Građani Prijedora ponovo slušaju istu priču. Ista obećanja, isti projekti, iste najave. Rekonstrukcija bolnice, završetak zaobilaznice koja traje još od vremena prije rata, vrtić na Pećanima, uređenje korita i obala rijeke Sane, zaštita od poplava, nove poslovne zone, centar za visoko obrazovanje, kanalizacija u Tuko­vima… Sve to zvuči lijepo kada se nabraja u saopštenjima, ali građani s pravom pitaju – šta je od svega toga zaista završeno?

Prijedoru ne trebaju nove liste želja, nego konkretni rezultati. O mnogim od ovih projekata priča se godinama, a neki su postali redovan dio svake predizborne priče, bez jasnog epiloga i vidljivog napretka na terenu.

Za to vrijeme, grad se i dalje suočava sa strahom od rasta vodostaja nakon svake ozbiljnije kiše, lošom infrastrukturom, komunalnim problemima, nelagalnim aktivnostima, gašenjem firmi, novim kreditnim zaduženjima i, što je možda najteže, odlaskom mladih ljudi koji u Prijedoru sve manje vide perspektivu. Građani se, nažalost, sve češće ne osjećaju ni bezbjedno, naročito kada objekti i improvizovane konstrukcije mjesecima stoje u užem centru grada, pa i pri prvom jačem nevremenu dolazi do incidenta koji ugrožava prolaznike.

„Ne može se stalno pričati o razvoju, a da građani ne vide konkretan pomak u svom svakodnevnom životu. Ne može se svake godine najavljivati isti projekti, a očekivati da vam građani vjeruju samo na riječ. Prijedor zaslužuje više od političkih obećanja i marketinških najava. Građani zaslužuju odgovore, jasne rokove i konkretne rezultate“, poručio je odbornik PSS u Prijedoru Predrag Kukolj.

Prijedor, poručuju iz PSS, mora konačno preći sa faze obećanja na fazu realizacije, jer bez toga ostaje samo još jedna lista projekata koja se iz izbora u izbore ponavlja – bez stvarnog pomaka za ljude koji u ovom gradu žive svaki dan.

Predsjednik Pokret Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da su povučene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti koje se odnose na roditelje-njegovatelje iz hitne procedure i da će biti vraćene u redovnu proceduru, što je, kako ističe, bio i zahtjev PSS-a.

– Ovo je pobjeda roditelja koji godinama nose najteži teret na svojim leđima. Pobjeda ljudi koji ne traže privilegije, već dostojanstvo. Pobjeda javnosti koja nije dozvolila da se sudbina hiljada porodica rješava iza zatvorenih vrata i po hitnoj proceduri – rekao je Stanivuković.

On je podsjetio da je prije nekoliko dana zajedno sa predstavnicima roditelja-njegovatelja održao sastanak na kojem je Vladi Republike Srpske upućena jasna poruka da ovako važan zakon ne smije biti usvajan bez učešća onih kojih se direktno tiče.

– Rekli smo da nećemo dozvoliti da se preko noći donose odluke koje mnogim porodicama znače život, sigurnost i budućnost. Tada nas je premijer optuživao za politizaciju i govorio roditeljima da “upadaju u zamke”. A danas? Danas njegova Vlada povlači zakon, jer su osjetili snagu roditelja i javnosti – poručio je Stanivuković.

Dodao je da će PSS nastaviti da pruža podršku roditeljima-njegovateljima sve dok ne dobiju status, prava i poštovanje koje zaslužuju.

– I sada je konačno vrijeme da ministar Alen Šeranić preuzme odgovornost i podnese ostavku, jer je danas postalo jasno – svaki njegov zakon pada onda kada se narod digne i kaže DOSTA! A i vi se, premijeru, zapitajte kakve vam ministri zakone predlažu i zašto ih već nekoliko u kratkom roku povlače – zaključio je Stanivuković.

Povlačenje Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnika u BiH, kojeg RS ne priznaje, “dolazi u pravom momentu”, ocijenio je portaparol Stejt Departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Šmit je obavijestio Savjet za provedbu mira (PIC) o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Šmita u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH – odgovoreno je na pitanje RSE da li je Stejt Departmenta bio informisan o Šmitovim planovima za povlačenje.

Zaključuje se da SAD ostaje privržen Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH. Podsjetimo, Šmit je u ponedjeljak, 11. maja, saopštio da se povlači iz “ličnih razloga” ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Savjet za provedbu mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Japan i više članica EU.

– Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu – kazao je Šmit.

Dan kasnije se obratio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Sjedinjene Američke Države poručile su da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) “nikada nije trebao biti trajna institucija”, uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere.

– Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere – rekla je predstavnica SAD Tami Brus.

Ona se zahvalila Šmitu i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima “znatno ograničeniji mandat”.

Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Šmitovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR. Peking je pozvao na smanjenje spoljnog uticaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i odbacila legitimitet Šmita.