Connect with us

Politika

Šmit: Zabrinut sam da Dodik igra igru direktno s Moskvom, izgleda da Beograd u to nije uključen

Poslije više od godinu mandata u Bosni i Hercegovini, Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prvi put je u posjeti Jajcu, historijskom mjestu za temelje socijalističke Jugoslavije. Svjestan je da se i danas sa većom nostalgijom gleda na vrijeme države koja se raspala u ratu, nego na ono što je uslijedilo poslije krvavog sukoba.

Ipak, ukazuje da je „BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom” i da problemi nisu novi.

– Bez obzira da li se gleda ekonomska ili društvena situacija u Titovom vremenu, stvari su bile zamrznute, osnovni izazovi nisu bili rješavani, pa se stvari 1992. u ratu u bivšoj Jugoslaviji nisu dešavale prvi put.

To nam je poruka da se ne ponašamo kao da će sve biti kako treba – i nije kako treba, sve dok ne postoje ključne promjene, prije svega u zajedničkoj svijesti i obrazovanju – rekao je Šmit za BBC News na srpskom.

Sada su stvari jasnije

U Sarajevo je prvi put sletio 1992, kao njemački parlamentarac u posmatračkoj misiji u gradu koji će naredne četiri godine teškom mukom preživljavati pod opsadom snaga bosanskih Srba.

Na svako poređenje atmosfere sa današnjom, Kristijan Šmit ima jasan odgovor.

– Nema nikakvih sličnosti jer su mogućnosti za rješavanje problema jasnije nego 1992., kada nije bilo jasno kuda se kreće zemlja ili privreda. Sada su stvari jasnije – pridruživanje Evropskoj uniji, strukturama evropskih integracija – govori Šmit.

BBC: Ali to je bio slučaj i devedesetih, kada je Jugoslaviji nuđeno članstvo u tadašnjoj Evropskoj zajednici?

Šmit: Ne baš, i to kažem kao svjedok, a pomalo i učesnik događaja – bilo je tada isuviše rano da se tako razmišlja.

  • Šmit u posjeti Jajcu

    Šmit u posjeti Jajcu

    FOTO: TWITTER

U nedelju, 2. oktobra, birači u Bosni i Hercegovini glasat će na izborima za različite nivoe vlasti – od državnog, preko entitetskog (Federacija BiH i Republika Srpska), do kantonalnog (u Federaciji BiH).

Zemlja je preplavljena predizbornim plakatima, lica kandidata osmjehuju se sa velikih bilborda, posteri vise sa bandera, okačeni su i na granje drveća.

– Sa mojim iskustvom u domaćoj politici, izborima i kampanjama, moj pogled na politički marketing je malo drugačiji: vidim mnogo portreta i fotografija, ali ne i mnogo jasnih stavova i odluka – kaže Šmit.

 

Učiniti zemlju bezbjednim okruženjem

Nekadašnji njemački parlamentarac u kampanji traži odgovore na tri ključna izazova za Bosnu i Hercegovinu.

– Prvo pitanje je kako se približiti evropskim integracijama i tako učiniti zemlju bezbjednim okruženjem, da ne može da bude dio nijednog sukoba.

Drugo pitanje je šta možemo da uradimo da zaustavimo odliv mozgova, veliki broj mladih koji odlazi, a to nas dovodi do trećeg izazova – korupcije i nepotizma, koji su rak ovog društva koji ni međunarodne institucije ni lokalne vlasti nisu uspjele da zaustave.

Primjetit će Šmit da je centralna tema u finišu kampanje postala posjeta Milorada Dodika, jednog od tri člana Predsedništva BiH, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

– Ljudi u RS ne žele da se bave pitanjem da li i koliko mogu da podrže Putina već žele bezbjedno okruženje, posao, obrazovanje po evropskim standardima. A nisam čuo mnogo prijedloga koji idu u tom pravcu.

Umjesto toga Šmit tvrdi da vidi nešto sasvim drugo.

– Vidim mnogo razočaranja – političari bi zaista mogli da rade bolje.

Diplomatska misija

Kristijan Šmit je 2016. bio u diplomatskoj misiji po nalogu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. Dobio je zadatak da privoli Milorada Dodika da odustane od blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU zbog straha od štete za poljoprivrednike RS, što je Šmit uspio.

Manje je uspješan bio dvije godine kasnije, kada je bio član delegacije koja je pregovarala o tretmanu i smještaju migranata koji kroz BiH prolaze kao dio takozvane Balkanske rute.

Poslije prve godine mandata na mjestu Visokog predstavnika, primjećuje da se stvari nisu promijenile na bolje.

– Umjesto napretka, vidim da je došlo do pada želje i inicijative. Očekuje se da međunarodna zajednica reaguje, napravi razliku i pruži odgovor na izazove, a ja sam očekivao da ljudi imaju spremne planove i da žele sami da djeluju.

Spreman da preduzme oštrije poteze

Gotovo istovremena magijska privlačnost i odbojnost takozvanih Bonskih ovlaštenja, na osnovu kojih Visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave u RS i Federaciji BiH, zakone i njihove izmjene i dopune, kao i da smjenjuje političke funkcionere i državne službenike, ponovo je postala važna tema u Bosni i Hercegovini.

– Vidim da postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlaštenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako sam došao s uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Pedija Ešdauna ( Paddy Ashdow). Ali ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovde sami donose odluke – ocjenjuje Šmit.

Valentin Incko (Inzko) napustio je funkciju Visokog predstavnika koristeći Bonska ovlaštenja da bi donio Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Šmit na početku sopstvenog mandata Bonskim ovlaštenjima uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.

Na pitanje da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka RS ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopšte nije mogla da se formira vlast, Šmit tvrdi da će biti odlučan.

– To više ne može da se dešava i svi treba da budu svjesni da je Visoki predstavnik spreman da preduzme oštrije poteze.

Ipak, kao preduslov za oštrije poteze navodi i motivaciju onih koji ih traže.

– Moram da se uvjerim da li neka odluka rješava problem ili samo prati negativno raspoloženje prema nekome. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u Bosni i Hercegovini imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke – kaže Šmit dok napominje da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.

  • Šmit: BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom

    Šmit: BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom

    FOTO: TWITTER

U svemu mu posao otežava činjenica da ga vlasti RS ne prihvataju kao legitimno izabranog Visokog predstavnika, dok sa srpskim članom Predsedništva BiH Šmit povremeno vodi nimalo blage javne debate.

– Ne želim da govorim o odnosima sa Miloradom Dodikom, ali uvjeravam vas da postoje kontakti sa organima u RS.

BBC: Zašto odbijate da govorite o tome, imali ste dobre odnose 2016, kada ste posredovali u rješavanju problema sa poljoprivredom?

Šmit: Racionalnost njegovih poteza mora da se stavi pod znak pitanja, a u posljednjim sedmicama i mjesecima primjećujem da on pravi zamke u koje svako može da upadne i ne bih da mu pomognem da u tome uspije.

Pažljivo Kristijan Šmit prati i regionalne odnose. Dok se sa srpskim članom Predsjedništva BiH zvanično nije sastajao, uveliko je posjećivao Beograd gdje ga je primio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a u porukama sa sastanka legitimitet izbora Šmita nije dovođen u pitanje.

– Imam intenzivne kontakte s predsjednikom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i rekao bih im da ne treba da dozvole da se Srbija nađe u poziciji na klackalici – jedan dan na jednu stranu, drugi dan na drugu. To na duge staze nije dobar način jer ako želite da sjedite na mnogo stolica, možete pasti između stolica.

Savjet i za hrvatske političare

Ni činjenica da Milorad Dodik često boravi u Beogradu za Šmita nije suviše zabrinjavajuća.

– Postoji zabrinutost da Dodik igra igru direktno sa Moskvom, a ja imam utisak da Beograd u to nije uključen.

S druge strane, Visoki predstavnik ima savjet i za hrvatske političare koji često borave u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje živi hrvatski narod.

– Ako bi me pitali šta da kažu, ja bih im rekao da dodaju samo jednu rečenicu o pomirenju i o tome kako ratna vremena ne treba da se ponove. A to sada nije slučaj. Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik.

Valentin Incko, prethodnik Šmita, na funkciji Visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.

– Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji Visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija.

 

Drugačiji model

Uloga Visokog predstavnika postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primjenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promjenjen ili nadograđen, Šmit odgovara drugačijim modelom.

– Ako želimo da mjenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Ričard Holbruk (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta – to mora da dođe iz naroda.

Upravo ga je narod u Bosni i Hercegovini nedavno vidio u potpuno drugačijem svjetlu.

U Goraždu, pred novinarima i kamerama, Kristijan Šmit je odgovarajući na pitanje o tada aktuelnoj eventualnoj primjeni Bonskih ovlaštenja u projmeni izbornih zakona odjednom povisio ton, ljutito počeo da viče, gestikulira rukama i govori kako mu je dosta političara koji igraju političke igre.

 

Ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu

U poređenju sa dotadašnjom slikom hladnokrvnog dugogodišnjeg njemačkog konzervativca, ovaj snimak mogao bi biti onaj po kome ga pamte stanovnici Bosne i Hercegovine – i Šmit sa tim nema problema.

– Oni koji me znaju, znaju da je moj način komunikacije inače veoma diplomatski.

Ipak, naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mjenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih Visokih predstavnika – zaključuje Šmit.

avaz

Related Topics:

Politika

IMENOVANJE U SIPA SKINUTO SA DNEVNOG REDA: Podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.

Nastavi čitati

Politika

CILJ JE LIČNA SLOBODA BEZ OBZIRA NA CIJENU: Tajni odlazak Dodika, Stevandića i Viškovića u Sud BiH je NACIONALNO PONIŽENJE i prevara srpskog naroda

Narodna skupština Republike Srpske je zgažena nakon odluke najviših zvaničnika Republike Srpske da u tajnosti odu u Sud BiH i istrguju ukidanje pritvora. Neustavne institucije, kako su ih nazivali i donijeli zakone kojima se zabranjuje njihov rad u RS, su na taj način priznate, a narod prevaren, rekao je u rubrici “Bez uvijanja”, Jutarnjeg programa BN TV Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke.

Umjetnost je u životu ići i ne sudariti se sa samim sobom, a ponašanje najviših zvaničnika Srpske pred Sudom BiH, bio je lančani sudar u političkom smislu, kaže Stanivuković i dodaje:

“Višković sa Dodikom, Dodik sa Dodikom, Dodik sa Stevandićem, Stevandić sa Stevandićem i opet sa Viškovićem. To je nacionalno poniženje, to je jedno lično poniženje svakog od njih. To je prevara srpskog naroda”.

Njihov cilj je, kaže Stanivuković. lična sloboda, do koje se dolazi tako što se atmosfera zagrije do usijanja, a onda pregovarate izdajom i gaženjem sopstvenog naroda.

Stanivuković je komentarisao i najnovije Šmitovo nametanje o “Vijaduktu” i skenerima.

“`Vijadukt` je nepoštovanje ugovornih obaveza. Ostavili su nas bez 50, 60 škola. Vidjeli ste galamu Dodika, ali nijednom nije rekao nećemo poštovati”, kaže Stanivuković.

On kaže i da ga raduje da izbori budu fer i pošteni i da građani počnu vjerovati da je njihov glas zaista njihov. Istakao je i da, u slučaju osuđujuće drugostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nije za prijevremene izbore, te da je o tome obavijestio opozicione kolege.

“Ja sam rekao ovako, ovo je naš stav. Mi ga branimo, mi smo sigurni da je ispravan. Ako vi smatrate drugačije, da mi niko ne bi prišio kako radim za nečiji interes, mi ćemo vas podržati u tome, ali PDP nije zainteresovan ni da daje kandidate ni da ide u tom pravcu. Hiljade razloga, zamislite sada , birate predsjednika na pet mjeseci, idu opet izbori, dva izborna ciklusa, krize, ovi hoće po ovom izbornom zakonu, ovi po onom. I šta se opet dešava, u devet mjeseci društvo je zatočeno samo politikom”, kaže Stanivuković.

Otkriva i da se vode razgovori o ideji udruživanja PDP-a sa drugim političkim subjektima i pokretima, ali da još nije vrijeme da priča o detaljima.

“Ambicija našeg ukrupnjavanja, da taj naš neću reći pokret, nije to ta odluka, ali buduća politička platforma, po broju mandata i svemu, može biti ona koja će biti vodeća i sutra praviti nove većine i sastavljati nove vlade koje će ovoj zemlji donijeti reforme”.
Stanivuković odbacuje sve kritike o izboru hrvatske firme za posao javne rasvjete u Banjaluci težak 35 miliona maraka, ističući da je proveden međunarodni tender i izabran najpovoljniji ponuđač. Ističe da će se u narednih 15 godina za struju izdvajati 10 miliona manje, te da se taj novac može usmjeriti u druge projekte važne za građane Banjaluke.

 

Nastavi čitati

Politika

Kako će teći proces glasanja na izborima uz NOVE TEHNOLOGIJE?

Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

“Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

“Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

“Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

Potrebno za nove tehnologije na izborima
– 112,5 miliona KM

– 6.000 skenera

– 6.000 uređaja za identifikaciju birača

– 5.300 operatera

– 650 tehničara

– Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

– Prostor od 1.500 kvadrata

Nastavi čitati

Aktuelno