Svijet
IZBORI U TURSKOJ: Slave poraz Erdogana uz poznati srpski hit (VIDEO)

Veliki broj ljudi izašao je na ulice Istanbula u nedjelju uveče kako bi proslavio nakon što je stranka turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izgubila na lokalnim izborima. Kako se vidi na snimcima na društvenim mrežama, gradom je, između ostalih, odjekivala i srpska pjesma “Jutro je”.
Do proslave je došlo u naselju Bajrampasa u Istanbulu, a veliki broj ljudi je izašao na ulice, mahao turskim zastavama i slavio poraz Erdoganove stranke AK.
Sa zvučnika je u jednom trenutku puštena pjesma “Jutro je” srpske pjevačice Nade Topčagić, a masa je glasno pjevala i igrala.
İstanbul, Bayrampaşa Yıldırım mahallesinde kutlama devam ediyor… 🇹🇷 pic.twitter.com/mJoTq6pXTR
— Nihat Bayraktar (@BayraktarNihat) March 31, 2024
Ekrem Imamoglu, aktuelni gradonačelnik Istanbula i kandidat glavne turske opozicione stranke Republikanske narodne partije (CHP), proglasio je sinoć pobjedu na izborima za gradonačelnika u najvećem gradu u Turskoj.
Imamoglu je rekao da vodi na lokalnim izborima u Istanbulu sa više od milion glasova podrške nakon što je prebrojano 96 odsto glasačkih listića, prenio je “Reuters”.
On je ranije izjavio da na osnovu podataka koje su prikupili, može da kaže da su građani zaista pokazali naklonost i povjerenje u njih i dodao da ih trenutna slika veoma raduje.
Bayrampasa settlement in Istanbul..
Celebrating the defeat of the AK party with Morning is pic.twitter.com/Tibep8Aido— nikola 3 (@ronin19217435) April 1, 2024
Prethodno je aktuelni gradonačelnik Ankare, takođe kandidat CHP, Mansur Javas proglasio pobjedu na izborima samo tri sata nakon zatvaranja biračkih mjesta na osnovu početnih rezultata, koji su pokazali da vodi u odnosu na rivala iz vladajuće AKP za skoro 20 odsto.
Turska opoziciona Republikanska narodna partija (CHP) osvojila je 37.32 odsto glasova na lokalnim izborima u Turskoj, dok je vladajuća Partija pravde i razvoja (AK) predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana osvojila 35.78 odsto glasova, pokazuju nezvanični rezultati na osnovu 90 odsto prebrojanih glasova, prenosi “Anadolija”.
Agencija navodi da je CHP po prvi put u posljednjih 35 godina u vođstvu po broju glasova i da je proglasila pobjedu na izborima za gradonačelnika u Ankari i Istanbulu.
Pojedini izvještaji pokazuju da CHP vodi i u drugim velikim gradovima poput Izmira, Burse, Antalije i Adane.
Predsjednik Turske Redžep Erdogan izjavio je da lokalni izbori nisu kraj, već prekretnica.
“Lokalni izbori 31. marta završeni su na način koji je dostojan naše demokratije. Nije bilo incidenata koji bi bacio senku na izbornu atmosferu. Turska demokratija je još jednom dokazala svoju zrelost”, rekao je Erdogan pristalicama u Ankari, dodajući da se volja nacije manifestuje na biračkim listićima, te da je nacija prenijela svoju poruku političarima.
On je ocijenio da je pobjednik na izborima ”demokratija i nacionalna volja”.
Bayrampaşa da yaşayan Boşnaklar İBB Başkanlığını Yeniden Kazanan Ekrem İmamoğlu Zaferini Kutluyor.
Boşnak Vatandaşlar Jutro Je çalarak kutluyor.@ekrem_imamoglu pic.twitter.com/JAdlOygBUM
— Bosnaklar1.com (@bosnaklar1com) March 31, 2024
Lider CHP Ozgur Ozel rekao je da ishod izbora “ni za koga neće biti poraz”.
“U ovoj pobjedi nema gubitnika. Naš uspjeh nije poraz ni za koga, niti će biti poraz za bilo koga”, rekao je Ozel.
Pozvao je građane da ”se ne osjećaju kao poraženi”, bez obzira na to za koju stranku su glasali.
Građani Turske juče su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina, prenosi “Telegraf”.
Svijet
IZRAEL NE ODUSTAJE! Imamo veliku listu meta u Iranu

Izrael još ima veliku listu meta koje planira napasti u Iranu, rekao je danas izraelski vojni zvaničnik, dok dvije zemlje razmjenjuju raketne napade koji su počeli u petak.
Nije želio reći koliko će dugo napadi na Iran trajati. Rekao je da je izraelska vojska sinoć napala oko 80 meta u Teheranu
Među njima su bila iranska skladišta s gorivom s “dvojnom namjenom” koja su podržavala vojne i nuklearne aktivnosti, rekao je.
Rekao je da je tokom noći napadnut i načelnik glavnog štaba jemenskih huta, prenosi Index.
Svijet
TRAMP GOVORIO o ratu Irana i Izraela, pa POMENUO KOSOVO!

Američki predsednik Donald Tramp napravio je danas paralelu između aktuelnog iransko-izraelskog sukoba i sukoba između Srbije i samoproglašenog Kosova tokom njegovog prvog mandata, koji je, kako je naveo, preijtio da preraste u rat, ali je on to spriječio.
“Tokom mog prvog mandata, Srbija i Kosovo su se žestoko sukobljavali, kao što su to činili decenijama, a ovaj dugogodišnji sukob je prijetio da preraste u rat. Ja sam ga zaustavio. (Bivši američki predsjednik Džozef) Bajden je naštetio dugoročnijim izgledima nekim veoma glupim odlukama, ali ja ću to ponovo popraviti!”, naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je istakao da bi Iran i Izrael trebalo da postignu dogovor i da će ga postići, navodeći da je na isti način nagovorio Indiju i Pakistan da postignu dogovor i da je u tom slučaju koristio trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama “da unese razum i koheziju u razgovore sa dva odlična lidera koji su bili u stanju da brzo donesu odluku i zaustave sukob”.
“Još jedan slučaj su Egipat i Etiopija, i njihova borba oko ogromne brane koja utiče na veličanstvenu rijeku Nil. Za sada vlada mir, barem za sada, zahvaljujući mojoj intervenciji, i tako će ostati! Slično tome, uskoro ćemo imati mir između Izraela i Irana! Sada se održava mnogo poziva i sastanaka. Mnogo toga radim i nikada ne dobijam priznanja ni za šta, ali to je u redu, narod razumije. Učinimo Bliski istok ponovo velikim”, naveo je Tramp, prenosi Tanjug.
Svijet
TEHERAN ZAPRIJETIO GAĐANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA! Znači li ovo početak velikog rata?

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.
Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.
Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.
– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.
Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.
On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.
Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:
Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu
Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu
Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru
Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot
Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor
Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija
Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama
Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji
Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II
Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.
Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.
Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.
Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.
Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:
Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu
Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv
Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte
Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine
Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji
Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama
NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore
Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.
(Srpska info)
-
Politika3 dana ago
TUŽILAŠTVO ODGOVORILO NINKOVIĆU “Radimo na četiri predmeta gdje je on prijavljen”
-
Politika2 dana ago
DRAŠKO STANIVUKOVIĆ: „Ubacite u bukvare ljutu bitku za Košare, da đaci znaju gdje su ginuli junaci“
-
Svijet3 dana ago
IZRAEL NAPAO IRAN, USLIJEDILA ODMAZDA DRONOVIMA: Pogođen nuklearni reaktor, ubijen komandant Revolucionarne garde
-
Politika2 dana ago
VUKANOVIĆ DIREKTNO U CENTAR “Kod Dodika bi našli 400 miliona maraka”
-
Svijet2 dana ago
Erdogan ZAPRIJETIO Izraelu “Brutalne napade na Iran MORAMO ZAUSTAVITI PO SVAKU CIJENU!”
-
Svijet2 dana ago
IRANSKI DRONOVI I PROJEKTILI ZASULI IZRAEL: Poginuli i ranjeni u više gradova (VIDEO)
-
Svijet3 dana ago
TEHNOLOGIJA UMALO UGASILA NEBO! Starlink WiFi ometa avione – United reagovao HITNO!
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU PRIZNAO! “Još u novembru smo se odlučili za napad”