Connect with us

Banjaluka

GRADSKI MENADŽER “Mlađima od 14 godina TREBA ZABRANITI DRUŠTVENE MREŽE, moramo čuvati djecu”

Jedan od najvažnijih segmenata bilo kojeg nivoa vlasti jeste da vodimo računa o budućnosti, odnosno o uslovima za odrastanje naše djece, zbog čega je, između ostalog, potrebno regulisati prisustvo djece na društvenim mrežama i mislim da treba da pratimo poteze drugih država. Recimo, Florida je uvela zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu do 14 godina, siguran sam da je to pravac koji bi Republika Srpska trebalo da prati.

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” gradski menadžer Bojan Kresojević i dodao da su društvene mreže za mladu osobu sigurno izvor velikog broja prijetnji, a korist za mlađe od 14 godina je sigurno mnogo manja.

– U tom smislu želim pozvati nadležne institucije da obrate pažnju na ovu temu i siguran sam da postoje mehanizmi da ovakva inicijativa bude prenesena i na Srpsku, jer će nam oni prema kojima imamo najveću obavezu, a to su naša djeca, jednog dana biti zahvalni – kazao je Kresojević.

GLAS: Izjavili ste da ćete i bez skupštinske većine naći način da povećate subvencije za djecu koja pohađaju privatne vrtiće. Kako to mislite da uradite?

KRESOJEVIĆ: Na samom smo kraju definisanja kompletne procedure povećanja subvencija bez skupštinske većine i do kraja aprila ćemo znati tačno koliko nam vremena treba i od kog datuma će subvencije biti povećane. Istina je da je to teži put i samim tim je potrebno nešto više vremena, ali najvažnije je da ćemo ostvariti cilj koji smo definisali još 2022. godine, a to je da svaku mogućnost u budžetu iskoristimo da bismo napravili novi korak ka izjednačavanju subvencija, odnosno ukupnih plaćanja koje imaju roditelji u javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Naš krajnji cilj je izjednačavanje, ali moramo da idemo korak po korak, u skladu sa budžetskim mogućnostima.

GLAS: Koliko bi trebalo da iznose subvencije?

KRESOJEVIĆ: Prema radnoj verziji za prvo dijete subvencija bi trebalo da iznosi 100 KM, za drugo i svako naredno 150 KM. To bi značilo da bi porodica koja ima dvoje djece koja idu u privatni vrtić izdvajala oko 100 KM više nego roditelji čija djeca idu u javne vrtiće – što znači da bi plaćali svega 50 KM po djetetu više nego što bi plaćali u javnim vrtićima. Na taj način bismo se u znatnoj mjeri približili krajnjem cilju i rasteretili budžete roditelja. Naravno, naša je želja da to ide i više, ali je to izazovno, jer finansiranje ne treba obezbijediti za samo jedan mjesec ili jednu godinu, već i u svakoj narednoj moramo zadržati taj nivo prava.

Važno je da ne dozvolimo politizaciju ove teme – i da svi koji učestvuju u ovom procesu treba da pokažu iskrene namjere i da ono što su najavili i urade. Najavili smo da ćemo nastaviti povećanja i to ćemo uraditi. Imao sam sastanke sa roditeljima 31. januara i tada sam najavio da ćemo povećati i mi ćemo to uraditi. Sa druge strane, imamo predsjednika Skupštine koji je najavio da neće dati da bude usvojen porez na nepokretnost, da će učiniti sve da budu povećane te subvencije, međutim vidjeli smo da se i u jednom i u drugom slučaju postupilo suprotno. Dakle samo želim da ova priča bude oslobođena politike i da se držimo onoga što su realne mogućnosti.

GLAS: Mnogo je započetih projekata. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima i koji su planovi za naredni period?

KRESOJEVIĆ: Iza nas su nešto manje od tri i po godine mandata i energija gradonačelnika i cijelog tima je dovela do rezultata koji su veći od onoga što je bilo ko od nas očekivao. Realizaciju najbolje opisuje percepcija građana, tako da koga god danas da pitate na ulicama Banjaluke da li se grad razvija, da li ima projekata, svako ko je dobronamjeran će to primijetiti.

Centar grada, od šetališta, Gajeve ulice, novih parkinga, centralnog spomen-obilježja, jednosmjernog saobraćaja, povećane bezbjednosti sa pješačkom platformom predstavljaju novo lice Banjaluke. Međutim, nama nije važan samo centar, već želimo da iskoristimo i druge potencijale, a to su dva osnovna aspekta rijeke Vrbas. Jedan je da uredimo plaže i na taj način podstičemo turizam, da izgradimo dajak pristanište, što je urađeno na početku mandata. Tu je i strateški projekat prečišćavanja otpadnih voda i trenutno razgovaramo sa kineskim kompanijama i sa Evropskom investicionom bankom da kreiramo finansijsku konstrukciju i sve što je neophodno za realizaciju ovog projekta. Raduje me to što će Banjaluka u narednom mandatu konačno početi rješavanje ovog problema.

GLAS: Puno se priča o saobraćajnoj revoluciji. Šta će još biti obuhvaćeno ovim projektom?

KRESOJEVIĆ: Bilo je mnogo kritičara kada je pušten jednosmjerni saobraćaj, uključujući i saobraćajnice koje su rekonstruisane. A danas svi koji se voze centrom prepoznaju da je u znatnoj mjeri rasterećen. Naravno, kada smo riješili taj problem uočavamo naredne koje smo naslijedili. Iz tog razloga imamo nekoliko kružnih tokova koje sada i narednih mjeseci počinjemo da gradimo. To je kružna saobraćajnica kod “Merkatora”, odnosno kod “Akvane”. Zatim kod kampusa, odnosno kod “Audi” servisa te kružni tok u ulici Trive Amelice kod pekare “Bakal”, zapadni tranzit. Kao i kod Njegoševe ulice, koja će omogućiti bolje povezivanje Petrićevca i Paprikovca, ali i sa zapadnim tranzitom. Ove investicije, vrijedne od oko 10 miliona KM, mogu se nazvati “Saobraćajna revolucija dva”. Plan je da do septembra to realizujemo, ali je najveći izazov zauzetost izvođača.

GLAS: Analize su potvrdile da je turizam strateška šansa za razvoj grada. Da li su u planu neka dodatna ulaganja u tom segmentu?

KRESOJEVIĆ: Na početku mandata mnogi su u to sumnjali i djelovalo im je kao neosnovano ili nepromišljeno. Danas svi vide da je to realnost. Počeli smo konkretne aktivnosti u tom smjeru. Razvoj turističkog potencijala Banjaluke zasnovan je na autentičnim karakteristikama. To je recimo vožnja dajak čamcem, koja je jedinstvena u slatkoj vodi, a u vezi je sa Vrbasom. Izgradili smo pristanište i prilikom posjete Banjaluci turističke agencije usmjeravaju turiste da vide takvu ljepotu. Tu je i uređenje plaža, a pred nama je izgradnja vidikovca na Banj brdu i očekujemo da će to biti kompletirano za dva mjeseca. To su aktivnosti koje ćemo dopunjavati kako nam finansijske mogućnosti budu dozvoljavale. Između ostalog tu je i izgradnja rasvjete sa spoljašnje strane tvrđave Kastel. U prethodnoj godini smo ostvarili povećanje prihoda u budžetu na osnovu turizma u iznosu od dva miliona KM, što je u skladu sa razvojem turizma. Ovaj razvoj se ogleda u povećanju broja noćenja u odnosu na period prije korone za 28 odsto, dok ostale lokalne zajednice zajedno imaju rast od 11 odsto.

GLAS: Približava se 22. april i Dan grada. Kako teku pripreme i po čemu će se ovogodišnja proslava razlikovati od prethodnih?

KRESOJEVIĆ: Učinićemo sve da Banjaluka i ovaj put za Dan grada iznenadi građane, ali i sve goste. Prošle godine je prvi put održana akademija i brojala je gotovo 1.000 posjetilaca u dvorani “Borik” i mi ćemo taj standard ispratiti i ove godine. Očekujemo najviše zvanice, ali i da će dobitnici najvećeg priznanja biti veliki prijatelji ovog grada i u to ime želim reći da je jedan od nominovanih za Ključ grada sadašnji predsjednik Vlade Srbije. On je predsjednik Vlade koja je u znatnoj mjeri dio uspješnih projekata koje ova gradska administracija realizuje. Izdvojio bih gradnju škole u Banjaluci, nakon više od 20 godina, a koja nosi simbolično ime “Kosovo i Metohija”, jer je to način da pokažemo poštovanje prema onima koji su izdvojili finansije da bi grad dobio ono što je najvrednije, a to je obrazovanje za naše najmlađe.
Glas

Related Topics:

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC PORUČILA: Zaštita gradske imovine je prioritet i dužnost prema građanima

Zaštita gradske imovine je temeljni princip na kojem počiva odgovorno upravljanje Gradom i zato će uvijek biti visoko na listi prioriteta gradske administracije.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić Banjac, istakavši da će Grad Banjaluka nastaviti da se svim raspoloživim sredstvima bori za svaki pedalj imovine koja pripada građanima Banjaluke.

– Ne postoji veći interes za jedan grad od zaštite njegove imovine. I zato nećemo stati ni pred otporima, ni pred sporim institucijama, ni pred onima koji bi tu imovinu da prisvoje. Naša dužnost je da se borimo i štitimo ono što pripada svim građanima ovog grada –naglasila je Savić Banjac.

Kako je istakla, jedan od takvih slučajeva je i Kuća Milanovića, istorijski i kulturni dragulj u samom centru grada, koji već više od 10 godina čeka na upis vlasništva.

– Iako je dokazni postupak okončan, i Grad je u posjedu ove nepokretnosti decenijama, formalni upis vlasništva još uvijek nije završen. Zaista je neprihvatljivo da je ova potpuno pravno jasna stvar i dalje na čekanju – kazala je ona.

Osvrnula se i na slučaj Poljoprivredne škole, istakavši da Grad i po ovom pitanju preduzima sve raspoložive pravne korake kako bi se i ovo zemljište vrijednosti preko 150 miliona KM vratilo građanima Banjaluke.

-Zemljište Poljoprivredne škole, vrijedno preko 150 miliona KM, dato je na korištenje isključivo za obrazovne svrhe, a sada se pojavljuju indicije o pokušajima preprodaje i zloupotreba. Ova zemlja ne pripada tajkunima, niti kojekakvim fiktivnim firmama, ona pripada Banjaluci i njenim građanima. Vrhovnom sudu uputili smo reviziju presude Višeg privrednog suda, kao i dodatne urgencije i dok god postoji i najmanja pravna mogućnost, mi od borbe nećemo odustati – odlučna je gradski menadžer.

Ona je podsjetila da je u proteklom periodu u vlasništvo Grada vraćen objekat Sokolskog doma, naglasivši da stav Grada i gradske administracije ostaje isti, a to je da gradska imovina pripada svima nama i niko nema pravo da je otuđi.

– Ovo nije politička priča. Ovo je pitanje principa i odgovornosti i nećemo dozvoliti da izgubimo ono što se generacijama stvaralo. Gradska imovina nije ničije privatno vlasništvo, već amanet koji čuvamo za buduće generacije – zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

BASARA “BANJA LUKA potpisala ugovore sa svim privatnim VRTIĆIMA”

Grad Banja Luka potpisao je ugovor sa svih 37 privatnih predškolskih ustanova na području grada, čime su one zvanično uključene u proces sufinansiranja troškova boravka djece. Ova mjera trenutno obuhvata više od 3.000 mališana, a Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju svakodnevno obrađuje nove pristigle zahtjeve.

Za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima Grad mjesečno izdvaja oko pola miliona KM, s ciljem da se rastereti budžet porodica i da predškolsko obrazovanje postane dostupnije svim građanima.

– Djecu stavljamo na prvo mjesto, a Banjaluku gradimo kao veliku porodicu. Ovim korakom obezbjeđujemo veći obuhvat djece u predškolskom sistemu i stvaramo ravnopravnije uslove za sve naše sugrađane – poručila je Adriana Basara, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju.

Administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem prva je u BiH koja je još 2022. godine uvela subvencije za djecu u privatnim vrtićima – od početnih 60 KM, preko 100 KM, do današnjih 150 KM za prvo dijete i 200 KM za svako naredno.

Iz Grada poručuju da je namjera da se ova mjera u narednom periodu dodatno povećava, ali i da Banja Luka ostane primjer dobre prakse za druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj, jer – Banja Luka je porodica!

Nastavi čitati

Banjaluka

TANJA PALAČKOVIĆ “Gospodin Zeljković češće je u medijskim naslovima NEGO U SKUPŠTINSKOJ SALI”

Odbornica PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Tanja Palačković odgovorila je na izjave odbornika SNSD-a Bogoljuba Zeljkovića, poručivši da problemi u Banjaluci neće biti riješeni praznim izjavama, već konkretnim radom, koji on i partija kojoj pripada baš i ne pokazuju.

„Gospodin Zeljković češće je u medijskim naslovima nego u skupštinskoj sali. Problemi se ne rješavaju njegovim izjavama nego radom. SNSD-ovi odbornici su rekorderi u primanju naknada i u neradu“, istakla je Palačković.

Ona je upitala kako Zeljković može da objasni građanima Potkozarskih sela zašto im SNSD uskraćuje vodu, kao i porodicama zašto majke moraju da rade nedjeljom?

„Umjesto da daje nepovezane izjave, bolje bi bilo da iskoristi uticaj svojih partijskih kolega da natjeraju Ljubu Ninkovića i SNSD da zasuku rukave i počnu raditi u interesu građana. Za početak da počnu da zakazuju sjednice sa tačkama dnevnog reda koje su od velike važnosti za Banjaluku i njene građane, umjesto što kupe jeftine političke poene “, naglasila je Palačković.

Nastavi čitati

Aktuelno