Connect with us

Svijet

AMERIČKE FEDERALNE REZERVE u minusu 114 milijardi dolara

Američka centralna banka, Federalne rezerve (FED), prijavile su gubitak od 114 milijardi dolara za 2023. godinu, piše ekonomista iz tink tanka “Heritidž faundejšen” Piter Sent Onž.

Ova cifra se navodi u izvještaju FED-a o svom prošlogodišnjem poslovanju, a za čiju istinitost odgovara sâm FED i koji ne podleže provjeri sa strane, napominje američki ekonomista.

Ovo je potpuno nepoznata teritorija za američku centralnu banku, navodi Sent Onž, istakavši da FED nikada nije poslovao u minusu do 2022. godine.

Američki ekonomista tvrdi da se najveći dio gubitaka koje je FED prijavio za 2023. godinu može pripisati “štampanju triliona dolara za finansiranje zaključavanja za vrijeme kovida”, kao i tome što je američka centralna banka kupila “obveznice – uglavnom državni dug” u vrijednosti od više “biliona dolara”.

Kada je američka centralna banka podigla kamatne stope kako bi ugušila inflaciju, navodi Sent Onž, “hrpa obveznica u vrijednosti od devet biliona dolara počela je strmoglavo da gubi vrijednost”.

Neostvareni gubici FED-a u vidu obveznica koje su izgubile vrijednost, a koje još nisu došle na red za prodaju, procijenjuju se na više od bilion dolara, dodaje američki ekonomista.

Šta će biti dalje
Iako Sent Onž smatra da se posljedice neće ispoljiti u bliskoj budućnosti zato što “FED, ako se nađe u nezgodi, može samo da štampa novac, pretvarajući ga u inflaciju”, američki ekonomista navodi da “dugoročno, međutim, svaki peni koji FED izgubi ide na račun poreskih obveznika”.

Razlog za to je što prethodno ostvarivani prihodi (remittances), koji su “iznosili u prosjeku oko 80 milijardi godišnje” i slivali se u državni budžet, sada izostaju.

Sent Onž smatra da su navedeni gubici samo početak.

“Zapravo, oni će nastaviti da rastu sve dok se kamatne stope drastično ne smanje. To će se dogoditi samo u teškoj recesiji – što znači još više biliona duga”, zaključuje on, a prenosi RT Balkan.

Related Topics:

Svijet

SKUPO GA KOŠTA PODRŠKA PUTINU: Moguća istraga o ratnim zločinima protiv Kim Džong Una?!

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un bi mogao da se suoči sa istragom o ratnim zločinima pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) sa sjedištem u Hagu, zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine, izjavio je danas bivši šef tog suda Song Sang Hjun.

Južnokorejski pravnik je objasnio da postoji mogućnost da ukrajinske vlasti, kao žrtva, podnesu tužbu protiv Sjeverne Koreje Međunarodnom krivičnom sudu.

“Iako bi bilo idealno da tužbu podnese Ukrajina, MKS takođe ima ovlašćenje da pokrene nezavisnu istragu”, kazao je Song na međunarodnoj konferenciji u Seulu.

On je kazao da Kim Džon Un još nije upućen MKS-u “uprkos kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji”, ali da su sada “ispunjeni pravni standardi da Ukrajina pokrene postupak protiv njega”.

“Vrijeme je da se Kim Džong Un izvede pred MKS, rekao je Song, dodajući da je vojna pomoć Pjongjanga Rusiji pružila Ukrajini pravne standarde za podnošenje tužbe protiv Sjeverne Koreje”, preneo je Jonhap.

Od kraja prošle godine, Sjeverna Koreja je rasporedila hiljade vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama u ratu, a Pjongjang i Moskva su zvanično potvrdili raspoređivanje trupa prošlog mjeseca.

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine povezane sa ratom Rusije protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Putin nakon razgovora sa Trampom “SPREMNI SMO”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da je Rusija spremna da radi na memorandumu sa Ukrajinom, uključujući i primirje.

– Dogovorili smo se sa predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova, kao što su, na primjer, principi rješavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period ako se postignu relevantni sporazumi – rekao je Putin novinarima.

Istakao je da je potrebno da Rusija i Ukrajina pronađu kompromise koji bi bili zadovoljavajući za sve strane.

Putin je istakao da je stav Rusije jasan.

– Glavna stvar za nas je da otklonimo osnovne uzroke ove krize – naglasio je Putin.

Dodao je da je “Tramp u razgovoru izrazao svoj stav o okončanju nepriteljstva u Ukrajini”.

– Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize. Sa svoje strane (u razgovoru sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom – prim. a.) takođe sam napomenuo da i Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize – rekao je Putin.

On je telefonski razgovor sa Trampom označio značajnim, iskrenim i veoma korisnim.

– Želio bih da napomenem da je razgovor bio veoma informativan i veoma iskren. I generalno, po mom mišljenju, veoma koristan u tom pogledu – rekao je Putin.

Dodao je da su kontakti između učesnika sastanka i pregovora u Istanbulu su nastavljeni, i to daje “razlog da vjerujemo da smo, generalno, na pravom putu”.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

I TO POSTOJI! Grad čiji stanovnici kišu nisu osjetili 400 godina

U samom srcu čileanske pustinje Atacama, jedne od najsušnijih regija na svijetu, smjestio se grad Calama, nevjerovatno mjesto koje prkosi prirodi i vremenskim uslovima.

Calama je poznata po izuzetno dugim periodima bez padavina. Prema istorijskim podacima, ovo područje nije zabilježilo nijednu kap kiše čak 401 godinu – od 1570. do 1971. godine. Posljednji sličan sušni niz zabilježen je početkom 20. vijeka i trajao je 41 godinu.

Danas na širem području grada u prosjeku padne svega pet milimetara kiše godišnje, što Calamu čini jednom od najsušnijih naseljenih destinacija na svijetu.

Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, grad broji oko 180.000 stanovnika. Ključ opstanka ove zajednice leži u bogatim nalazištima bakra, koji su od presudnog značaja za privredu cijele regije.

Priroda se i ovdje pokazuje snalažljivom, u pustinjskim predjelima opstaju alge, lišajevi i kaktusi zahvaljujući morskoj magli poznatoj kao camanchaca, koja s Tihog okeana dopire do suhe unutrašnjosti donoseći neophodnu vlagu.

Stanovnici Calame naučili su da ovu maglu koriste na inovativne načine, pomoću specijalno dizajniranih mreža i sistema, prikupljaju vodu iz vazduha koju zatim koriste za piće i navodnjavanje vrtova.

Ovaj jedinstveni grad predstavlja fascinantan primjer ljudske otpornosti, inovacije i prilagođavanja životu u ekstremnim uslovima.

Radio Sarajevo

Nastavi čitati

Aktuelno