Connect with us

Društvo

ZNATE LI OSNOVNA PRAVILA BONTONA? Ova pitanja se nikada ne postavljaju

Postoje neka pitanja koja se ne postavljaju pa čak ni rođenom djetetu, a to najbolje znaju pristojni ljudi.

Kako ne biste došli u ovu situaciju ovo su neka pitanja koja treba da izbjegavate ukoliko želite da ostavite dobar utisak i uspostavite kontakte sa strancima.

1. Da li je ovo Vaša majka?

Ako niste potpuno sigurni u kakvom su odnosu ljudi koji stoje pred vama, bolje je da ne pokušavate da pogodite. Postoji vjerovatnoća da će se vaš sagovornik uvrediti ukoliko ga pitate da li mu je neko majka/otac/sestra/rod.

Može da se dogodi da stariju sestru nazovete majkom, što neko može da shvati kao ozbiljnu uvredu. Mnogo je jednostavnije i ljubaznije da ovakve zaključke donosite posmatrajući njihovo ponašanje i govor.

2. Koliko dugo ste zajedno?

Ljudi vole da pričaju o svojim vezama, ali i vezama drugih. Kako bilo, ukoliko vaši sagovornici ne podijele odmah status svoje veze, biće bolje da ne zalazite u to koliko su zajedno i da li su vjenčani ili to planiraju.

Može da se ispostavi da su osobe ispred vas jednostavno poznanici koji su odlučili da dođu zajedno na zabavu. Takođe, pitanja o bračnom statusu mogu da budu neprijatna za ljude koji ne mogu da se dogovore o ovoj temi.

3. Kada ćete dobiti djecu?

Ovde takođe treba da izbjegavate pitanja poput “Da li imate djecu?” ili “Da li si trudna?”, “Da li više želite dječaka ili djevojčicu?”. Ova pitanja mogu lako da razljute mnoge ljude, pogotovo parove koji ne mogu da imaju djecu. Takođe, ako pitate ženu da li je u drugom stanju, to može da implicira činjenicu da se ona ugojila.

Ako su vaši sagovornici sa djecom, bolje je da ih pitate o njihovim interesovanjima ako želite da pričate o njima, a ako su bez djece bolje je da izbjegavate ovu temu.

4. Zašto ti je to potrebno?

Razgovor o hobijima je dobra tema za ćaskanje, može da pomogne ljudima da se sprijatelje. Isto tako, postoji niz pitanja koja mogu sagovorika da dovedu u nezgodnu situaciju.

Na primjer, ako nekoga pitate da li mu je potrebno 5 pasa ili zašto se bave nekim skupmi hobijem to nisu prijatna pitanja. Vaš sagovornik može da shvati to kao da mislite da je luckast što se bavi tim stvarima.

5. Kolika ti je plata?

Nekolicina ljudi zna da pita sagovornika koliko zarađuje. Umjesto ovog pitanja bolje je da pitate kolike su generalno plate u sektoru kojim se bavi.

Ponekad, ljudi ne žele da priznaju da zarađuju manje od očekivanog i da jednostavno vole svoj posao. Ili da ne vole svoj posao i žele da ga promjene, ali i dalje nisu našli nešto što im odgovara. U svakom slučaju, pitanja o novcu i zaradi su previše lična da bi ih postavljali.

6. Koliko to košta?

Troškovi mogu biti još jedna neprijatna tema. Moguće je da za nešto pitate čisto da biste uporedili sa nečim što ste vi ili vaš prijatelj nedavno kupili, ali ipak sagovornik može da pomisli da želite uvid u njihovo finansijsko stanje i preispitujete njihovu mogućnost da nešto priušte.

Dodatni savjet – Kako da odgovorite ne neprijatna pitanja:

Ako vam neko postavi neprijatno pitanje, najlakše ćete se izvući ako promjenite temu, date kratak odgovor ili jednostavno odbijete da odgovorite.

A možete jednostavno da ignorišete pitanje i time ćete sagovorniku staviti do znanja da vam je neprijatno. Menjanje teme razgovora ili kratak odgovor je takođe dobar znak da vam se pitanje ne dopada.

Ukoliko sagovornik insistira na odgovoru možete da kažete da ne želite da pričate o tome i da je bolje da promenite temu.

Pitanja usmjeravaju razgovor u određenom toku, a ako naučite pravilno da ih postavljate postaćete dobar sagovornik sa kojim će ljudi željeti da pričaju, prenosi Stil.

Društvo

MED ĆE BITI SKUP KAO SUVO ZLATO! Suša odnijela na hiljade košnica

Proizvođači meda širom Srpske, od Trebinja do Banjaluke, suočavaju se sa ozbiljnim gubicima. Do masovnog pomora doveo je niz faktora, a kao jedan od ključnih uzroka je prošlogodišnja suša, izjavio je predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković.

“Nažalost, precizne podatke još nemamo. Prema našim procjenama, stradalo je između 30 i 50 odsto pčelinjih društava, a ima slučajeva gdje je uništeno i do 90 odsto košnica”, istakao je Marković za “Novosti”.

Zima iza nas bila je kobna za pčelare Udruženja “Roj” iz Istočnog Sarajeva, koje je zabilježilo najveće gubitke od osnivanja 2004. godine.
Kako je izjavio predsjednik udruženja Nemanja Dragičević, čak 62 člana prijavila su gubitak 660 košnica, što je oko 25 odsto svih pčelinjih društava.

“Veliki broj pčelara ostao je bez 25 do 35 društava, dok je jedan član izgubio čak 45 košnica. Direktna šteta se procjenjuje na oko 140.000 KM, ali je indirektna šteta – smanjeni prinos meda, gubitak mladih rojeva i ostalih proizvoda – daleko veća”, istakao je Dragičević.

Ovakvi gubici nisu izolovani slučaj. I pčelari iz drugih dijelova RS suočili su se sa sličnim problemima. U Hercegovini su zabilježeni gubici u rasponu od 20 odsto u Trebinju do čak 35 odsto u Ljubinju.

Pčelarstvo u Srpskoj, kako upozoravaju stručnjaci, suočeno je sa sve ozbiljnijim izazovima – od ekstremnih klimatskih uslova i bolesti koje napadaju pčelinje zajednice, do uvoza patvorenog meda nepoznatog porijekla koji se prodaje po nižim cijenama, čineći domaći proizvod manje konkurentnim.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru se dobro obucite, neće biti prijatno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme uz prolaznu oblačnost.

Ujutro će biti hladno i pretežno vedro, na krajnjem sjeveroistoku i jugu uz malu do umjerenu oblačnost, a prolazna magla očekuje se ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 11, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od 19 do 24, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO SE GEN Z SNALAZI NA TRŽIŠTU RADA: Šta se očekuje od poslodavaca i koji su najveći strahovi?

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Tokom oktobra 2024. godine je sprovedeno istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada u vezi sa pronalaskom posla i očekivanjima od poslodavaca.

Rezultati ukazuju na značajne promjene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere. Ovo istraživanje nastavak je prethodnih analiza o položaju mladih na tržištu rada i njihovim očekivanjima od poslodavaca, obrazovanja i samih sebe.

Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru.

Zadovoljstvo trenutnim znanjem varira – oko dvije trećine mladih smatra da ima adekvatna znanja o željenom poslu i karijeri, međutim, mnogi su nezadovoljni pripremom za tržište rada, prilikama za zapošljavanje. Anketirani koji su zaposleni bolje razumeju radne zadatke i očekivanja poslodavaca zahvaljujući stečenom iskustvu.

Koliko sistem pomaže mladima?
Podaci iz istraživanja “Startuj Infostud” naglašavaju ozbiljne izazove u tranziciji iz obrazovanja u poslovni svijet. Velika većina mladih smatra ovaj prelaz stresnim, dok više od polovine nije zadovoljno podrškom sistema i obrazovnih institucija.

Žene i stariji ispitanici u grupi od 20 do 28 godina ovaj proces doživljavaju kao stresniji i manje su zadovoljni podrškom, što može ukazivati na veće pritiske sa kojima se suočavaju. Glavni izvori stresa su neodlučnost pri izboru zanimanja i nedostatak organizacionih vještina.

Srednjoškolci su posebno zabrinuti zbog upisa željenog fakulteta, dok zaposleni ističu stres zbog izbora karijere.

Nezadovoljstvo podrškom proizlazi iz nedostatkom poslovnih vještina, poteškoća u pronalaženju zaposlenja i nedovoljne finansijske nadoknade za početna radna iskustva.

Rješenja se prepoznaju u jačanju saradnje sa obrazovnim institucijama, razvoju obuka i prilika za zapošljavanje bez prethodnog iskustva, kao i pružanju adekvatne podrške mladima.

Šta mladi očekuju od poslodavaca – a šta poslodavci od njih?
Mladima su najvažniji faktori na poslu finansijska sigurnost, dobri međuljudski odnosi, stabilnost radnog mjesta i benefiti u skladu sa učinkom. Takođe, značajnu pažnju pridaju broju slobodnih dana i ličnom zadovoljstvu poslom.

Sa druge strane, poslodavci najviše cijene odgovornost, pouzdanost, izvršavanje zadataka na vrijeme, poštovanje pravila i procedura, kao i sposobnost za timski rad.

Zanimljivo je da je većina mladih spremna da uloži dodatni trud ako poslodavci pokažu da ih cijene, što ukazuje na važnost međusobnog razumijevanja i prilagođavanja. Mladi žele poslodavce koji prepoznaju njihove vrednosti, dok poslodavci očekuju posvećenost i disciplinu.

Koliko su mladi pažljivi pri izboru poslodavca?
Veliki procenat mladih ne bi radio u kompanijama gdje postoji nesklad između promovisanog imidža i realnih uslova rada. Čak i kada je u pitanju plata, 46% kaže bi prihvatio nižu zaradu u kompanijama koje neguju prave vrednosti, dok se deo ispitanika još ne može odlučiti po ovom pitanju.

Ključni faktori koji utiču na atrakivnost poslodavaca su dobar odnos prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i finansijski uslovi. Najvažnije vrijednosti koje mladi najviše cijene su poštovanje i dobrobit zaposlenih, pri čemu mlađi ispitanici više cijene poslodavce koji se fokusiraju na društvenu odgovornost, ekološke inicijative i dugoročnu stabilnost, dok stariji i žene stavljaju veći naglasak na stručnost i profesionalni razvoj.

Optimizam i strahovi u pogledu karijere
Većina mladih optimistično gleda na svoju buduću karijeru, ali pojedini izražavaju zabrinutost zbog izazova sa kojima se suočavaju. Glavni strahovi odnose se na pronalaženje posla u struci, neizvjesnu budućnost, manjak prilika za početnike i prisustvo nepotizma.

Ove bojazni ukazuju na strukturne probleme na tržištu rada. Dok su mlađi ispitanici skloni optimizmu, stariji između 24 i 28 godina često su realističniji, ponekad i pesimističniji, što može biti posljedica njihovih neprijatnih iskustava sa zapošljavanjem.

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Najpoželjnije oblasti rada uključuju IT, marketing i ekonomiju/menadžment. Žene preferiraju srednje kompanije, muškarci pokazuju veću sklonost ka startapovima, dok stariji ispitanici više naginju malim firmama.

Nastavi čitati

Aktuelno