Connect with us

Svijet

GENERALNA SKUPŠTINA UJEDINJENIH NACIJA: Hoće li biti usvajanja rezolucije o Srebrenici?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija, gotovo je izvjesno, razmatraće “rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, međutim pitanje je da li će biti i dovoljno glasova da se jedna takva rezolucija, koja nije obavezujuća, i usvoji.

Rasprava o rezoluciji trebalo bi da se održi 24. aprila i to u okviru tačke “Sprečavanje oružanih sukoba”, a ako je suditi po pisanju medija, rezoluciju će predložiti Njemačka i Ruanda.

Procedura eventualnog usvajanja rezolucije nije jednostavna. Prema pravilima UN, svaka država članica UN može predložiti tačku dnevnog reda o kojoj će se raspravljati. Kvorum za rad je jedna trećina članica, a za odlučivanje je potrebna jedna polovina, međutim Generalna skupština UN može odrediti da neka rezolucija predstavlja važno pitanje, tačnije zemlja članica može tražiti da se o eventualnoj rezoluciji o Srebrenici odlučuje dvotrećinskom većinom. Taj zahtjev u ovom slučaju neke od zemalja je izvjestan, a kada se on predloži, Generalna skupština UN prostom većinom odlučuje o tome, odnosno da li će za usvajanje biti potrebne dvije trećine ili “samo” polovina glasova. U oba slučaja, pozicija Srbije i Republike Srpske, koje će najviše “pogoditi” eventualno usvajanje rezolucije o Srebrenici, nije sjajna, a o tome je nedavno govorio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

“Taj akt nema obavezujuću pravnu snagu. Moraju da sakupe 2/3 i oni računaju da će da imaju 27 glasova članica EU, zbog toga Srbi moraju imati 14 koji će biti protiv, ne uzdržani, već protiv. Mnogo komplikovano sa minimalnim izgledima, ali naše je da pokažemo želju i borimo se za istinu”, rekao je Vučić.

Ono što će sigurno biti jeste veliki broj uzdržanih glasova, a s obzirom na to da će rezoluciju formalno pravno predložiti Njemačka i Ruanda, koja je preživjela genocid, velika većina “zapadnog svijeta” i islamskih zemalja će je podržati, tako da je za Srbiju i Republiku Srpsku ostalo da “svoje” glasove traže na drugoj strani, odnosno u “manje bitnim” zemljama, koje u ovom slučaju imaju istu težinu glasa.

Vučić je rekao i da nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici mogu se očekivati zahtjevi za ratnom odštetom, međutim pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da to nije moguće i to iz razloga što takve rezolucije nisu pravno obavezujuće i nemaju snagu kakvu imaju one koje se usvoje na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN.

“Rezolucije GS UN nisu pravno obavezujuće i iz njih ne proizlazi obaveza za državu da donosi bilo kakav svoj zakon niti da mijenja sopstveni ustav. Takođe se na osnovu tih rezolucija ne može dosuđivati nikakva odšteta, nikome. Dakle, nema sud pravo da presudom dosudi naknadu štete i da se za takvu svoju odluku pozove na rezoluciju. Ako bi to i učinio, takva presuda bi po žalbi morala biti ukinuta, jer nema uporište u pravu, budući da rezolucija GS UN nije dio pravnog poretka države niti je pravo”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Iako eventualna rezolucija možda neće imati finansijske posljedice po Srbiju i Republiku Srpsku, s obzirom na njen sadržaj, politička i moralna pa i psihološka težina jedne takve rezolucije biće više nego očigledna.

Podsjećanja radi, još 2015. godine Velika Britanija predložila je u Savjetu bezbjednosti Nacrt rezolucije o Srebrenici, međutim zbog ruskog glasa protiv ta rezolucija nije usvojena. Kasnije je bilo još pokušaja usvajanja i delegiranja rezolucije pred institucije UN, međutim bezuspješno.

Rezolucijom se traži da Srebrenica uđe u udžbenike
Pojedini mediji već su došli u posjed dijela rezolucije o Srebrenici, a kako navode, ključne tačke su da se 11. jul odredi kao međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, zatim da se taj datum obilježava u svim državama svake godine. Rezolucijom se traži i da se osudi svako negiranje genocida u Srebrenici te da države članice “očuvaju utvrđene činjenice kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa”. Takođe jedna od tačaka osuđuje djelovanje koje glorifikuje lica koja su osuđena za ratne zločine i protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici. Rezolucija naglašava i važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici, obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane, a od generalnog sekretara UN se traži da osnuje program za informisanje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN”.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA NASTAVLJA DA TONE! Firme razmatraju otpuštanja u auto i metalskoj industriji

Sve više njemačkih kompanija razmatra otpuštanja, posebno u auto-industriji i metalskoj industriji, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za decembar.

Indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija na zapošljavanje je pao sa novembarskih 93,3 poena na 92,4 poena.

Firme su sve manje raspoložene da zaposle nove kadrove i raste udio onih koji planiraju da dijele otkaze, prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

Posebno teška situacija vlada u njemačkoj proizvodnji, konkretno u auto-industriji i metalskoj industriji, ali sektor trgovine se takođe suočava sa velikim problemima koji su pogodili i sektor usluga.

Turistička industrija Njemačke za sada i dalje otvara nova radna mjesta, dok u ugostiteljstvu planiraju otpuštanja.

Njemačka građevinska industrija je u krizi, ali za sada nema najava velikih otpuštanja. Kompanije u ovom sektoru pokušavaju da zadrže svoje postojeće radnike, objavljeno je na veb stranici IFO.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL NA OSTRVU! Britanska ministarka pod istragom zbog KORUPCIJE!

Britanska ministarka za rad Tulip Sidik pod istragom je zbog navoda da je njena porodica pronevjerila milijarde funti iz infrastrukturnih projekata u Bangladešu, objavio je “BBC”.

Sidik je optužena da je 2013. godine posredovala u dogovoru sa Rusijom oko cijene za izgradnju nuklearne elektrane “Rooppur” u Bangladešu.

Prema tvrdnjama političkog opozicionara Bobija Hadžaja, u okviru ovog dogovora cijena projekta je uvećana za milijardu funti, a 30 odsto tih sredstava navodno je preusmjereno na Sidik i druge članove njene porodice preko mreže banaka i inostranih firmi.

Istraga je dio šireg postupka koji vodi Bangladeški antikorupcijski komitet (ACC), a fokusira se na bivšu premijerku Bangladeša, Šeik Hasinu, Sidikinu tetku, koja je smijenjena sa vlasti u avgustu.

ACC istražuje i druge članove Hasinine porodice, uključujući Sidikinu majku, Šeik Rehanu Sidik, i bivše visoke zvaničnike iz Hasinine vlade.

Sidik je negirala optužbe o svojoj umješanosti, a premijer Velike Britanije, Kir Starmer, izrazio je povjerenje u njen rad, saopštivši da će ona nastaviti da obavlja svoju funkciju zaduženu za borbu protiv korupcije.

Ipak, Sidik je odlučila da se povuče iz svih političkih odluka koje se odnose na Bangladeš.

Hadžaj je optužio Sidik da je posredovala u organizovanju sastanaka između bangladeških zvaničnika i ruske vlade kako bi omogućila izgradnju nuklearne elektrane.

On tvrdi da je ukupno 3.9 milijardi funti nezakonito preusmjereno sa projekta, kroz mrežu međunarodnih bankarskih transfera i firmi.

Ovaj slučaj se pojavio u vrijeme kada je Šeik Hasina, koja je na čelu Bangladeša bila više od 20 godina, optužena za zločine protiv čovječnosti tokom nasilnih protesta u zemlji i protiv nje je izdat nalog za hapšenje, prenosi “Tanjug”.

Nastavi čitati

Svijet

SANKCIJE IM NIŠTA NE MOGU! Ruska ekonomija porasla za 8 ODSTO

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ruska privreda za dvije godine ostvarila rast za osam odsto i da je po tome prva među evropskim zemljama.

Putin je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da je američka privreda za to vrijeme rasla za pet do šest odsto, evrozona za jedan procenat, dok je Njemačka ostala na nuli.

“Kada je sve mirno, onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju, onda nas hvata strah”, rekao je Putin i dodao da je sve u ekonomiji.

On je istakao da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama. Sputnjik

Nastavi čitati

Aktuelno