavnim promenama valutnih propisa.

Pripadnici policije samoproglašenog Kosova juče su naoružani puškama i opremljeni pancirima upali u ekspoziture Banke poštanska štedionica u Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, dok su građani pokušavali da podignu penziju, socijalnu pomoć i druga primanja.

Koordinisana akcija i upadi u ekspoziture Banke poštanske štedionice počeli su istovremeno oko 15.00 časova u sve četiri opštine na sjeveru Kosova i Metohije.

Nakon upada, Euleks je saopštio da nije bio unaprijed obavješten o akciji, kao i da nadziru situaciju u Sjevernoj Mitrovici i Zvečanu.

Nastavi čitati

Svijet

Ono što se dešava u Gazi NIJE GENOCID

Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da vojska Izraela (IDF) ne čini genocid u Gazi, govoreći u ponedjeljak u Bijeloj kući prilikom događaja za obilježavanje nasljeđa američkih Jevreja.

“Ono što se dešava u Gazi nije genocid. Mi to odbijamo”, rekao je Bajden, odbijajući kritiku od strane propalestinskih demonstranata širom SAD koji ga nazivaju “genocidni Džo”.

Bajden je napomenuo da vjeruje da je Izrael žrtva napada 7. oktobra prošle godine, kada su pripadnici militantne grupe Hamas ubili oko 1.200 ljudi i oteli oko 250 talaca na jugu Izraela.

“Želimo poražen Hamas. Radimo sa Izraelom da bismo to postigli”, kazao je Bajden, prenosi Tanjug.

On je takođe odbacio izjavu tužioca Međunarodnog suda pravde Karima Kana koji je juče zatražio izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua jer “postoje razumni razlozi za vjerovanje” da on “snosi krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”.

Nastavi čitati

Svijet

BORELJ O ZAHTJEVU ZA HAPŠENJE NETANJAHUA: Države su dužne da sprovode odluke suda

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je povodom poziva tužioca Međunarodnog krivićnog suda (MKS) za izdavanje naloga za hapšenje lidera Izraela i Hamasa da su sve države koje su ratifikovale statute MKS u dužnosti da sprovode njegove odluke.

“Mandat MKS, kao nezavisne međunarodne institucije, jeste da procesuira najozbiljnije zločine po međunarodnom pravu”, napisao je Borelj u ponedjeljak na platformi X.

MKS je zatražio u ponedjeljak izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua i ministra odbrane Joava Galanta zbog “izazivanja istrebljenja, izazivanja gladi kao metoda rata, uključujući uskraćivanje humanitarne pomoći i namjerno ciljanje civila u sukobu”.

Nalozi za hapšenje su traženi i za lidere Hamasa – Jahje Sinvara, Mohameda Deifa i Ismaila Hanijea, a zbog istrebljenja, ubistva uzimanja talaca, silovanja i seksualnih napada.

Nastavi čitati

Aktuelno