Connect with us

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Društvo

„UGROŽENA FISKALNA STABILNOST BIH“: Oglasili se iz IDDEEA, evo šta kažu na to što im je AZLP UDARILA TRAJNU ZABRANU

Protivpravnim prekoračenjem zakonskih ovlaštenja, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) BiH ugrožava javne prihode i fiskalnu stabilnost BiH.

o su poručili iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), nakon što im je ALZP zabranila da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata.

– Već smo jasno ukazali na to da AZLP ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu BiH jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH. Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je to pitanje pravne sigurnosti cijelog sistema, s obzirom na to da sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou BiH.  Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet BiH – ističu iz IDDEEA.

Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste, naglašavaju, i sistem elektronskih prijava UIO BiH, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte.

– Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona KM javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije – upozoravaju iz IDDEEA.

Naglašavaju da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sistema, niti o eksperimentalnom modelu rada.

– Radi se o sistemu koji godinama funkcioniše, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa BiH. Upravo zato, svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja – poručuju iz IDDEEA.

AZLP je trajno je zabranila i UIO BiH da obrađuje lične podatke u pomenutu svrhu.

 

Nastavi čitati

Društvo

MJESEC DANA OD OBRUŠAVANJA: Stari most u Gradišci i dalje zatvoren, sanacija neizvjesna

Prije mjesec dana, sat nakon ponoći, obrušio se dio starog mosta u Gradišci, nakon čega je zatvoren, a kada će preko njega ponovo profunkcionisati saobraćaj zasad nije poznato, ali se zna da neće uskoro, jer je analiza nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

U međuvremenu vozači koji putuju prema Hrvatskoj i ostatku EU mogu se osloniti na novi most preko rijeke Save, te granični prelaz koji je sa doskorašnje premješten na novu lokaciju.
Sanacija jednog nadvožnjaka

Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, rekao je da je analiza dva nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

“Tako smo morali da idemo ka tome da uradimo projektnu dokumentaciju. Bez projekta ne možemo da raspišemo tender za radove. Projekat će nam reći šta je potrebno od radova. Kada je u pitanju prvi nadvožnjak, radi se sanacija, kako bi on mogao biti pušten za građane Gradiške, ali za put ispod”, rekao je Janković.

Prema njegovim riječima, zasad nije poznato kada će stari most u Gradišci biti pušten u saobraćaj.

“Po onome što preliminarno mislimo, moraće se kompletno rušiti drugi nadvožnjak i raditi potpuno novi. Ali to će nam pokazati projektna dokumentacija”, rekao je Janković.

Odustali od plana
Plan je bio, dodao je vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, da most bude pušten za saobraćaj do tri i po tone, ali su od toga odustali.

“To bi nam stvaralo problem prilikom izvođenja radova, pošto bi prolazila vozila. Predstavljalo bi opasnost za radnike”, istakao je Janković.

Podsjetimo, postojeći granični prelaz Gradiška je sa starog mosta, izgrađenog prije 70 godina, premješten na novu lokaciju, čime je, takođe 19. maja, ali u večernjim satima, počela i upotreba novoizgrađenog mosta, zbog čega su i putnici odahnuli.

Privremeno ili trajno rješenje
Iako je ovo predstavljeno kao privremeno rješenje, koje je donijelo Ministarstvo bezbjednosti BiH, te je na snazi do sanacije starog mosta, a najdalje do 19. avgusta do 19 časova, “Nezavisne novine” nezvanično saznaju da to, ipak, ne mora biti konačan rok, već se može produžavati unedogled.

“Naravno da se ova rješenja mogu produžavati. I produžavati, i produžavati… Ne bi bio prvi put”, jasan je izvor “Nezavisnih novina”.

Dakle, tog 19. maja novi granični prelaz nije privremeno otvoren, ali je stari privremeno premješten. Naime, Ministarstvo bezbjednosti BiH pojasnilo je da su donijeli rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

Tužilaštvo formiralo predmet
“Lokacija preko novog mosta koristiće se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, do koje je došlo usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save”, rekli su iz Ministarstva.

Na dan obrušavanja dijela starog mosta u Gradišci, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su rekli da je njihov tužilac naložio policajcima Policijske uprave Gradiška da izvrše uviđaj, koji je obavljen i završen.

“Nakon pribavljanja i kompletiranja dokumentacije ovom tužilaštvu od strane PU Gradiška biće dostavljen izvještaj na dalje postupanje”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva.

Kako je juče potvrđeno iz ovog tužilaštva, formirali su predmet.

“Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet u vezi sa obrušavanjem dijela mosta u Gradišci. Predmet je u radu i preduzimaju se sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica u vezi sa konkretnim događajem”, rečeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Nastavi čitati

Društvo

CRVENI ALARM ZA BALKAN! Stiže ekstremni toplotni talas, dijelove Evrope pržiće NEVJEROVATNIH 45 stepeni!

Iako ljeto kalendarski još nije počelo, Evropu u narednim danima očekuje prvi ozbiljan toplotni talas ove godine. Meteorolozi upozoravaju da će snažna „toplotna kupola“ zahvatiti veći dio kontinenta, donoseći ekstremno visoke temperature, sušu i povećan rizik od šumskih požara. Prema prognozama meteorološkog portala Severe Weather Europe, iznad zapadne i centralne Evrope formira se snažan sistem visokog vazdušnog pritiska koji će zarobiti vreli vazduh pristigao iz Sahare i spriječiti njegovo miješanje sa hladnijim masama.

Do 45 stepeni u Španiji i Portugaliji
Najteže će biti pogođeni Portugalija i Španija, gdje bi početkom naredne sedmice temperature lokalno mogle dostići i do 45 stepeni Celzijusovih. Veoma visoke temperature očekuju se i u Francuskoj, gdje pojedini modeli najavljuju između 41 i 44 stepena, dok bi u Parizu i drugim većim gradovima temperatura mogla danima biti iznad 35 stepeni.

Vrućina stiže i na Balkan
Toplotni talas će se tokom vikenda širiti prema sjeveru i istoku Evrope, zahvatajući Njemačku, zemlje Beneluksa, Veliku Britaniju, Italiju i Balkan.

U većem dijelu Balkana temperature će se kretati od 30 do 35 stepeni, ali meteorolozi upozoravaju da bi lokalno mogle biti i više, posebno u nizijskim predjelima.

Šta je „toplotna kupola“? Toplotna kupola nastaje kada se iznad velikog područja formira snažan sistem visokog vazdušnog pritiska koji djeluje poput poklopca.

Takav sistem sprečava podizanje i miješanje vazdušnih masa, pa se toplota akumulira pri tlu i iz dana u dan dodatno pojačava. Upravo ova pojava stojala je iza nekih od najekstremnijih toplotnih talasa koji su posljednjih godina pogodili Evropu, SAD i Kanadu.

Zemljište već suvo, raste opasnost od požara
Stručnjaci upozoravaju da situaciju dodatno otežava činjenica da je zemljište širom Evrope već izrazito suvo nakon rekordno toplog kraja maja. Zbog nedostatka vlage oslabljen je prirodni proces hlađenja isparavanjem, što omogućava još brži rast temperatura.

Meteorolozi strahuju da bi dugotrajan period vrućina mogao dodatno pogoršati sušu i značajno povećati rizik od šumskih požara širom južne i zapadne Evrope. Vrućine bi mogle potrajati do kraja juna
Prema aktuelnim prognozama, snažan anticiklon mogao bi se zadržati nad Evropom do kraja mjeseca, što znači da bi se toplotni talas mogao produžiti i tokom posljednjih dana juna.

Meteorolozi procjenjuju da će temperature u pojedinim područjima biti i do 18 stepeni iznad prosjeka za ovo doba godine, što bi ovaj talas moglo svrstati među najintenzivnije u posljednjih nekoliko godina.

Nastavi čitati

Aktuelno