Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi pad cijena energenata mogao da utiče na šefa Kremlja Vladimira Putina i da ga primora da okonča rat protiv Ukrajine.

“Ako cijena energije padne dovoljno, Putin će prestati da ubija ljude. Ako cijena energije padne za još 10 dolara po barelu, neće imati izbora jer je njegova ekonomija u užasnom stanju”, naglasio je američki lider u intervjuu za Si-En-Bi-Si.

U međuvremenu, nakon Trampovih izjava, svjetske cijene “crnog zlata” nastavljaju da padaju. Od 16:06 po kijevskom vremenu, američka sirova nafta VTI pala je za 1 dolar, na 65,29 dolara po barelu. Evropska referentna cijena nafte Brent pala je za 85 centi, na 67,91 dolar po barelu, prenosi RTS.

Američki predsjednik Donald Tramp je postavio nekoliko ultimatuma Vladimiru Putinu zahtijevajući sporazum o okončanju rusko-ukrajinskog rata. U početku mu je dao 50 dana da postigne dogovor.

Istovremeno, krajem jula, Tramp je objavio da je ultimatum Putinu smanjen na 10 dana za okončanje rata, prijeteći da će u suprotnom uvesti 100 odsto carine kupcima ruske nafte i sekundarnih zaliha.

Trampov ultimatum ističe 8. avgusta.

Danska, Norveška i Švedska finansiraće paket podrške Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara, saopšteno je iz NATO-a.

U saopštenju se navodi da su Danska, Norveška i Švedska potvrdile da će finansirati paket američke opreme i municije za Kijev, u okviru nove inicijative Alijanse pod nazivom “Lista prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu”.

“Generalni sekretar Alijanse Mark Rute pohvalio je članice bloka zbog brzog reagovanja i čvrste podrške Ukrajini”, ističe se u saopštenju.

Guverner Teksasa Greg Abot, republikanac, u ponedjeljak je naredio hapšenje demokratskih poslanika koji su pobjegli iz države kako bi blokirali glasanje o novim granicama kongresnih okruga, što je dodatno pogoršalo politički sukob.

Naredio je hapšenje i povratak demokrata.

Abot je rekao da je naredio Odjeljenju za javnu bezbjednost Teksasa da uhapsi i vrati nestale poslanike u Kapitol u Ostinu. “Naložio sam Odjeljenju za javnu bezbjednost Teksasa da uhapsi i vrati sve demokrate koji su nestali iz Predstavničkog doma u Kapitol. Ova naredba će ostati na snazi dok ne budu pronađrne sve nestale demokrate“, napisao je u objavi na Sju.

Spor između republikanaca i demokrata u zakonodavnom teksaškom tijelu, koji bi mogao imati posljedice širom zemlje, kulminirao je ranije.

Sjednica u Ostinu je otvorena bez većine demokratskih poslanika, koji su napustili državu dan ranije u pokušaju da blokiraju glasanje o novim granicama kongresnih okruga za Predstavnički dom SAD 2026. godine.

Sporni izborni inženjering

Republikanci pod predsjednikom SAD Donaldom Trampom se nadaju da će iskoristiti dodatna mjesta iz Teksasa kako bi proširili svoju tijesnu većinu u nacionalnom zakonodavnom tijelu na srednjoročnim izborima u novembru 2026. godine.

Kao odgovor, demokrate su pobjegle u države Ilinois i Njujork, koje su pod kontrolom demokrata, kako bi spriječile kvorum potreban za glasanje, koje je, kako je predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Dastin Barouz, priznao na otvaranju sjednice, bilo uspješno. Iako rijetko, ovo se dešavalo i ranije tokom posebno kontroverznih zakonodavnih bitaka.

Demokrate tvrde da predložena mapa predstavlja stranačku manipulaciju izbornim okruzima, odnosno manipulaciju granicama okruga kako bi se oslabila glasačka moć suprotstavljene stranke.

Iako su obje glavne stranke koristile ovu taktiku, države predvođene republikancima su privukle više pažnje posljednjih godina, posebno zato što je uobičajeno da se granice izbornih okruga mijenjaju svakih 10 godina prema popisu stanovništva, a ne usred izbornog procesa, prenosi Indeks.