Connect with us

Društvo

A GDJE SU FABRIKE? Za 10 godina u Srpskoj otvorene 373 nove kladionice

Srpska je trenutno “bogatija” za 373 sportske kladionice nego prije deset godina.

Iako je, istina, u proteklih nekoliko godina zabilježen pad broja uplatno-isplatnih mjesta, poređenje sa 2012. godinom pokazuje da kladioničari danas ipak imaju mnogo više lokacija za klađenje nego deceniju ranije.

Naime, iz Republičke uprave za igre na sreću za “Nezavisne novine” je potvrđeno da je u RS 2012. godine bilo 469 uplatno-isplatnih mjesta, u 2017. godini 953, a u ovoj 842.

Tumačeći ove podatke, iz Asocijacije legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS) kažu da je novi zakon, koji tretira ovu oblast, u proteklim godinama smanjio broj uplatno-isplatnih jedinica.

– Neupitno je da su mnoge kompanije, nakon donošenja novog Zakona o igrama na sreću u Republici Srpskoj, revidirale svoja poslovanja na ovom tržištu i zbog određenih nepovoljnih aspekata navedenog zakona, u smislu povećanja poreskih davanja, dvostrukog oporezivanja, itd., odlučile da smanje obim poslovanja i uplatno-isplatnih jedinica, te, nerijetko, povećaju poslovanje u drugom dijelu BiH i regionu – navode iz ALPIS-a za “Nezavisne novine”.

Prema zvaničnim informacijama, po broju kladionica prednjače najveći gradovi u Srpskoj.

– Trenutno je najveći broj registrovanih kladionica u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Zvorniku i Doboju – rekli su nam iz Republičke uprave za igre na sreću.

Radnik kladionice u Banjaluci priča nam da gotovo nema društvenog staleža koji se ne kocka.

– Zvuči nevjerovatno, ali, recimo, penzioner koji je decenijama radio u inostranstvu dobije penziju i sjedne za aparat ili igra takozvani bingo. I ne ustaje do fajronta. Potroši pola penzije. Ja to shvatiti ne mogu, ali tako je. Ozbiljan čovjek, mučio se cijeli život, stekao dobru penziju i onda je spiska na kockanje – rekao nam je ovaj radnik.

I to nije jedino iskustvo koje ga je, kako tvrdi, neprijatno iznenadilo tokom višegodišnjeg rada u ovoj branši.

– Kockaju mladi, stari, neobrazovani i visokoobrazovani, kockaju bogati, ali i oni koji nemaju ‘prebijene pare’. Ne znam kako neko može misliti da će svoju besparicu riješiti kockom – ističe naš sagovornik.

Drago Vuković, sociolog, redovni profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da ga je iznenadio broj sportskih kladionica koje posluju u Srpskoj.

– Prema mom mišljenju, veliki interes za kladionice je izraz neke krize društva. Ta želja, odnosno nada da se nešto može dobiti na kladionici, a što se nekome i dogodi, jeste zapravo bježanje od sučeljavanja sa stvarnim problemima. Kladionice i igre na sreću, generalno, ukazuju na nivo životnog standarda, odnosno nedostatak novca. To je jedna lažna hrana – istakao je Vuković.

Prema njegovim riječima, ako uzmemo u obzir mogućnost dobitka, u pitanju je nada koja nas više udaljava nego što nas približava rješavanju problema.

– Trebalo bi da razvijamo promociju rada, da mlade ljude privolimo da rade. Ali mi, generalno, nemamo taj pristup, ne razvijamo kulturu rada – da mladi ljudi znaju da je rad osnova života, da bez radnih navika, odnosno struke, ne možemo da budemo uspješni ljudi – naglasio je Vuković za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.

Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.

Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.

Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno