Connect with us

Politika

Nema nametnutog ČLANSTVA U NATO

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je nema nametnute BiH i da ona može biti samo dogovorena, pa tako nema ni nametnutog članstva u NATO, jer je Republika Srpska pitana strana koja na tako nešto nikada neće pristati.

“Danas je veoma jasno da nije dobrodošao ni kandidatski status u NATO koji muslimani-Bošnjaci pokušavaju da izlobiraju, a pogotovo nije moguće donijeti odluku da se BiH priključi tom savezu. To se neće desiti na legalan način”, poručio je predsjednik Srpske.

Na pitanje da prokomentariše apel Denisa Bećirović NATO-u da uputi poziv BiH za članstvo i da se vrate u vojne baze u BiH, Dodik je u telefonskoj izjavi Srni iz Pariza naveo da je očigledno da je Denis Bećirović sklon raznim zloupotrebama, pa i pozicije bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer on ne predstavlja BiH ni u jednom segementu, već je samo jedan među istima.

“Bećirović je ostrašećni muslimanski, bošnjački lobista koji misli da je samo program koji on zagovara u interesu BiH i zato i pravi lažne kovanice da su skoro svi građani u BiH za NATO integracije, što je oobična laž”, naglasio je Dodik.

On je naveo da zvanične politike u BiH za pridruživanje NATO savezu nema, bez obzira što oni pokušavaju da zloupotrijebe neke ranije stvari.

Predsjednik Republike je ponovio da Srpska neće glasati za tako nešto, niti će se izjašnjavati.

“Mi smo jasni u svom određenju i rekli smo da možemo da sarađujemo, a vidimo da i NATO zloupotrebljava procese saradnje tako da bi i to moglo da se zamrzne, odnosno da se prekine bilo kakva saradnja bez obzira na njihove prepotentne stavove”, naglasio je Dodik.

On je naveo da je Bećirović u Briselu još jednom zloupotrijebio i iskoristio svoju poziciju, te da se bez razloga tamo busa da je nešto napravio, a kada se pročita šta je rekao generalni sekretar Alijanse Jens Stoltneberg vidi se da je jasno da to zavisi od zemlje i odluke koju ona donese.

“Ako je mislio na BiH, a vjerujem da jeste, BiH neće donijeti odluku o članstvu, niti će prihvatiti kandidaturu za članstvo u NATO”, poručio je Dodik.

On je ocijenio da bi bilo krajnje vrijeme da se spuste tenzije u ovako složenoj i veoma rovitoj situaciji izazvanoj nametanjima odluka od Kristijana Šmita, što je dovelo do potpunog raskola u vladajućoj strukturi na nivou BiH, tako da je veoma suvišno Bećirovićevo junačenje i pokazivanje nekih lažnih mišića.

“Mogu da razmumijem da je to njegov stav koji se tiče pozicije muslimana – Bošnjaka u BiH, pa čak dijelom i Hrvata, ali to nije stav Republike Srpske. Bećirović bi trebalo da zna da se o vojnim pitanjima u Predsjedništvu odlučuje konsenzusom, a tog konsenzusa nema, niti se može postići. Kao neko ko je jednak među istima, jer su članovi Predsjedništva jednaki, Bećirović bi trebao da uvažava tu situaciju i da je dalje ne komplikuje.

Ali, očigledno on je odlučio suprotno da uvijek nešto komplikuje i nameće”, naglasio je Dodik.

Predsjednik Srpske je rekao da naravno da NATO može svašta da uradi, posebno nakon ovoga što prizivaju muslimani.

“Ali, NATO je bombardovao Srbe jednom i nikada nam više to ne treba. Mi ne možemo iz tog razloga da prihvatimo članstvo i mislim da je to pricipijelan i politički korektan stav, imajući u vidu da smo mi pitana struktura u BiH u vezi sa vojnim savezima”, istakao je Dodik.

On je naglasio da je Republika Srpska jasno rekla da je neutralnost prema bilo kojem vojnom savezu njen stav koji stalno zastupa.

“Ovo što radi Bećirović nije dobar posao ni za njegovu BiH. Mislim da ćemo, kad se vratim iz Pariza, morati da sjednemo i vidimo kako da redefinišemo rad komisija i bilo kojeg tijela koje sarađuje sa NATO. Ako oni misle da mogu da rade na osnovu lažnog predstavljanja Bećirovića i da se tako ponašaju, onda to govori o njihovoj aroganciji. Ali, našu saglasnost za to pitanje neće dobiti nikad”, zaključio je Dodik.

Related Topics:

Politika

“BLANUŠA JE SVOJE ŠANSE SMANJIO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI!” Darko Momić surovo iskreno o haosu i kolebanju u SDS-u

Nakon višemjesečnih spekulacija, Glavni odbor SDS-a odlučio je da Branko Blanuša bude kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske. O tome kakve posljedice ova odluka može imati po SDS i opoziciju u cjelini za Euronews BiH govorio je novinar Darko Momić Čkalja.

Euronews: Da li je sada jasno da će SDS imati kandidata za predsjednika Republike Srpske? Ko vlada tom strankom i koliko će je koštati premišljanje posljednjih mjeseci?

Momić Čkalja: Tako je. Sudeći po onome što se dešavalo u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDS-a, nije bilo sigurno da će stranka imati kandidata. Šalu na stranu, Glavni odbor je juče definitivno odlučio da je gospodin Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

Međutim, zbog svega što se dešavalo, mislim da je svoje šanse ne samo prepolovio nego ih umanjio gotovo do neprepoznatljivosti. Onakvo kolebanje, posebno na prethodnom Glavnom odboru, gdje je praktično porekao nešto za šta je prethodno glasao na Predsjedništvu, uveliko mu je smanjilo šanse, pogotovo u borbi protiv kandidata vladajuće koalicije, ko god to bio.

Euronews: Prema nekim saznanjima, vrh stranke je ozbiljno razmatrao mogućnost saradnje sa PDP-om i kandidaturu Draška Stanivukovića. Šta je PDP nudio SDS-u i zašto bi SDS uopšte ulazio u takvu vrstu političkog povezivanja?

Momić Čkalja: Ranije sam govorio o tome. Ono što je Draško Stanivuković, u ime PDP-a, ponudio SDS-u bilo je, politički korektno gledano, veoma korektno.

Postojala su dva scenarija. Prema prvom, formirala bi se zajednička lista. Kasnije se otišlo i korak dalje, pa se govorilo čak i o tome da PDP postane dio šireg političkog projekta sa SDS-om. U varijanti da Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike, predsjednik SDS-a ostao bi na čelu tog novog političkog subjekta, SDS bi dao kandidata za premijera i imao dvije trećine kandidata i nosilaca lista.

U drugoj varijanti, ukoliko bi Stanivuković bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, tada bi on bio na čelu tog novog političkog projekta, a mjesta na listama dijelila bi se pola-pola.

Dakle, SDS-u su ponuđene dvije opcije. Vidimo da su ih odbili. Nuđeno im je i da zadrže svog predsjednika kao kandidata za predsjednika Republike, dok bi PDP dao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi se moglo pokazati da je to za SDS bio svojevrstan „plan Z-4“, koji je tada bio neprihvatljiv, a za kojim bi kasnije mogli žaliti.

Euronews: Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar SDS-a. Mediji o tome mnogo pišu. Koje su to struje i koliko su duboke podjele?

Momić Čkalja: Podjele su veoma duboke i traju već dugo vremena. One su bile privremeno prikrivene kandidaturom Branka Blanuše na prošlogodišnjim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Tada su se dvije struje usaglasile da je gospodin Blanuša kandidat koji je najmanje neprihvatljiv i jednima i drugima. Dobar rezultat koji je ostvario tada dao je nadu da SDS može očekivati solidan rezultat i na opštim izborima.

Međutim, ponovljeni izbori u februaru ove godine tu su nadu umanjili. Vidimo da do pomirenja nije došlo. Jednu struju uglavnom vežu za istočni dio Republike Srpske i Sarajevo, dok drugu predvode Milan Miličević, Ljubiša Petrović, Aleksandar Pandurević, Đorđe Radulović i još nekoliko istaknutih funkcionera. Sada je ta podjela ponovo kulminirala, što se vidi i kroz današnje objave visokih funkcionera stranke na društvenim mrežama.

Euronews: Može li Blanuša pobijediti i šta očekujete od ostatka opozicije – Draška Stanivukovića, Nebojše Vukanovića i Jelene Trivić?

Momić Čkalja: Neka mi gospodin Blanuša oprosti, ali njegove šanse su značajno umanjene zbog svega što je sam radio, a posebno ukoliko ne dobije podršku PDP-a.

U situaciji u kojoj se nalazi Draško Stanivuković, on sada ima puno pravo da kaže da nije razbijač opozicije i da ide sa kandidaturom za predsjednika Republike, uz svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Šta će uraditi SDS u tom slučaju, da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva ili podržati Nebojšu Vukanovića, to zaista ne znam. Ali siguran sam da bi se takvom scenariju najviše radovali u vladajućoj koaliciji.

Euronews: Kada govorimo o vladajućoj koaliciji, koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika u izbornoj trci? Čujemo ovih dana različita tumačenja da može obavljati gotovo sve funkcije osim funkcije predsjednika Republike Srpske. Da li je to politički spin?

Momić Čkalja: Mislim da jeste spin. Međutim, s druge strane, gospodin Dodik je predsjednik najjače vladajuće stranke i, s obzirom na to da trenutno nema zvaničnu izvršnu funkciju, potpuno je relaksiran i ima dovoljno vremena da se posveti partiji, njenoj organizaciji i pripremama za izbore.

Zašto još nije izašao sa kandidatima? Zato što nije morao. Opozicija je odradila sve što je mogla u njegovu korist.

Euronews: Koliko poslanika bi, prema vašoj procjeni, mogli imati SNSD, SDS i PDP? Da li postoje neka istraživanja?

Momić Čkalja: Nemam istraživanja i nezahvalno je spekulisati. Međutim, poslije svega što se dešavalo na organima SDS-a, mislim da se veliki broj opozicionih birača razočarao.

Ako su priželjkivali da opozicija zajedno osvoji broj mandata približan SNSD-u, sada je jasno da će to biti mnogo teže. Ne bih rekao da su se birači potpuno okrenuli od opozicije, ali vjerujem da bi značajan broj njih mogao ostati kod kuće na dan izbora.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

SPREMA SE VELIKA PREKRETNICA! PSS u Gradišci zbio redove, Drinić najavio izbor novog rukovodstva!

U Gradišci je održan operativni sastanak sa povjerenicima Gradskog odbora PSS, na kojem su analizirane dosadašnje aktivnosti i definisani naredni koraci u susret Saboru stranke zakazanom za 12. jun.

Tokom sastanka razgovarano je o organizacionim pripremama za Sabor na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo i predstavljene politike koje će usmjeravati djelovanje PSS-a u narednom periodu. Poseban akcenat stavljen je na jačanje stranačke infrastrukture, intenzivniji rad na terenu i direktnu komunikaciju sa građanima.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da podrška koju stranka dobija u Gradišci nije rezultat slučajnosti, već povjerenja koje građani pružaju politici odgovornosti i konkretnih rješenja.

– Podrška PSS-u u Gradišci je ogromna i nije slučajna. Narod je umoran od praznih obećanja i politike koja godinama ne nudi odgovore na ključne probleme građana. Na svakom koraku vidljive su posljedice takvog djelovanja. Nedavni prekid saobraćaja na mostu preko Save, usljed urušavanja dijela konstrukcije, samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju svu slabost i neodgovornost aktuelne vlasti – poručio je Drinić.

On je naglasio da građani očekuju ozbiljan pristup, odgovornost i jasnu viziju razvoja, te da PSS upravo na tim principima gradi svoje djelovanje.

– Gradiška mora više. Zato nastavljamo dalje odgovorno, složno i sa jasnom vizijom razvoja. Naš cilj je da zajedno sa građanima stvaramo uslove za bolji život, snažniju privredu i sigurniju budućnost za sve generacije – zaključio je Drinić.

Iz PSS-a poručuju da će predstojeći Sabor biti važna prekretnica za dalji razvoj stranke, te da očekuju snažnu podršku članstva i građana širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNI DOKUMENT JE POTPISAN! Branislav Borenović otkrio šta piše u deklaraciji EPP-a i zašto je Dejton na prvom mjestu!

Stranke pridružene Evropskoj narodnoj partiji (EPP) potpisale su danas u Sarajevu zajedničku Deklaraciju o evropskim vrijednostima i integracijama, identitetu, socijalno-tržišnoj ekonomiji i vladavini prava.

U ime PDP-a, jednog od članova EPP-a, poslanik Branislav Borenović poručio je da je riječ o važnom dokumentu koji dolazi u složenom političkom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da je cilj svih potpisnika da BiH i Republika Srpska postanu dio Evropske unije.

„Snažno ćemo raditi na tom putu kako bismo obezbijedili ono što građani očekuju – vladavinu prava, snažnu ekonomiju, jake institucije, standarde i procedure koje će ovaj prostor učiniti normalnim i uređenim društvom kojem težimo“, rekao je Borenović.

On je istakao da je za PDP posebno važno što Deklaracija potvrđuje poštovanje Dejtonskog ustavnog okvira, naglasivši da upravo u tome vidi jedan od njenih najznačajnijih segmenata.

„Poštovanje Dejtonskog ustavnog okvira za nas je najvažniji dio potpisane Deklaracije. Istovremeno, uvjereni smo da evropski put i očuvanje identiteta nisu suprotstavljeni ciljevi. Sve države članice Evropske unije sačuvale su svoj identitet, a isto možemo učiniti i mi, uz kreiranje rješenja koja će donijeti bolji život građanima, snažniju ekonomiju i punu vladavinu prava“, poručio je Borenović.

Govoreći o aktuelnim izazovima, posebno je ukazao na probleme sa prelaskom granica između BiH i Evropske unije, navodeći da građani posljednjih sedmica trpe višesatna čekanja na graničnim prelazima.

„Važno je pronaći kompromis između bezbjednosnih interesa Evropske unije i interesa naših ljudi da budu bliže Evropi. Potrebna su rješenja koja će prevazići frustrirajuće probleme sa kojima se naši građani svakodnevno suočavaju“, rekao je Borenović.

Zahvalio je predsjedniku EPP-a Manfredu Veberu na podršci i organizaciji skupa, ističući značaj saradnje sa najvećom i najuticajnijom političkom grupacijom u Evropskom parlamentu.

„Nadam se da ćemo u narednim mjesecima pronaći način da uhvatimo prvi voz za Evropsku uniju i evropske standarde koje naši građani očekuju i zaslužuju“, zaključio je Borenović.

 

Nastavi čitati

Aktuelno