Connect with us

Svijet

KINA GRADI MISTERIOZNI BROD: “Ovako nešto nema niko na svijetu”

Kina je tajno izgradila prvi namjenski nosač dronova na svijetu. Ušuškan u brodogradilištu na Jangceu, daleko od glavnih brodogradilišta Šangaja, nosač dronova obavijen je velom misterije.

Ovaj nosač se značajno razlikuje od tri nosača aviona koje Kina već koristi. Kako J. Majkl Dam saradnik na Mičel institutu za aeronautičke studije, objašnjava za “Naval News”, veličina ovog namjenskog broda je oko trećine ukupne dužine i pola širine konvencionalnih nosača aviona. Ima pistu i pilotsku palubu dovoljno široku da upravlja avionima ili dronovima sa rasponom krila od oko 20 metara, kao što su kineski ekvivalenti američkih dronova Predator.

Mnoge zemlje su najavile planove za izgradnju nosača bespilotnih letjelica, uključujući Peru, Holandiju i Iran, ali nijedna to još nije zvanično učinila.

“Ako se potvrdi da je ovo plovilo namijenjeno samo za bespilotne letjelice, to je zaista značajno jer bi Kina bila prva zemlja koja bi ovu ideju pretvorila u stvarnost. Da bismo utvrdili njenu potencijalnu efikasnost, prvo moramo da znamo kakve će mogućnosti upotrebe i kako će se uklopiti u kineske snage”, rekla je Dženifer Parker, bivši mornarički oficir i saradnica na Australijskom nacionalnom univerzitetu, za “Telegraph”, prenosi Jutarnji list.

Prvobitna analiza plovila pokazuje da se radi o katamaranu sa velikim razmakom između trupa i veoma niskom palubom. Pored toga, izgleda da nema tipičan hangar za avione, što znači da je broj aviona koji može da primi ograničen. Moguće je leteti avionima sa fiksnim krilima, ali ne dozvoljava avionima da polete i slete u isto vrijeme.

Brodogradilište u kojem je izgrađen nosač dronova, ranije je korišćeno za izgradnju bespilotnih brodova za mornaricu kineske narodnooslobodilačke vojske (PLAN). Međutim, iz trenutno dostupnih informacija nije jasno da li je namjenski brod dio zvaničnog programa PLAN-a ili je komercijalni projekat.

Ako se potvrdi da je nosač dronova deo PLANA, to će značiti da Peking ima “impresivan apetit za inovacije, dok preuzima sve razvojne rizike koji dolaze sa takvim eksperimentima”, rekao je Euan Graham, analitičar Australijskog instituta za stratešku politiku.

“Druge mornarice bi mogle da uče iz primjera Kine, a to je samo po sebi važan razvoj. Dronovi su možda novo lice modernog ratovanja, ali ipak morate nekako da ih dovedete na bojno polje. A na Pacifiku to uključuje velike udaljenosti i ima ranjivosti na koje su se već susreli konvencionalni nosači aviona, čini se da nema vidljive hangare ili sistem za brzo usporavanje aviona pri slijetanju, što sugeriše da bi ga Narodnooslobodilačka vojska Kine mogla smatrati vrednijim rizika od postojećih nosača aviona”, dodao je Grejem.

Iako nije poznato kojim tipom dronova Kina može da upravlja sa broda, oni bi potencijalno mogli biti lansirani za jednosmerni napad na brodove ili kopnene ciljeve.

“Nije iznenađujuće što PLAN razvija namenske nosače bespilotnih letjelica koji bi mogli da obavljaju misije dronova većeg obima. Namjenske platforme koje nose veliki broj dronova mogle bi da se koriste u napadima zasićenja protiv dobro branjenih ciljeva ili u misijama kao što je nadgledanje širokog područja”, objasnio je Dru Tompson, bivši zvaničnik američke odbrane.

Kina ima najveću ratnu mornaricu na svijetu, sa više od 370 ratnih brodova, a nedavno je počela i pomorska ispitivanja svog trećeg i najnaprednijeg nosača aviona Fudžijan.

Related Topics:

Svijet

IZBJEGNUTA KATASTROFA: Avion Ryanaira sletio s gorivom za manje od 6 minuta leta

Putnici na letu Ryanaira FR3418 pretrpjeli su dramu na nebu nakon što je njihov avion, zbog nevremena i nekoliko neuspjelih pokušaja slijetanja, ostao na manje od šest minuta goriva prije konačnog slijetanja u Mančester.

Avion je 3. oktobra poletio iz Pize u Italiji prema škotskom Glazgovu i morao je biti preusmjeren zbog jake oluje Ejmi, bivšeg uragana Humberta. Ova oluja je poharala dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, odnijela tri života i ostavila hiljade bez struje.

Prema podacima Flightradar24, posada je izdala hitni signal “squawk 7700”, što upućuje na vanrednu situaciju, najvjerovatnije zbog manjka goriva. Vazduhoplov Boeing 737 prvo je dva puta bezuspješno pokušao da sleti u Glazgov, zatim u Edinburg, da bi na kraju sletio u Mančester — i to s kritično niskom količinom goriva.

“Bila sam s porodicom u avionu i cijelo iskustvo bilo je kao scena iz filma katastrofe. Ljudi su se molili, moj sin je plakao, a ja sam se pitala: Je li ovo kraj”, izjavila je jedna putnica za Daily Mail.

Podaci Aviation Heralda otkrivaju kako je vazduhoplov sletio sa samo 220 kilograma goriva, što je dovoljno za svega pet do šest minuta leta. Prema propisima, komercijalni avioni moraju imati najmanje 30 minuta goriva u rezervi.

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL POČEO POVLAČENJE IZ POJASA GAZE: Poznato koje teritorije i dalje ostaju pod njihovom kontrolom

Izraelska vojska (IDF) tokom noći je započela povlačenje trupa iz Pojasa Gaze u skladu sa sporazumom postignutim sa Hamasom. Neke jedinice su već napustile teritoriju, dok druge ostaju duž dogovorenih linija raspoređivanja

Tokom noći i jutros, izraelska vojska (IDF) je počela da povlači svoje trupe iz Pojasa Gaze na dogovorene linije raspoređivanja, kao dio sporazuma sa Hamasom.

Neke snage su potpuno povučene iz Gaze, dok će druge ostati na pozicijama duž linija raspoređivanja, prenosi Tajms of Izrael. Povlačenje se odvija pod zaštitom artiljerijskog granatiranja i vazdušnih napada u nekim područjima, navodi izraelski portal.

Očekuje se da će izraelska vojska završiti povlačenje do večeras, u roku od 24 sata nakon što je izraelska vlada zvanično ratifikovala sporazum sa Hamasom.

Kada se povlačenje završi, IDF će zadržati kontrolu nad nešto više od polovine teritorije Pojasa Gaze, odnosno 53 procenta – od čega je većina van urbanih područja.

To uključuje tampon zonu duž cijele granice Gaze, uključujući Filadelfijski koridor – granično područje između Egipta i Gaze – zajedno sa Beit Hanunom i Beit Lahijom na krajnjem sjeveru Pojasa, grebenom na istočnoj periferiji grada Gaze i velikim dijelovima Rafe i Kan Junisa na jugu Gaze, navodi Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA OSTAJE BEZ GORIVA: Ukrajinski napadi stvaraju veliki problem

Moskva se bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu.

Bjeloruski izvoz benzina u Rusiju željeznicom učetvorostručio se u septembru u odnosu na prethodni mjesec, jer se Moskva bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu, rekli su izvori iz industrije kasno u utorak, prenosi Rojters.

Nestašice i zamrzavanje cijena
Nekoliko ruskih regiona je poslednjih sedmica bilo primorano da uvede mjere štednje i privremeno zamrzne cijene goriva, jer je zemlju pogodila nestašica popularnih vrsta benzina izazvana napadima dronovima usmjerenim na rafinerije i druga energetska postrojenja.

Kao odgovor, Moskva je takođe ograničila izvoz benzina i dizela.

Ovo nije prvi put da se Rusija oslanja na susjednu Bjelorusiju, a prošle godine je povećala uvoz goriva kako bi pokrila manjak na tržištu.

Rekordne isporuke iz Belorusije
Prema izvorima, isporuke benzina željeznicom iz bjeloruskih rafinerija na rusko domaće tržište dostigle su 49.000 metričkih tona prošlog mjeseca, što je ekvivalentno 14.500 barela dnevno. Zajedno sa benzinom, isporuke dizela u septembru iznosile su 33.000 tona.

Tranzit kroz ruske luke
Istovremeno, tranzit benzina iz Bjelorusije za dalji izvoz preko ruskih luka povećan je za oko 1 odsto na 140.000 tona.

Bjelorusija koristi ruske luke za pretovar svojih naftnih derivata od marta 2021. godine, u skladu sa sporazumom o saradnji između Moskve i Minska.

Uprkos mjesečnom povećanju, ukupan pretovar je opao za skoro 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu januar-septembar na 1,17 miliona tona, uglavnom zbog smanjenja prerade.

Dvije glavne bjeloruske rafinerije, Naftan i Mozir, imaju godišnji kapacitet od po 12 miliona tona, ali obično zajedno proizvode oko 9 miliona tona godišnje.

Nastavi čitati

Aktuelno