Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević tvrdi da se u Republici Srpskoj preduzeća suočavaju sa političkim pritiscima zbog kojih se gase radna mjesta, navodeći kao primjer Motеl-piceriju „Aktros“ iz Gradiške.

Kresojević je poručio da je posebno zabrinjavajuće ako se privrednici suočavaju s pritiscima samo zato što ne žele da se politički svrstaju.

„U Gradišci se zatvaraju firme zbog političkih pritisaka“

Kresojević tvrdi da je najnoviji primjer Motel-picerija „Aktros“, koja je najavila zatvaranje od 31. avgusta.

„Umjesto da otvara firme, režim ZATVARA radna mjesta da sačuva svoje fotelje! U Gradišci se zatvaraju firme zbog političkih pritisaka na vlasnike koji ne žele da se politički svrstaju“, naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, upravo slučaj „Aktrosa“ predstavlja razlog da se ispita šta se dešavalo iza najave zatvaranja objekta.

Važno je, međutim, da eventualne tvrdnje o političkom pritisku utvrde nadležne institucije, jer za sada predstavljaju navode političkog predstavnika.

„Premijer najavljuje ministarstvo, a firme se zatvaraju“

Kresojević je kritikovao i najave vlasti o formiranju novog ministarstva za ekonomiju, navodeći da je stvarno stanje na terenu, kako tvrdi, potpuno drugačije.

„Premijer je najavio formiranje ministarstva za ekonomiju, a u praksi vlast još brže zatvara firme“, poručio je.

On je najavio da će kao narodni poslanik zatražiti da se pitanje zatvaranja „Aktrosa“ razmatra na Odboru za privredu Narodne skupštine Republike Srpske.

Traži informacije od Gradiške i MUP-a

Kresojević će, kako je najavio, od Grada Gradiška zatražiti informacije o tome da li lokalne vlasti imaju saznanja o eventualnim političkim pritiscima na vlasnike ovog preduzeća.

Istovremeno je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da ispita sve okolnosti povezane sa zatvaranjem firme.

„Država mora da štiti, a ne da gasi preduzeća!“, zaključio je Kresojević.

Ako se navodi o političkim pritiscima potvrde, slučaj bi mogao otvoriti šire pitanje odnosa vlasti prema privatnom sektoru i mogućeg političkog uslovljavanja preduzetnika.

Sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak, a samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu, tvrdi Milorad Dodik.

“Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija”, naveo je Dodik u autorskom tekstu za Medijski sistem Republike Srpske – SRNA koji prenosimo u cijelosti:

Savezni ustavni sud Njemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja. Nakon lošeg iskustva iz 2005. godine, Njemačka se vratila klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.

Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se takođe vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbijeđeni.

Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tijela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići.

Kada je riječ o drugim članicama EU, Malta i Letonija koriste optičko skeniranje papirnih glasačkih listića, ali po proceduri koja se značajno razlikuje od sistema koji je uveden u BiH. Birači naime glasaju na klasičan način i nemaju neposredan kontakt sa skenerima. Nakon završetka izbornog dana, zapečaćene glasačke kutije transportuju se na centralno mjesto za brojanje glasova, gdje članovi izbornih komisija otvaraju kutije i skeniraju listiće.

Bez obzira na to što birači nemaju neposredan kontakt sa skenerima, Letonija je na lokalnim izborima 2025. godine imala mnogo tehničkih problema, pa se na mnogim mjestima moralo preći na ručno brojanje.

Sistem  sa optičkim skenerima kakav je uveden u BiH imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.

Jedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića.

Jedino će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener. Time se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu. Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija.

Kada se osvrnemo na iskustva navedenih zemalja, nailazimo na zanimljive primjere. Na parlamentarnim izborima 2024. godine u Mongoliji OEBS je, između ostalog, zabilježio sljedeće probleme povezane sa primjenom izborne tehnologije: 1. U određenom broju slučajeva bila je ugrožena tajnost glasanja jer su neki birači ubacivali listiće u skener licem prema gore; 2. Propisi nisu dovoljno jasno uređivali postupak u slučaju neslaganja rezultata elektronskog i ručnog brojanja; 3. Na oko 14 odsto posmatranih biračkih mjesta zabilježeni su slučajevi problema sa očitavanjem otiska prsta.

Na Filipinima je ovaj sistem glasanja sa optičkim skenerima imao sljedeće probleme: 1. Zaglavljivanje i odbijanje listića; 2. Pregrijavanje i potrebu za zamjenom uređaja; 3. Duge redove na mjestima na kojima su nastajali tehnički problemi; 4. Slučajeve u kojima su birači ostavljali listić kako bi ga komisija kasnije skenirala; 5. Pojavljivanje mrlja od tinte na glasačkim listićima.

U Kirgistanu je OEBS na parlamentarnim izborima 2021. godine, kada su korišćeni ovi skeneri, zabilježio sljedeće probleme: 1. Povremene tehničke kvarove skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju birača; 2. Pojedini birački odbori rezultate iz skenera su jednostavno prepisivali u zapisnik bez prethodnog, propisanog ručnog brojanja; 3. Neusklađenost broja izdatih i neiskorišćenih listića sa brojem listića u glasačkim kutijama; 4. Brojanje je negativno ocijenjeno u više od trećine posmatranih slučajeva jer komisije nisu uredno sprovodile nezavisnu ručnu kontrolu.

OEBS je posmatrao i prijevremene parlamentarne izbore u Kirgistanu 2025. godine, a jedan od zaključaka bio je da je povjerenje u izborni proces umanjeno zbog nedovoljne transparentnosti tehnologije.

Među problemima zabilježenim 2025. godine bili su: 1. Nije bilo nezavisne sertifikacije uređaja niti nezavisnog testiranja; 2. U više od 30 odsto posmatranih slučajeva skeneri su prerano povezani na mrežu tokom glasanja, iako je prenos podataka bio predviđen nakon zatvaranja biračkih mjesta; 3. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, kao i sa internet vezama na biračkim mjestima; 4. Najveći problem nastao je poslije glasanja – komisije nisu izvršile obavezno ručno brojanje, već su samo prepisivale rezultate sa skenera u zapisnike.

Na parlamentarnim izborima u Iraku 2021. godine posmatračka misija EU zabilježila je kvarove pojedinih optičkih skenera, probleme sa elektronskim prenosom rezultata sa više hiljada biračkih mjesta, nedovoljnu javnu dostupnost podataka o sertifikaciji i reviziji elektronskog sistema, kao i izostanak ručne provjere listića koje su skeneri proglasili nevažećim.

Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve ovo u obzir kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku?

Glas Srpske

Centralna izborna komisija (CIK) BiH obustavila je postupak protiv SNSD-a, koji je pokrenut nakon prijave Transparency Internationala u BiH (TI BiH) zbog gostovanja Saše Šarčevića na RTRS-u i njegovih tvrdnji o novim izbornim tehnologijama.

Kako navode iz TI BiH, CIK je u svom obrazloženju istakao da na osnovu dostavljenih dokaza “nije mogao utvrditi da je Šarčević pristalica SNSD-a”.

TI BiH: Javni tragovi pokazuju nedvosmislenu povezanost

Iz Transparency Internationala ističu da, uprkos stavu CIK-a, javno dostupni tragovi pokazuju sasvim drugačiju sliku. Kao dokaze za povezanost Šarčevića sa SNSD-om navode sljedeće činjenice:

• Bio je polaznik „Škole novih lidera SNSD-a“, gdje mu je diplomu lično uručio lider stranke Milorad Dodik.

• Mladi socijaldemokrati su ga u martu 2026. godine javno predstavili kao „člana Glavnog odbora SNSD-a“.

• Na lokalnim izborima 2021. godine bio je kandidat za Savjet Mjesne zajednice Mala Bukovica, i to upravo na prijedlog SNSD-a.

• Njegovi javni istupi i izjave redovno su objavljivani na zvaničnoj internet stranici SNSD-a.

Sa druge strane, iz SNSD-a su u svom izjašnjenju CIK-u odgovorili da u zvaničnoj evidenciji članstva ove stranke ne postoji osoba pod imenom Saša Šarčević.

Zakon prepoznaje i “pristalice”, a ne samo članove

Iz TI BiH podsjećaju da Izborni zakon BiH ne tretira isključivo formalne “članove” političkih subjekata, već jasno propisuje sankcije i za “pristalice” kojima je zabranjeno iznositi neutemeljene tvrdnje u cilju dezinformisanja birača i ugrožavanja integriteta izbornog procesa.

Podsjećamo, Šarčević je tokom spornog televizijskog gostovanja dovodio u pitanje svrhu i pouzdanost optičkih skenera, te je javno govorio o mogućim izbornim manipulacijama i budućim „ad hoc“ odlukama Centralne izborne komisije BiH.

Ipak, CIK je na kraju zaključio da nije dokazano da je Šarčević u pomenutoj emisiji nastupao u ime i za račun SNSD-a. Njegov televizijski nastup CIK je ocijenio isključivo kao istup politikologa koji javnosti iznosi svoje stručne analize i lične procjene, čime je postupak protiv vladajuće stranke zvanično obustavljen.

Banjaluka24