Connect with us

Svijet

DUGOROČNI CILJEVI ZA RAZVOJ: Si i ja smo u stalnom kontaktu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da zajednička izjava koju je potpisao sa predsjednikom Kine Si Đinpingom ističe dugoročne ciljeve za razvoj čitavog kompleksa odnosa Moskve i Pekinga.

“Želim da posebno istaknem zajedničku izjavu koju smo usvojili, koja postavlja nove obimne zadatke i dugoročna upurstva za razvoj čitavog kompleksa rusko-kineskih odnosa”, rekao je Putin nakon sastanka sa Sijem u Pekingu.

On je napomenuo da je u konstantnom kontaktu sa kineskim liderom, sa kojim može da razgovara čak i o najtežim problemima.

“Mi smo u stalnom kontaktu. Osim redovnih bilateralnih sastanaka, sastajemo se i na marginama multilateralnih događaja i komuniciramo telefonom, što nam omogućava da razgovaramo čak i o najtežim problemima i da držimo pod ličnom kontrolom sva goruća pitanja rusko-kineske i međunarodne agende”, naveo je Putin.

Putin je saopštio da je sa Sijem razgovarao o izgledima bilateralne saradnje, te da je sastanak protekao u prijatnoj, prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi.

Prema njegovim riječima, dvojica lidera su sa zadovoljstvom istakla intenzitet dijaloga u polju politike i bezbjednosti, naprednu dinamiku ekonomskih razmjena, proširenje humanitarnih kontakata i efikasnu koordinaciju na međunarodnoj sceni.

Ruski lider napomenuo je da je pojačan izvoz ruskih prehrambenih proizvoda na kinesko tržište, te da je ukupna vrijednost izvoza 7,6 milijardi dolara.

Putin je naveo da Moskva pozdravlja aktivnu saradnju sa Pekingom u automobilskoj industriji, kao i prisustvo kineskih proizvoda na ruskom tržištu.

On je naglasio da Rusija i Kina namjeravaju da nastave sa ulaganjem napora za integrisanje Evroazijske ekonomske unije i inicijative “Pojas i put”.

Putin je dodao da će Sija obavještavati o ukrajinskom pitanju i sutaciji koja se razvija oko ukrajinske krize, uz napomenu da je Moskva zahvalna Pekingu na inicijativama za rješavanje sukoba u Ukrajini.

Related Topics:

Svijet

TRAMP PREDLOŽIO NOVOG AMBASADORA SAD-a U BIH: Penzionisani general Ronald Džonson čeka potvrdu Senata

Administracija Donalda Trampa predložila je penzionisanog brigadnog generala marinca Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD-a u BiH.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zvanično je nominovala penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona (Ronald Johnson) za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Zvanična nominacija Džonsona već je upućena američkom Senatu na potvrđivanje, zajedno sa prijedlozima kandidata za diplomatske predstavnike u drugim državama, a informacija je javno objavljena na zvaničnoj veb-stranici Bijele kuće.

Ko je Ronald Džonson?

Ronald Džonson iza sebe ima bogatu i burnu višedecenijsku vojnu, ali i međunarodnu karijeru. Rođen je u saveznoj državi Masačusets. Diplomirao je menadžment na “Franklin Pircs” koledžu u Nju Hempširu, dok je vojno obrazovanje sticao na nekoliko prestižnih američkih vojnih institucija.

Svoju karijeru u elitnim američkim marincima započeo je davne 1980. godine kao komandir voda i čete u sastavu 1. bataljona 2. marinaca. Tokom aktivne službe obavljao je niz operativnih i komandnih dužnosti širom svijeta.

Kao oficir i komandant, Džonson je stekao ogromno iskustvo na različitim meridijanima, često u veoma složenim političkim i bezbjednosnim okolnostima:

  • Kuba: Obavljao je dužnost komandira jedinice za kopnenu odbranu u strateški važnoj američkoj bazi Gvantanamo.
  • Bliski istok: Služio je kao vojni posmatrač Ujedinjenih nacija u Libanu i na Sinaju.
  • Zalivski rat: Aktivno je učestvovao u operacijama „Pustinjski štit“ i „Pustinjska oluja“.
  • Centralna Azija: Radio je kao savjetnik Centralnoazijskog mirovnog bataljona za osjetljiva pitanja bezbjednosti ovog regiona.
  • Irak i Liban: Komandovao je 3. bataljonom 6. marinaca i 24. marinskom ekspedicionom jedinicom tokom operacije „Iračka sloboda“, a bio je direktno uključen i u složenu operaciju evakuacije američkih državljana iz Bejruta.

Karijera i vojna odlikovanja

Džonson se zvanično penzionisao iz vojne službe 2010. godine, nakon čega je uspješno zakoračio u poslovne vode. Osnovao je privatnu konsultantsku kompaniju Mares Associates LLC, koja blisko sarađuje sa partnerskim državama na Bliskom istoku, u Evropi, Africi i Južnoj Americi. Pored toga, bio je uključen u rad menadžmenta kompanije Brite-Strike Technologies, koja je specijalizovana za proizvodnju visokotehnološke taktičke opreme i rasvjete.

Za izuzetan doprinos, pokazanu hrabrost i komandovanje tokom svoje dugogodišnje karijere, general Džonson je odlikovan brojnim najvišim američkim vojnim priznanjima, među kojima se posebno izdvajaju Orden za zasluge, Bronzana zvijezda i “Combat Action Ribbon”.

Nakon što njegovu nominaciju potvrdi Senat SAD-a, Džonson će na poziciji ambasadora u Sarajevu naslijediti dosadašnjeg diplomatskog predstavnika Vašingtona.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba

Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.

Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.

Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.

-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.

Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.

Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.

Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Index

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Aktuelno