Connect with us

Politika

VANREDNO U KABINETU ŽELJKE CVIJANOVIĆ! Traži se razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je održavanje vanredne sjednice Predsjedništva sa jednom tačkom dnevnog reda – razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola.

Ovo je rečeno Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva u odgovoru na pitanje da li će Predsjedništvo BiH razmatrati razrješenje Kola koji se dovodi u vezu sa aferom “Black Tie 2”.

Što se tiče saznanja da Tužilaštvo BiH protiv navedenog vodi istragu, iz Kabineta su naglasili da nadležni organi treba da istraže ta saznanja i da svako treba da odgovara za svoje postupke u skladu sa zakonom.

Član narko kartela Tito i Dino imenovan je prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami na prijedlog Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje, kako tvrde mediji, najviše je lobirao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito.

Kol je, kako saznaje Istraga.ba, trebao biti uhapšen zajedno sa rukovodstvom FUP-a i biznismenom Gordanom Memijom u okviru međunarodne akcije “Black Tie 2”.

Kako Kol u tom trenutku nije bio na teritoriji BiH, nije mogao biti uhapšen. No, njegovo ime navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora ili mjera zabrane članovima ili saradnicima narko kartela Tito i Dino.

(BN)

Politika

JEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!

Institucije BiH ponovo funkcionišu na privremenom finasiranju jer Budžet za ovu godinu još nije usvojen.

Savjet ministara BiH nedavno je tek usvojio Nacrt budžeta za 2026., koji je danas pao na sjednici Predsjedništva BiH.

Tek kada bude usvojen u Predsjedništvu BiH budžet će nakon toga u Parlamentarnu skupštinu BiH na konačno usvajanje.

Kada će budžet biti operativan ne zna se, vjerovatno krajem godine kao i do sada, ali ono što je sigurno jeste da je iznos Budžeta za intitucije BiH znatno uvećan.

Ove godine povećanje Budžeta je skoro 150 miliona maraka, a za četiri godine koliko su SNSD. HDZ i ,,trojka”  na vlasti, Budžet BiH je povećan  za 500 miliona maraka ili čak 50%. Koalicioni partneri SNSD-a presrećni, jer kako  tvrde,  povećanje budžeta BH znači jačanje države .

A koga je to SNSD-ov ministar finsija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić nagradio povećanjem budžeta za ovu godinu.

,,Najveće povećanje budžeta SNSD je odobrio za Sud i Tužilaštvo BiH, SIPU, Obavještajnu agenciju. Za one institucije iz kojih pozivaju zaposlene iz Republike Srpske da ih napuste”, pojašnjava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine  BiH Darko Babalj (SDS) i dodaje da je konačno demaskirana priča o velikom patriotizmu SNSD-a.

.Delegat Kluba Srba u Domu naroda PDP-ov Nenad Vuković podjseća da je SNSD donedavno tvrdio da će bezbjednosnim agencijama i pravosudniom institucijama BiH biti zabranjeno djelovanje na teritoriji Republike Srpske jer su navodno neustavno.

,,Sada tim intim institucijama i agencijama povećavaju budžet i time ih dodatno jačaju. Licemjerno i neozbiljno”, tvrdi Vuković.

Podsjećamo da se budžeti, na svim nivoima vlasti, finasiraju najvećom dijelom iz sredstava koje prikupi Uprava za indirektno oporezivanje BiH preko PDV-a, carina i poreza. Taj novac se onda dijeli na način da se prvo odvoje sredstava za spoljni dug, zatim za institucije na nivou BiH , a ono što ostane dijeli se entitetima, a oni dalje raspoređuju budžetski novac na lokalne zajednice. To u praksi znači što više novca uzme BiH manje ostane entitetima i lokalnim zajednicama.

O budžetu BiH raspravljaće se i narednih dana ili mjeseci jer ko zna kada će on doći pred poslanike na konačno usvajanje. Biće više nego zanimljivo slušati kako će SNSD pravdati višemilinsko povećanje za institucije koje, navodno, žele da ukinu.

BN

Nastavi čitati

Politika

Da li je diploma predsjednika Skupštine opštine Rogatica SINIŠE JANKOVIĆA FALSIFIKOVANA?

Ovo pitanje je u žiži javnosti nakon što je predsjednik Opštinskog odbora PSS Rogatica Dragan Nerić saopštio da je početkom godine podnio krivičnu prijavu protiv Siniše Jankovića zbog sumnje da je koristio falsifikovanu diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nerić navodi da je 4. januara 2026. godine podnio prijavu nakon saznanja da Janković, prema informacijama kojima je raspolagao, nije završio studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, te da diploma kojom se predstavlja navodno nije evidentirana u zvaničnim knjigama fakulteta.

„Prijavu sam podnio u dobroj vjeri, radi zaštite zakonitosti, javnog interesa i povjerenja u obrazovni sistem i institucije. Nisam nadležan da utvrđujem autentičnost diplome, ali sam smatrao da postoje osnovi sumnje koje treba da provjere nadležni organi“, ističe Nerić.

On tvrdi da je u međuvremenu dobio informacije od pripadnika Uprave kriminalističke policije u Beogradu i Banjaluci da je izvršenim provjerama utvrđeno kako Siniša Janković nije zaveden u zvaničnim evidencijama fakulteta čijom se diplomom predstavlja, te da navedena diploma nije validna.

Prema Nerićevim navodima, Uprava kriminalističke policije Banjaluka o tome je službenom depešom obavijestila Policijsku upravu Istočno Sarajevo, koja bi trebalo da preduzme dalje korake u skladu sa svojim nadležnostima, te da o tome obavijesti OJT u Istočnom Sarajevu.

“Da li je PU Istočno Sarajevo obavjestila OJT u Istočnom Sarajevu o izvrsenim provjerama, da imenovani nije zaveden u zvanicne evidencije fakulteta te o preduzimanju daljih mjera i radnji prema istom?”, pita Nerić i dodaje:

„Očekujem da nadležne institucije do kraja ispitaju sve okolnosti ovog slučaja i utvrde da li je došlo do nezakonitog pribavljanja i korišćenja diplome, kao i da li postoji odgovornost drugih lica koja su eventualno učestvovala u tom procesu“, poručio je Nerić.

Nastavi čitati

Politika

PRED DELEGATIMA ZAKONI O VSTS-u I SUDU BIH, ali male šanse da budu usvojeni

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Nastavi čitati

Aktuelno