Connect with us

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Related Topics:

Društvo

DOMAĆI RESURSI PROPADAJU! BiH troši šest puta više na uvoz nego što zaradi izvozom

Više i nije floskula kazati da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.

Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krompir – iako BiH ima mogućnost da proizvodi i prerađuje sve navedeno, stanje na terenu govori da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz, te da izgleda kako bismo bez toga gotovo pa “skapali” od gladi i žeđi.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu pomenutih proizvoda zaradili “samo” 284 miliona KM, što je šest puta manje.

Najviše novca BiH je dala na uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 miliona kg, za šta je plaćeno 683.281.608 KM, a što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 70 miliona KM.

Što se izvoza tiče, u 2024. je izvezeno deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je bila 51.623.798 KM (slične brojke i 2023. godine).

Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u prošloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je u isto vrijeme na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.

Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je dala 305.241.300 KM, a kupljeno je 596.864.591 kg. Na izvozu je prihodovano 41.365.666 KM.

Stotine izvora pitke i mineralne vode BiH nisu dovoljne da se i na tom polju ne okrene uvozu. 242.609.819 litara kupovne vode ušlo je u BiH, za šta je plaćeno skoro 300 miliona KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara ili 73.416.910 KM.

Ovdje ćemo dodati i podatke za uvoz i izvoz krompira.

Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i druge vrste krompira, proizvedene količine, čini se, nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno sa avgustom 2024. uvezeno 23.854.123 kg, što je više od 22 miliona KM.

Dok se građanima više nudi tuđe nego domaće, njihovi džepovi se sve više prazne, jer su već u ovoj godini počela nova poskupljenja, poput goriva i kafe, a najavljuje se poskupljenje pekarskih proizvoda i mesa.

Kad saberemo sve, ne možemo da se ne zapitamo da li imamo dovoljno vlastitih prehrambenih resursa i, ako imamo, zašto trošimo milijarde na kupovinu tuđih?

“Godinama ukazujemo na taj prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se opredijelila da bude zemlja potrošač i uvozno orijentisana”, odgovara Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Ističe da BiH ima potencijal da poveća proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, da ima tehničke i tehnološke resurse, te podsticaje za to, ali je problem što zbog uvoza nismo konkurentni ni na domaćem tržištu, zbog čega domaći proizvođači odustaju.

“Svake godine se suočavamo sa nemogućnošću plasmana proizvoda, ili čak plasmana po cijenama koje su ispod praga rentabilnosti”, poručuje Marinković.

“Neophodne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na nivou države da se uvedu te mjere u cilju podizanja nivoa naše proizvodnje”, dodaje Marinković.

Prava kontrola domaćih resursa, nadovezuje se Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, jeste kada znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je nečega potrebno da uvezemo.

“Mi nemamo robne rezerve i realnost da je smo totalno ovisni o uvozu, a kad je tako, onda ne kontroliraš svoje tržište ni slučajno. Mi ne znamo ni koliko nama treba krompira, brašna, nemamo tih osnovnih podataka. Znamo koliko se uveze, ali ne znamo koliko nama toga treba kako bismo mogli subvencionirati, kako bismo mogli imati svoje osnovne namirnice. Jer u tom slučaju se sa proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu i uvoz. To je stvarna i prava kontrola svojih resursa”, poručuje Bago za “Nezavisne novine”.

On podsjeća da BiH po kvadratu ima obradivih površina koliko i Hrvatska.

“Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 miliona ljudi. Mislim da je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80 odsto hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu”, istakao je Bago, prenose Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

ČUVAJTE SE! U Srpskoj NA LIJEČENJU 143 pacijenta sa teškom akutnom respiratornom infekcijom!

U Republici Srpskoj je od 6. do 12. januara registrovana su 553 slučaja oboljenja sličnih gripu, a zbog teške akutne respiratorne infekcije na liječenju su 143 pacijenta, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo.

Na liječenju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 76 pacijenata, u bolnicama u Prijedoru 18, Bijeljini 16, Gradišci 15, Doboju sedam, Foči i Nevesinju po četiri u Trebinju dva i Zvorniku jedan pacijent.

Najviše oboljelih je starosne dobi od 30 do 64 godine i starijih od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 4.115 akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj oboljelih je u dobu od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine.

Najviše oboljenja slučnih gripu je u regijama Foče i Istočnog Sarajeva, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPSKI VOZ ODLAZI BEZ BiH! Albanija daleko ispred na putu ulaska u EU

BiH, koja je godinama bila šampion evropskih integracija, u protekloj deceniji počela je značajno da zaostaje, a u Briselu smatraju da je Albanija sada daleko ispred BiH, i u prilici da se ranije priključi EU.

Prema podacima Evropske komisije, Albanija je još u julu 2022. godine imala prvu međuvladinu konferenciju sa EU, što je korak koji bi BiH možda mogla dobiti u martu ove godine, ali pod uslovom da dođe do ozbiljnog ubrzanja reformi.

Albanija je u novembru prošle godine završila proces skrininga, koji je sljedeći korak nakon početka pregovora.

BiH ni u najoptimističnijem scenariju skrining ne može početi prije ljeta, i to pod uslovom da u martu počne pregovore, što je daleko od sigurnog.

Prema izjavama više analitičara koji se bave evropskim integracijama, ovogodišnji izvještaj o napretku Albanije jedan je od najboljih u istoriji.

Za razliku od nje, bh. izvještaj je pun izjava o propuštenim prilikama i nedostatku sprovođenja reformi.

Kako nam je nedavno rekao jedan evropski diplomata koji je služio u Albaniji, ta zemlja je sprovela veliku reformu pravosudnog sistema. Od 805 otvorenih predmeta o provjeravanju nosilaca pravosudnih funkcija, uspješno je završeno čak 794.

Prema izvještaju nezavisne komisije koja je uz nadzor Evropske komisije izvršila provjeru, 19 slučajeva je proslijeđeno na krivično procesuiranje, čime je ispunjena ključna evropska preporuka.

Osim toga, Albanija je preuzela vodeću ulogu u evropskim integracijama u regionu, pretekavši čak i Srbiju.

Prošle godine organizovala je samit zapadnog Balkana i EU, što je prilika koju je prije mjesec dana BiH propustila jer je pao tender za organizaciju tog događaja u Neumu.

U izvještaju EU Albanija je pohvaljena što je krenula s modernizacijom svoje kritične infrastrukture, uključujući izgradnju 400 kV dalekovoda, čime se vjeruje da bi ta zemlja mogla izbjeći kolaps elektroenergetskog sistema, poput onog ljetos kada je struja nestala u većem dijelu regiona.

Za razliku od Albanije, u BiH nema izgradnji novih mreža, a termocentrale na izdisaju nisu zamijenjene hidroenergetskim potencijalima, iako je nekoliko projekata, poput Buk Bijele, više od deceniju spremno za realizaciju.

Albanija je potpuno uskladila svoju spoljnu politiku s EU, što BiH, iako je formalno usklađena, još nije u potpunosti sprovela u djelo zbog unutrašnjih blokada.

Albanija je takođe jedna od zemalja koja je najuspješnije pripremila program reformi u sklopu Plana rasta vrijednog šest milijardi evra. BiH je jedina zemlja u regionu koja reforme nije ni predala, a kamoli dobila početna sredstva za početak reformi. Iako bi BiH teoretski mogla da računa na oko milijardu evra, u slučaju da se opstrukcije i nefunkcionalnost nastave, novac predviđen za BiH bi u budućnosti mogao biti prebačen drugim zemljama.

Međutim, treba i napomenuti da Albanija ima i velike probleme koje BiH nema. Na primjer, već mjesecima opozicione stranke u Tirani traže ostavku vlade zbog korupcije i kršenja zakona.

Oni albanskog premijera Edija Ramu optužuju za autoritarno ponašanje i zahtijevaju demokratizaciju zemlje, a nekoliko puta došlo je i do fizičkog nasilja u parlamentu.

U kojoj mjeri će Albanija ove probleme uspjeti da riješi, ostaje da se vidi, ali nesporna činjenica je da je ta zemlja jedan od favorita, poslije Crne Gore, da postane naredna članica bloka.

 

Nastavi čitati

Aktuelno