Politika

Šmit: Zabrinut sam da Dodik igra igru direktno s Moskvom, izgleda da Beograd u to nije uključen

Poslije više od godinu mandata u Bosni i Hercegovini, Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prvi put je u posjeti Jajcu, historijskom mjestu za temelje socijalističke Jugoslavije. Svjestan je da se i danas sa većom nostalgijom gleda na vrijeme države koja se raspala u ratu, nego na ono što je uslijedilo poslije krvavog sukoba.

Ipak, ukazuje da je „BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom” i da problemi nisu novi.

– Bez obzira da li se gleda ekonomska ili društvena situacija u Titovom vremenu, stvari su bile zamrznute, osnovni izazovi nisu bili rješavani, pa se stvari 1992. u ratu u bivšoj Jugoslaviji nisu dešavale prvi put.

To nam je poruka da se ne ponašamo kao da će sve biti kako treba – i nije kako treba, sve dok ne postoje ključne promjene, prije svega u zajedničkoj svijesti i obrazovanju – rekao je Šmit za BBC News na srpskom.

Sada su stvari jasnije

U Sarajevo je prvi put sletio 1992, kao njemački parlamentarac u posmatračkoj misiji u gradu koji će naredne četiri godine teškom mukom preživljavati pod opsadom snaga bosanskih Srba.

Na svako poređenje atmosfere sa današnjom, Kristijan Šmit ima jasan odgovor.

– Nema nikakvih sličnosti jer su mogućnosti za rješavanje problema jasnije nego 1992., kada nije bilo jasno kuda se kreće zemlja ili privreda. Sada su stvari jasnije – pridruživanje Evropskoj uniji, strukturama evropskih integracija – govori Šmit.

BBC: Ali to je bio slučaj i devedesetih, kada je Jugoslaviji nuđeno članstvo u tadašnjoj Evropskoj zajednici?

Šmit: Ne baš, i to kažem kao svjedok, a pomalo i učesnik događaja – bilo je tada isuviše rano da se tako razmišlja.

Šmit u posjeti Jajcu

FOTO: TWITTER

U nedelju, 2. oktobra, birači u Bosni i Hercegovini glasat će na izborima za različite nivoe vlasti – od državnog, preko entitetskog (Federacija BiH i Republika Srpska), do kantonalnog (u Federaciji BiH).

Zemlja je preplavljena predizbornim plakatima, lica kandidata osmjehuju se sa velikih bilborda, posteri vise sa bandera, okačeni su i na granje drveća.

– Sa mojim iskustvom u domaćoj politici, izborima i kampanjama, moj pogled na politički marketing je malo drugačiji: vidim mnogo portreta i fotografija, ali ne i mnogo jasnih stavova i odluka – kaže Šmit.

Učiniti zemlju bezbjednim okruženjem

Nekadašnji njemački parlamentarac u kampanji traži odgovore na tri ključna izazova za Bosnu i Hercegovinu.

– Prvo pitanje je kako se približiti evropskim integracijama i tako učiniti zemlju bezbjednim okruženjem, da ne može da bude dio nijednog sukoba.

Drugo pitanje je šta možemo da uradimo da zaustavimo odliv mozgova, veliki broj mladih koji odlazi, a to nas dovodi do trećeg izazova – korupcije i nepotizma, koji su rak ovog društva koji ni međunarodne institucije ni lokalne vlasti nisu uspjele da zaustave.

Primjetit će Šmit da je centralna tema u finišu kampanje postala posjeta Milorada Dodika, jednog od tri člana Predsedništva BiH, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

– Ljudi u RS ne žele da se bave pitanjem da li i koliko mogu da podrže Putina već žele bezbjedno okruženje, posao, obrazovanje po evropskim standardima. A nisam čuo mnogo prijedloga koji idu u tom pravcu.

Umjesto toga Šmit tvrdi da vidi nešto sasvim drugo.

– Vidim mnogo razočaranja – političari bi zaista mogli da rade bolje.

Diplomatska misija

Kristijan Šmit je 2016. bio u diplomatskoj misiji po nalogu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. Dobio je zadatak da privoli Milorada Dodika da odustane od blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU zbog straha od štete za poljoprivrednike RS, što je Šmit uspio.

Manje je uspješan bio dvije godine kasnije, kada je bio član delegacije koja je pregovarala o tretmanu i smještaju migranata koji kroz BiH prolaze kao dio takozvane Balkanske rute.

Poslije prve godine mandata na mjestu Visokog predstavnika, primjećuje da se stvari nisu promijenile na bolje.

– Umjesto napretka, vidim da je došlo do pada želje i inicijative. Očekuje se da međunarodna zajednica reaguje, napravi razliku i pruži odgovor na izazove, a ja sam očekivao da ljudi imaju spremne planove i da žele sami da djeluju.

Spreman da preduzme oštrije poteze

Gotovo istovremena magijska privlačnost i odbojnost takozvanih Bonskih ovlaštenja, na osnovu kojih Visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave u RS i Federaciji BiH, zakone i njihove izmjene i dopune, kao i da smjenjuje političke funkcionere i državne službenike, ponovo je postala važna tema u Bosni i Hercegovini.

– Vidim da postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlaštenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako sam došao s uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Pedija Ešdauna ( Paddy Ashdow). Ali ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovde sami donose odluke – ocjenjuje Šmit.

Valentin Incko (Inzko) napustio je funkciju Visokog predstavnika koristeći Bonska ovlaštenja da bi donio Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Šmit na početku sopstvenog mandata Bonskim ovlaštenjima uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.

Na pitanje da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka RS ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopšte nije mogla da se formira vlast, Šmit tvrdi da će biti odlučan.

– To više ne može da se dešava i svi treba da budu svjesni da je Visoki predstavnik spreman da preduzme oštrije poteze.

Ipak, kao preduslov za oštrije poteze navodi i motivaciju onih koji ih traže.

– Moram da se uvjerim da li neka odluka rješava problem ili samo prati negativno raspoloženje prema nekome. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u Bosni i Hercegovini imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke – kaže Šmit dok napominje da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.

Šmit: BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom

FOTO: TWITTER

U svemu mu posao otežava činjenica da ga vlasti RS ne prihvataju kao legitimno izabranog Visokog predstavnika, dok sa srpskim članom Predsedništva BiH Šmit povremeno vodi nimalo blage javne debate.

– Ne želim da govorim o odnosima sa Miloradom Dodikom, ali uvjeravam vas da postoje kontakti sa organima u RS.

BBC: Zašto odbijate da govorite o tome, imali ste dobre odnose 2016, kada ste posredovali u rješavanju problema sa poljoprivredom?

Šmit: Racionalnost njegovih poteza mora da se stavi pod znak pitanja, a u posljednjim sedmicama i mjesecima primjećujem da on pravi zamke u koje svako može da upadne i ne bih da mu pomognem da u tome uspije.

Pažljivo Kristijan Šmit prati i regionalne odnose. Dok se sa srpskim članom Predsjedništva BiH zvanično nije sastajao, uveliko je posjećivao Beograd gdje ga je primio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a u porukama sa sastanka legitimitet izbora Šmita nije dovođen u pitanje.

– Imam intenzivne kontakte s predsjednikom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i rekao bih im da ne treba da dozvole da se Srbija nađe u poziciji na klackalici – jedan dan na jednu stranu, drugi dan na drugu. To na duge staze nije dobar način jer ako želite da sjedite na mnogo stolica, možete pasti između stolica.

Savjet i za hrvatske političare

Ni činjenica da Milorad Dodik često boravi u Beogradu za Šmita nije suviše zabrinjavajuća.

– Postoji zabrinutost da Dodik igra igru direktno sa Moskvom, a ja imam utisak da Beograd u to nije uključen.

S druge strane, Visoki predstavnik ima savjet i za hrvatske političare koji često borave u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje živi hrvatski narod.

– Ako bi me pitali šta da kažu, ja bih im rekao da dodaju samo jednu rečenicu o pomirenju i o tome kako ratna vremena ne treba da se ponove. A to sada nije slučaj. Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik.

Valentin Incko, prethodnik Šmita, na funkciji Visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.

– Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji Visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija.

Drugačiji model

Uloga Visokog predstavnika postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primjenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promjenjen ili nadograđen, Šmit odgovara drugačijim modelom.

– Ako želimo da mjenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Ričard Holbruk (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta – to mora da dođe iz naroda.

Upravo ga je narod u Bosni i Hercegovini nedavno vidio u potpuno drugačijem svjetlu.

U Goraždu, pred novinarima i kamerama, Kristijan Šmit je odgovarajući na pitanje o tada aktuelnoj eventualnoj primjeni Bonskih ovlaštenja u projmeni izbornih zakona odjednom povisio ton, ljutito počeo da viče, gestikulira rukama i govori kako mu je dosta političara koji igraju političke igre.

Ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu

U poređenju sa dotadašnjom slikom hladnokrvnog dugogodišnjeg njemačkog konzervativca, ovaj snimak mogao bi biti onaj po kome ga pamte stanovnici Bosne i Hercegovine – i Šmit sa tim nema problema.

– Oni koji me znaju, znaju da je moj način komunikacije inače veoma diplomatski.

Ipak, naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mjenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih Visokih predstavnika – zaključuje Šmit.

avaz

Politika

OGLASILA SE I PROFESORKA ITALIJANSKOG “Spremamo set mjera za poljoprivrednike”

Plan rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za narednih 100 dana će biti uvod u realizaciju godišnjeg plana rada. S obzirom na to da je blizu kraj tekuće godine, ovo je pravo vrijeme da se već utvrde planovi koje će ovo ministarstvo realizovati u cjelokupnom mandatu nove Vlade, počev od zakonodavnog okvira do sistemskih aktivnosti i programskih mjera po resorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” nova ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić. Što se tiče zakonodavnog okvira, kako ističe, planiran je početak procesa pripreme vrlo važnih zakonskih rješenja u oblasti zaštite zdravlja životinja, vinarstva, zaštite zdravlja bilja, mineralnih đubriva, te podzakonskih akata iz oblasti stočarstva, prehrambene industrije, rasadničke i sjemenske proizvodnje, organske proizvodnje, upravljanja zemljišnim resursima, te raspodjeli podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela.

– S obzirom na to da moj mandat započinje u septembru, kada je u pitanju sektor poljoprivrede, Plan rada u narednih 100 dana će se odnositi na sumiranje rezultata ovogodišnje poljoprivredne sezone, kao i pripreme uslova za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa, odnosno jesenje sjetve. U tom smislu izaći ćemo sa setom mjera podrške novom proizvodnom ciklusu – poručila je Kuzmićeva.

GLAS: Šta je još planirano da bude urađeno do kraja ove godine?

KUZMIĆ: Sagledavaćemo realizaciju sredstava za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini, a naročito sredstava za podršku kapitalnim investicijama, ali i sve izazove s kojima smo se suočili u realizaciji strateških opredjeljenja ovog ministarstva iz oblasti poljoprivrede u smislu unapređenja konkurentnosti, tržišnosti, nivoa dodate vrijednosti, primjene inovativnih tehnologija i digitalizacije u sektoru. Svakako da će taj proces podrazumijevati i sastanke sa našim partnerima, republičkim proizvođačkim organizacijama, kako bismo sagledali izazove s kojima su se oni kao primarni proizvođači suočili tokom realizacije ovogodišnje sezone. Sve su ovo neophodne predradnje za kreiranje pravnog i finansijskog okvira za novu, 2026. godinu.

GLAS: Da li već postoje projekcije koliko bi mogao da iznosi agrarni budžet za narednu godinu?

KUZMIĆ: U tom smislu naš Plan će biti zadržavanje istog nivoa agrarnog budžeta u narednoj budžetskoj godini, kao samo jednog od izvora finansiranja poljoprivredne proizvodnje. Drugi izvor finansiranja realizovaće se kroz međunarodne projekte koje realizujemo u saradnji sa našim međunarodnim partnerima kao što su Svjetska banka, IFAD i druge UN organizacije, ali i drugim bilateralnim sporazumima o investiranju u sektoru poljoprivrede koje namjeravamo graditi kako sa zemljama tzv. trećeg tržišta tako i sa tradicionalnim partnerima Republike Srpske na međunarodnom planu. I kao treći izvor finansiranja uvijek računamo na sredstva IRB-a namjenski usmjerena na finansiranje kako makro tako i mikro investicionih projekata u poljoprivredi. U kontekstu oslanjanja na različite izvore finansiranja najavićemo vrlo brzo i različite inicijative za podršku mladima na selu, podršku ženama na selu, podršku procesima digitalizacije u poljoprivredi, podršku izgradnji kapaciteta za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda i druge projekte koji će dati novi impuls razvoja u sektoru poljoprivrede i ruralnih područja.

GLAS: U proteklim godinama znatne svote novce ulagane su i u sektor vodoprivrede, koji se pokazao kao izuzetno važan zbog klimatskih promjena?

KUZMIĆ: U oblasti vodoprivrede najznačajnije što se planira je realizacija hitnih mjera na području grada Prijedora, gdje Vlada i ministarstvo putem JU “Vode Srpske” ulažu oko 5,5 miliona maraka u hitne mjere za zaštitu grada od poplava. Radovi se intenzivno sprovode na terenu i očekujemo da se završe u predviđenim rokovima. Pored aktivnosti odbrane od poplava, resor vodoprivrede aktivno radi i na novom zakonu o vodnim uslugama za koji očekujemo da će u narednih 100 dana izaći pred Vladu, a nakon toga i Narodnu skupštinu u nacrtu. Od ovog zakona očekujemo da dovede do značajnog unapređenja vodnih usluga, rada vodovodnih preduzeća i lokalnih zajednica kao nosilaca obaveze obezbjeđenja vodnih usluga. U narednom periodu počinju aktivnosti u saradnji sa UNDP-om i drugim međunarodnim institucijama sa kojima radimo na unapređenju hidrometrijske i hidrološke mreže kroz unapređenje rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske i izradu sistema ranog upozorenja na poplave na slivu rijeke Trebišnjice i unapređenje sistema ranog upozorenja u slivovima ostalih rijeka u Republici Srpskoj.

GLAS: Sektor šumarstva je u prethodnom periodu bio dosta problematičan. Šta je sve planirano da bude urađeno kako bi on konačno postao profitabilan?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju resor šumarstva, lovstva i prerade drveta, u narednom periodu planiramo donošenje strategije razvoja šumarstva za period 2025 – 2034. godine, kojom će se definisati sektorski pravci djelovanja u narednih 10 godina. Takođe, nastavićemo i prioritetno proces unapređenja stanja u “Šumama Republike Srpske” u smislu finansijske konsolidacije, dostizanja planiranog fizičkog obima proizvodnje, povećanja poslovne discipline i kontrole uz primjenu novog integralnog informacionog sistema. Nastavićemo sprovođenje aktivnosti nadzora nad raspodjelom i ugovaranjem šumskih drvnih sortimenata kao i jačanje i unapređenje odnosa sektora šumarstva i prerade drveta. U oblasti šumarstva takođe nastavljamo realizaciju značajnih programa i projekata u oblasti zaštite šuma, gazdovanja kršom, unapređenja stanja lovnih resursa, zemljišne politike u šumarstvu. Naravno, sve druge aktivnosti nastavljaju svojim pravcem i smatramo da ćemo opravdati očekivanja predsjednika Vlade kada je u pitanju rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Prevencija
GLAS: Koliko pažnje će biti posvećeno sektoru veterinarstva?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju oblast veterinarstva, poučeni dešavanjima u prethodnim godinama, te suočeni sa osjetljivom situacijom u regionu kada je u pitanju pojava zaraznih bolesti životinja, i u narednom periodu naglasak će biti na sprovođenju svih preventivnih akcija i nadzora s ciljem praćenja, ranog otkrivanja bolesti i zaštite zdravlja ljudi i životinja, kontinuiranom razvoju programa, procedura i postupaka za utvrđivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova higijene hrane životinjskog porijekla i druge aktivnosti.
Glas

Nastavi čitati

Politika

AMERIČKA VEZA! Cvijanović i plan za pomilovanje Milorada Dodika?

Iako je pod sankcijama Sjedninjenih Američkih Država, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ove godine nekoliko puta je putovala u tu zemlju i to sa posebnom tzv. A1 vizom. Da li Cvijanović u Americi lobira za ,,pomilovanje” stranačkog šefa Milorada Dodika ili pokušava da se nametne kao novi američki igrač u BiH?
“Željka Cvijanović u Americi pravi dil, kako da Milorad Dodik što bezbolnije ode, a da na njegovo mjesto zasjedne ona”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić i dodaje kako se boji da se u tim dilovima trguje interesima Republike Srpske.

,,Sjetite se samo kako je Milorad Dodik američkom predsjedniku nudio da Amerika iskopava litujum kod nas. Šta je to nego trgovina interesima Republike Srpske”, pita Bosić.

Politički analitičar Viladana Selimbegović smatra da Dodik jedino Željki vjeruje kada je šalje da sa Amerikancima pregovara o njegovoj sudbini jer, podsjeća, Dodik u lobiranju da se njegovoj porodici skinu sankcije, na šta troši desetine miliona maraka, traži skidanje sankcija i za nju ali ne i za ostale saradnike.

,,Moguće je da on u tome vidi rješenje. Da će on ostati zapovjednik Željki Cvijanović i da će ona nastaviti tamo gdje je on stao, tražeći nekoliko putra dnevno svoje mišljenje od njega”, kaže Selimbegović.

,,Male su šanse da Cvijanović ,,uskoči” na Dodikovo mjesto”, smatra politički analitičar Ivana Marić.

,,Ona je bez Dodika prazna ljuštura. Dodik je davno uklonio sve ljude iz SNSD-a koji su ga mogli zamijeniti kao što su Igor Radojičić ili Neboša Radmanović”, kaže Marić .

Politički protivnici Željke Cvijanović smatraju i da ona nije u stanju da okrene leđa Dodiku, pa čak ni uz pomić Amerike, i da bez njegovog odobrenja pokrene neke političe procese.

,, Previše su dugo oni zajedno. Cvjinavić je politički faktor koji je Dodik napravio. Taj odnos se ne može prekinuti na miran način”, tvrdi Mladen Bosić i dodaje da su vjerovatno radili mnoge stvari koje su na ivici legalnosti tako da sumnja da se taj odns može prekinuti.

Međutim, politički analitičar Enver Kazaz smatra da bi tajkuni, okupljeni oko SNSD-a, mogli presudno uticati na to da Cvijanović na neki način svrgne Dodika, jer on trenutno u propast gura sve njih.

,,Željka Cvijanović trenutno igra dvostruku igru. Sa jedne strane je to priča o interesima Republike Srpske, Dodika, Vlade, a sa druge strane priprema teren da zauzme vlast u SNSD-u”, tvrdi Kazaz.

SNSD-ovim tajkunima, dodaje Kazaz, ne odgovara da Dodikov sin preuzme stranku, o čemi se sve više spekuliše, jer bi na taj način bili ugroženi njihovi interesi.

,,Dodik, sa druge strane, postaje paranoičan i ne vjeruje čak ni Željki Cvijanoviće, te je odlučan da sina kandiduje i za predsjednika Republike Srpske. Jedino je igor Dodik zainteresovan za spašavanje imerije. Tako da će Dodik na neki način žrtvovati sina da bi zaštitio imperiju”, siguran je Kazaz.

I SDS-ov Mladen Bosić smatra da je kandidatura Igora Dodika za predsjendika Republike Srpske izvjesna ukoliko Dodik ne bude zadovoljan rješenjem o njegovom povlačenju, o čemu Cvijanović pregovara sa Amerikancima.

U svoj toj priči Republika Srpska bi mogla da nastrada jer svaki put kada su SNSD-ovcve oblačili Amerikanci, mi smo ostali bez nekih dejtonskih nadležnosti.

(BN) Foto:BN

Nastavi čitati

Politika

CIK BiH imenovala predsjednike biračkih odbora, NOVAC još čeka na transfer

Iako je rok za osiguravanje sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske istekao u petak, odluka o transferu sredstava čekaće ponedjeljak, potvrđeno je “Avazu” u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Nakon što je ministar Srđan Amidžić ranije najavio da takvu odluku neće potpisati, očekuje se da isplatu potrebnih 6.4 miliona KM odobri njegov zamjenik Muhamed Hasanović.

U skladu s Izbornim zakonom BiH, sredstva trebaju biti osigurana najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Takvu odluku CIK BiH je usvojila 28. avgusta, pa je rok istekao 12. septembra.

Prijevremeni izbori
Inače, CIK BiH je na posljednjoj sjednici usvojila prijedlog odluke o preliminarnom imenovanju kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, koji su najavljeni za 23. novembar. Imenovana su ukupno 4.453 kandidata, koji su u radu biračkih odbora učestvovali i na prethodnim lokalnim izborima.

Za sada, kako se saznaje, CIK BiH nema informacija o mogućim opstrukcijama, uprkos porukama Milorada Dodika kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, ali i zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske kojima se odbacuje mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora.

Radna mjesta
CIK BiH je u fokusu i zbog projekta uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH. Odlukom Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, sredstva su osigurana, ali iz komisije ističu da su izmjenama Izbornog zakona BiH u dva ciklusa dobili nove obaveze, posebno u dijelu koji se tiče specifičnih izbornih tehnologija, dok je broj uposlenih ostao isti, pa čak i manji, s obzirom da radna mjesta ni po trenutnoj sistematizaciji nisu popunjena. Zbog toga od Savjeta ministara BiH očekuju, a i od Šmita da se uključi u rješavanje problema, da odobri prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK-a BiH.

Ovaj akt je još 21. marta dostavljen Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH, nakon što je CIK prethodno pribavila sva potrebna mišljenja Kancelarije za zakonodavstvo, Ministarstva pravde i finansija BiH.

“Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta”

“Ponovo, 3. jula CIK BiH je Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavila urgenciju, ali do danas Prijedlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK BiH nije uvršten u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH. Podsjećamo javnost da je CIK dobila niz novih nadležnosti nakon odluka visokog predstavnika u BiH, kojim je mijenjan i dopunjavan Izborni zakon BiH, među kojima i vrlo kompleksan posao uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH. Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta, te zbog velikog obima posla i nedostatka ljudskih resursa CIK BiH često nije u mogućnosti blagovremeno obaviti sve zakonom propisane poslove i zadatke” naveli su iz CIK-a BiH.

Nastavi čitati