Connect with us

Svijet

ŽELITE DA RADITE U NJEMAČKOJ? Evo šta je dozvoljeno i kako gledaju na RADNO VRIJEME I PAUZU

Pauze za kafu, pregledi kod ljekara, usavršavanje, poslovna putovanja: nije sve dio radnog vremena. Šta bi poslodavci i radnici trebali znati o radnom vremenu u Njemačkoj?
Znate li šta se računa u radno vrijeme u Njemačkoj, a šta ne? Svako ko u svojoj firmi mora nositi zaštitnu ili radnu odjeću poput kombinezona s nazivom firme – ne mora s tom odjećom dolaziti direktno na posao.

Radniku je dopušteno presvući se u prostorijama poslodavca – “a to je jasno radno vrijeme”, kaže Sigrid Britčgi, advokatica za radno pravo u Dizeldorfu.

Situacija je drugačija ako nema obaveze nošenja zaštitne ili radne odjeće.

– U takvim slučajevima, primjera radi, ako neko dođe na posao na svom biciklu u sportskoj odjeći i presvuče se, to je čisto privatna stvar – objašnjava Til Bender iz odjela za pravnu zaštitu Njemačkog saveza sindikata.
Radnici bi tada morali biti u firmi na vrijeme kako bi imali dovoljno vremena za presvlačenje i kako bi mogli na vrijeme početi raditi.

Faza pripreme, kao što je pokretanje računara, jasno je dio radnog vremena.

– Ako želite početi raditi u 7:30 ujutro, ne morate biti tamo prije 7:30 ujutro da biste pokrenuli računar – objašnjava Britčgi.

Uopšteno, radnici imaju pravo na pauzu. To proizlazi iz Zakona o radnom vremenu. Ako neko radi duže od šest sati, ta osoba ima pravo na pauzu od 30 minuta. Ako je više od devet sati, osoba može uzeti pauzu od 45 minuta.

– Radnici mogu imati kraće stanke, one moraju trajati najmanje 15 minuta – objašnjava Bender.

Pauze za kafu ili pušenje izvan redovne pauze ne računaju se u radno vrijeme. Radnici moraju nadoknaditi radno vrijeme koje su izgubili na pušenje ili kafu. Za oporavak očiju najbolje je nakon sat vremena rada uz ekran uzeti pet do deset minuta pauze. Kako biste iskoristili svoje radno vrijeme, trebali biste, ako je moguće, tokom tog vremena obavljati druge poslove – poput sortiranja dokumenata. Usput: Odlazak u toalet ne smatra se pauzom, već kratkotrajnim prekidom posla. To nijedan poslodavac ne može uskratiti radniku.

U načelu, radnici su dužni zakazivati ljekarske preglede tako da ne budu u tokom radnog vremena. To nije uvijek moguće, primjera radi u hitnim slučajevima ili ako neko ne može dobiti besplatan termin kod ljekara u svoje slobodno vrijeme.

Poslodavac vam tada mora dopustiti posjetu ljekaru.

– U tim slučajevima posjeta ljekaru spada u radno vrijeme – objašnjava Bender. Radnici tada moraju svom poslodavcu predati lekarsku potvrdu.

Građevinski radnici na skeliFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Drugačija je situacija s dežurstvima, odnosno slučajevima u kojima radnici mogu očekivati da će ih poslodavac pozvati na posao u slobodno vrijeme.

– Ako se poziv ne uputi, dežurstvo nije radno vrijeme – kaže Bender. Ako se šef javi, radni sat mora biti plaćen prema tome.

Ako radnik ide na usavršavanje na vlastiti zahtjev, to ne spada u redovno radno vrijeme. No, ako to poslodavac zahtijeva, obuka je dio radnog vremena, objašnjava ona. S obzirom na to da se službena putovanja najčešće određuju po nalogu poslodavca, ona se računaju kao radno vrijeme. Vrijeme putovanja često je problematično.

– Na primjer, ako sjedim u vozu i mogu sam odlučiti šta ću raditi, to se obično smatra slobodnim vremenom – kaže Britčgi. Međutim, ako radnik napiše izvještaj za poslodavca o posjeti kupca na tabletu dok putuje vozom, to se računa kao radno vrijeme.

Put do posla uglavnom je čisto privatna stvar, dakle ne radno vrijeme.

– Ako radnici kasne zbog štrajka upozorenja na željeznici ili zbog oluje, to je takođe njihova briga – objašnjava Bender.

Posljedice kašnjenja zavise o dotičnom modelu radnog vremena. Može postojati rizik od gubitka plate, a ako se slučaj ponovi, čak su moguća i službena upozorenja.

– Radnici na terenu su poseban slučaj – kaže Bender. Ako trgovački predstavnik ide do prvog kupca od kuće, onda je to radno vrijeme, navode nemački mediji, prenosi Kurir.

Related Topics:

Svijet

NEBO GORI, ZEMLJA SE TRESE! Rusi izveli više od 400 udara na samo jednu oblast u Ukrajini

Danas je izvršeno 405 udara na 10 naselja u Zaporoškoj oblasti, a tri osobe su poginule u napadu na Stepnogorsku opštinu, objavio je šef Zaporoške lokalne vojne administracije (OVA) Ivan Fedorov.

Prema njegovim riječima, ruske trupe su izvele vazdušni udar na Bjelogirju – 296 bespilotnih letjelica različitih modifikacija (uglavnom FPV) napalo je Kamjanske, Huljajpolje, Orihiv, Ščerbaki, Novodanilovku, Malu Tokmačku, Čarovne i Malinovku, dok su granatirani Stepnohirsk, Huljajpolje, Mala Tokmačka, Novodanilovka.

Prema izvještaju koji je objavio Fedorov, a prenosi Ukrinform, izvršena su 104 artiljerijska udara na teritoriji Stepnohirsk, Kamjanske, Huljajpolje, Ščerbaki, Novodanilovka, Mala Tokmačka, Čarivne i Malinovka.

Bilo je 16 prijava o uništenju stanova, nestambenih zgrada, komunikacionih mreža, privatnih kuća i automobila.

Ukrinform podsjeća da je ranije 56-godišnji stanovnik Ričnea povrijeđen usljed ruskog granatiranja Zaporoške oblasti.

U napadu na Antonivku poginuo je jedan čovjek, objavio je na Telegramu objavio šef Hersonske OVA, Aleksandar Prokudin.

“Od samog jutra, Rusi su prekinuli život stanovnika Hersonske oblasti. Oko 06.00 časova, neprijatelj je artiljerijski granatirao Antonivku, usljed čega je muškarac rođen 1979. godine zadobio smrtonosne povrede. Moje saučešće porodici i prijateljima preminulog”, istakao je on, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO PUTINU Stižu sankcije ako ne zaustavi rat do PETKA!

– Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da bi njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof mogao otputovati u Rusiju, možda u sredu ili četvrtak, upozorivši da će uvesti sankcije Rusiji ukoliko Moskva do petka ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.

“Biće sankcija, ali izgleda da su prilično dobri u izbegavanju sankcija. Oni su lukavi likovi i prilično su dobri u izbegavanju sankcija, pa ćemo videti šta će se desiti”, rekao je Tramp u razgovoru sa novinarima u nedelju, prenosi Rojters.

Ruski predsednik Vlaidimir Putin izjavio u subotu da se uslovi Rusije za okončanje rata, koje je izneo prošlog leta, nisu promenili.

Ruski i ukrajinski mediji su preneli da ti uslovi podrazumevaju kapitulaciju Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

GRADILIŠTA POSTAJU SKUP HOBI! Minhen naplaćuje gradnju do 6.000 EVRA SEDMIČNO!

Svi ih poznaju, svi ih mrze: Dosadne građevinske zone koje traju beskonačno. Gužve u saobraćaju ne samo tokom jutarnje špice, već tokom cijelog dana. Radnika? Većinu vremena se i ne vide.

Zato je glavni grad Bavarske, Minhen, odlučio stati na kraj vječnim gradilištima. Gradonačelnik Dieter Reiter (67, SPD) želi udariti po džepu privatnim investitorima. Ali, nova tarifa ne odnosi se na gradska gradilišta. Kritike stižu iz redova CSU-a i privrede.

Vječna gradilišta postaju skuplja
Do sada je svako gradilište naplaćivano 1.50 evra po kvadratnom metru sedmično – bez obzira na veličinu ili trajanje. To bi se od 2026. godine trebalo drastično promijeniti. Nova tarifa uvodi pet kategorija veličine i četiri kategorije trajanja.

Za površine do 50 kvadratnih metara neće biti promjena. Ali za površine između 50 i 150 metara kvadratnih, nakon godinu i po dana, naplaćivaće se tri evra po kvadratnom metru sedmično. Za 150 do 300 metara kvadratnih to će biti pet evra, za 300 do 500 kvadratnih metara čak osam evra, a za gradilišta veća od 5oo kvadratnih metala – čak 12 evra po kvadratnom metru sedmično.

Primjer: Velika gradilišta plaćaće minimalno 6.012 evra sedmično.

“Gradilišta se koriste kao skladišta”
CSU-ov kandidat za gradonačelnika, Klemens Baumgartner (49), rekao je za “Bild”:

“Upravo gradski projekti najduže traju i najviše živciraju građane Minhena. Bilo je slučajeva gdje su gradilišta bila dovršena, ali su se i dalje koristila kao skladišta.”

Baumgartner predlaže:

“I grad bi trebao dobijati ‘kazne’ za ovakva gradilišta koja smetaju. Novac bi se mogao koristiti za otplatu gradskih dugova.”

Baumgartner (CSU) želi postati gradonačelnik Minchena 2026. godine.

Kritike iz industrije
Referat za mobilnost ne slaže se s kritikama.

“Nastaju dodatni troškovi koji se opet pokrivaju kroz naplatu naknada. To je nula na nulu – ali s dodatnim administrativnim opterećenjem koje samo po sebi takođe stvara trošak”, poručila je portparolka Kristina Varta za “Bild”, a prenosi “Fenix-Magazin”.

Industrijska i privredna komora (IHK) oštro se protivi povećanju naknada te upozorava:

“Kako bi se u ovim uslovima trebala omogućiti povoljnija stanogradnja – to nam još niko nije objasnio.”

Nastavi čitati

Aktuelno