Connect with us

Region

ZARUKE KOJE SU RAZNJEŽILE REGION! Nije sve do para, ima nešto i do mašte

Zaruke mladića i djevojke iz Beograda postale su pravi viralni hit na društvenim mrežama i skupile su desetine hiljada lajkova.

Naime, fotograf i digitalni kreator iz Beograda Nikola Ćirković zaručio je svoju djevojku Mionu, a snimka njihovog posebnog trenutka mnoge je oduševila.

„Tu gdje smo počeli, tu i nastavljamo“, navodi se u opisu Nikolinog snimka.

Nikola je pokazao i da su mu oko priprema zaruka pomogli prijatelji, a kako je sam napisao, za to vrijeme buduća mlada je mislila da je na treningu.

„Nije sve do para, ima nešto i do mašte i kreativnosti“, „Postavio si vrlo visoke standarde“, „Ništa ljepše nisam vidjela“, „Nestvarno“, samo su neki od komentara ispod objave.

Region

INSTAGRAM BLOKIRAO LJUDE koji su dijelili sadržaj sa Tompsonovog KONCERTA

Nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona održanog u Sinju, više osoba je potvrdilo da im je Instagram blokirao korisničke račune zbog objavljivanja sadržaja s njegovog nastupa. Kako navode, Instagram ih je obavijestio da su njihovi računi onemogućeni zbog “kršenja uslova korištenja”, konkretno zbog sadržaja koji se smatra podsticanjem na nacionalnu netrpeljivost.

Blokade su, prema njihovim riječima, uslijedile nakon dijeljenja pjesama poput Anice – Kninska Kraljice i Bojna Čavoglave te videa i fotografija s ustaškim obilježjima, piše Index.

Korisnici koji su podnijeli žalbu dobili su od Instagrama sljedeći odgovor: “Ponovo ćemo pregledati vaš korisnički račun. Utvrdimo li da je vaš korisnički račun u skladu s našim standardima zajednice, ponovo ćete moći upotrebljavati Instagram. Utvrdimo li da nije u skladu, trajno ćemo ga onemogućiti i više se nećete moći žaliti.”

Podsjetimo, koncert se održao 4. jula na sinjskom Hipodromu, a prema riječima organizatora prodato je 150 hiljada ulaznica.

Thompson se tokom koncerta osvrnuo na pozdrav “Za dom spremni” kojim počinje njegova pjesma “Bojna Čavoglave”.

(Raport) Foto: X

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ “Nadam se da će se naći izlaz iz krize u BiH, IMAM MOLBU”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da, nakon najnovije odluke CIK BiH da oduzme predsednički mandat Miloradu Dodiku, to postaje žarište neizvesnosti i da ima molbu za sve da se sačuva mir. – To postaje žarište neizvesnosti i mi moramo da budemo uz svoj narod i uz Republiku Srpsku. Daćemo svi da se sačuva mir i stabilnost, da ljudi mogu da planiraju svoju budućnost.

I nadam se da će se pronaći izlaz iz teške krize u kojoj se nalazi i RS i BiH. Neko je mislio da može da urušava legitimitet koji je dobijen od naroda, a moja molba je — samo mirno i bez ikakve eskalacije – rekao je.

Dodao je da je Dodik izabran od naroda i da ne prihvata odluku jer je prihvaćen od naroda.

– Ne mislim da je Dodik generator krize, već odgovara na ono što se dogodilo. Naša politika će biti da uvek budemo uz svoj narod i RS, ali da gledamo da sačuvamo mir.

(Kurir)

Nastavi čitati

Region

KAKVA ODLUKA! Slovenija uvodi skraćeno radno vrijeme ili slobodan petak

U Sloveniji od 1. januara 2026. godine djelimično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja pravu revoluciju na tržištu rada.

Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da smanje svoju radnu obavezu.

Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će praktično da biraju: da petak imaju slobodan, da vikend produže, ili da rade skraćeno – po šest sati dnevno. Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Ministarstvom rukovodi Luka Mesec iz partije Levica, koja pruža manjinsku podršku vladi Roberta Goloba. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.

Model nazvan 80-90-100 predviđa: radno vrijeme od 80%, platu od 90% i pune doprinose kao da se radi 100%. Ova ideja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.

Iz Ministarstva rada navode da će, ako se promjene pokažu uspješnim, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa. Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne nedjelje od 38 sati.

Više novca za nezaposlene, bolji uslovi za studente i javne radnike
U okviru prve faze zakonskih izmjena predviđene su i dodatne mjere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130% prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 evra. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu posao, sledi naknada od 110%, zatim 100%, a na kraju 70% prosječne bruto minimalne zarade.

Značajne promjene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina – do 40% mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.

Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.

Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon na kraju donesen po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo povezano sa povlačenjem 140 miliona evra iz evropskih fondova.

Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose. Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona evra, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donošeni postepeno, do kraja 2028. godine – ako, naravno, vlada lijevog centra opstane do tada, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno