Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je posjeta kineskog predsjednika Sija Đinpinga Vijetnamu, koja traje pet dana, vjerovatno dio nastojanja da se “naškodi” SAD-u.
Si Đinping je u Hanoju potpisao brojne sporazume o saradnji, uključujući one koji se odnose na poboljšanje snabdevanja i trgovinske veze, piše “Gardijan”. Tramp je komentarisao te razgovore u Bijeloj kući, rekavši da su se oni bavili pitanjem kako da se naškodi SAD, iako nije zamjerio Vijetnamu ili Kini.
– Ne krivim Kinu, ne krivim Vijetnam. To je divan sastanak, sastanak u kojem pokušavaju da shvate: “Kako da naškodimo Sjedinjenim Američkim Državama?” – rekao je Tramp novinarima.

Vijetnam, koji je ključna tačka za proizvodnju i sklapanje industrijskih proizvoda, suočava se sa stopama carina od 46 odsto koje je uvela Trampova administracija. U prva tri mjeseca 2024. godine, Vijetnam je uvozio robu vrijednu oko 30 milijardi dolara iz Kine, dok je izvoz u SAD iznosio 31,4 milijarde dolara.
Si je u razgovorima u Vijetnamu pozvao na suzbijanje jednostranog ucjenjivanja u međunarodnoj trgovini, dok je njegova posjeta djelu jugoistočne Azije označena kao prilika za jačanje odnosa sa susjedima, koji su posljednjih godina dobili velike kineske investicije.

Prvi put u istoriji, američka vlada povlači ogromna sredstva jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu

Harvard je, naime, odbio uslove Bijele kuće, te time izgubio federalno finansiranje vrijedno više od dvije milijarde dolara.

Administracija američkog američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) izazvala je veliki potres u obrazovnom sektoru nakon što je objavila zamrzavanje 2.2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara ugovornih sredstava Univerzitetu Harvard.

Odluka je uslijedila svega nekoliko sati nakon što je ova elitna institucija odbila niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru u borbi protiv antisemitizma na kampusu.

Bijela kuća je prošle sedmice dostavila dokument u kojem se od Harvarda zahtijevaju radikalne promjene u upravi, kriterijumima zapošljavanja, studentskoj politici, pa čak i nadzor nad „neameričkim vrijednostima“. Harvard je u zvaničnom pismu odbio te uslove, optuživši administraciju za pokušaj kontrole akademske slobode i intelektualne nezavisnosti.

Rektor univerziteta, Alan Garber, istakao je da Harvard neće pristati na sporazum koji narušava ustavna prava i akademsku autonomiju:

„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa.“

Šta je Bijela kuća tražila?
Među najspornijim tačkama u dokumentu su:

Prijavljivanje studenata „neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima“

Ukidanje svih politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)

Angažovanje državnog revizora za analizu odjela optuženih za antisemitsko ponašanje

Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta

Ograničenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog zvanja

Presedan u američkoj istoriji
Nijedan američki predsjednik do sada nije na ovako direktan način ukinuo finansiranje Harvardu, jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata nedopustivo“ te da „elitni univerziteti moraju preuzeti odgovornost ako žele zadržati sredstva poreskih obveznika“.

Odgovor akademske zajednice: Tužba protiv vlade

U znak protesta, profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu protiv federalne vlade zbog kršenja slobode govora i akademske slobode. Ova odluka dolazi nakon što je slična mjera već sprovedena nad Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih optužbi.

Ovaj sukob naglašava širi politički trend u Sjedinjenim Državama, gdje se obrazovne institucije sve više suočavaju s pritiscima iz političkih centara moći. Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da neće finansirati institucije koje, kako tvrdi, „ne ispunjavaju građanske i intelektualne standarde“.

Harvard, međutim, ostaje na svojim principima: borba protiv antisemitizma – da, ali ne po cijenu akademske slobode.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je potpredsjednika SAD, Džej Di Vensa, da “nekako opravdava” invaziju Rusije na Ukrajinu, što je njegov najkritičniji komentar o vrhunskom američkom političaru od njihove burne razmjene u Ovalnom kabinetu u februaru.

Govoreći za američki informativni program 60 minuta, Zelenski je rekao da su neki zvaničnici u američkoj vladi postali žrtve ruskih dezinformacija i guraju “promjenjenu stvarnost” o tome koja je strana započela rat, piše “Politico”.

– Nažalost, vjerujem da ruski narativi preovlađuju u SAD – rekao je on, prema prevodu njegovih primjedbi za “CBS”.

Zelenski je dodao još nešto.

– Ovo govori o ogromnom uticaju ruske informativne politike na Ameriku, na američku politiku i američke političare – dodao je on.

Zelenski je izdvojio Vensa, optužujući ga da “nekako opravdava Putinove postupke”.

– Pokušao sam da objasnim: ‘Ne možete tražiti nešto u sredini. Postoji agresor i postoji žrtva. Rusi su agresor, a mi smo žrtva’ – dodao je on, pozivajući se na njihov napeti razgovor u Bijeloj kući u februaru, prenosi “b92”.