Američka Carinska i granična služba (CBP) izdala je nalog za zadržavanje (Withhold Release Order – WRO) protiv kompanije Serbia Zijin Copper D.O.O., kojim se odmah obustavlja ulazak u Sjedinjene Američke Države bakra i proizvoda od bakra proizvedenih u toj kompaniji.

CBP je saopštio da će službenici na svim američkim ulaznim tačkama zadržavati pošiljke navedenih proizvoda zbog dokaza koji, prema ocjeni agencije, ukazuju na upotrebu prisilnog rada u njihovoj proizvodnji. Odluka je donesena na osnovu odredbi člana 1307 američkog Zakona o carinama, kojim se zabranjuje uvoz robe proizvedene prisilnim radom.

„Američki proizvođači suočavaju se s nelojalnom konkurencijom kada strane kompanije smanjuju troškove korištenjem prisilnog rada“, izjavila je izvršna pomoćnica komesara Kancelarije za trgovinu CBP-a Susan S. Thomas.

„Sprovođenjem zakona protiv prisilnog rada CBP štiti ljudska prava, ali i ekonomsku bezbjednost naše zemlje“, navela je ona.

Prema saopštenju CBP-a, istraga agencije uključivala je analizu izjava radnika, fotografija, bilješki sa terenskih razgovora, snimaka tekstualnih poruka, izvještaja nevladinih organizacija, medijskih izvještaja i akademskih istraživanja.

CBP tvrdi da prikupljeni materijal ukazuje na šest indikatora prisilnog rada prema kriterijumima Međunarodne organizacije rada (ILO): zloupotrebu ranjivosti radnika, uskraćivanje zarada, zastrašivanje i prijetnje, ograničavanje kretanja, zadržavanje ličnih dokumenata i prekomjeran prekovremeni rad.

Agencija navodi da podaci o trgovini pokazuju da su proizvodi Serbia Zijin Copper već uvoženi ili postoji vjerovatnoća njihovog uvoza u SAD.

CBP je saopštio da je ovo četvrti nalog za zadržavanje robe izdat u fiskalnoj 2026. godini.

Posljednjih godina američke vlasti više puta su preduzimale slične mjere protiv kompanija iz različitih zemalja, uključujući i pojedine kineske investicije u Srbiji. Krajem 2025. godine CBP je izdao sličan nalog protiv fabrike guma Linglong u Zrenjaninu, takođe navodeći indicije o prisilnom radu migrantnih radnika.

Pojedine kompanije iz sastava kineske grupacije Zijin i ranije su se našle na američkim listama povezanih sa navodima o prisilnom radu i to u kineskoj pokrajini Sinđang, što je kompanija odbacivala uz tvrdnju da posluje u skladu sa domaćim zakonima i međunarodnim standardima rada.

U saopštenju CBP-a nije navedena reakcija kompanije Serbia Zijin Copper na odluku američkih vlasti.

Prema pravilima CBP-a, uvoznici čije pošiljke budu zadržane mogu ih izvesti iz SAD ili uništiti, ali mogu i pokušati da dokažu da roba nije proizvedena korištenjem prisilnog rada.

CBP navodi da informacije o mogućem prisilnom radu prima od državnih institucija, nevladinih organizacija, medija i građana, te da svako ko raspolaže relevantnim podacima može podnijeti prijavu putem portala agencije.

Američki OFAK produžio je licencu mađarskom MOL-u za pregovore o kupovini ruskog udjela u NIS-u do 1. jula, a produžena je i operativna licenca za rad srpske kompanije.

OFAK je juče do istog roka produžio i operativnu licencu NIS-u, čime je srpskoj kompaniji omogućen nastavak rada.

Obje prethodne licence, koje odlažu provođenje američkih sankcija, važile su do 16. juna.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je juče ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem NIS-om, koji će stupiti na snagu ako MOL i ruski “Gaspromnjeft” postignu dogovor i to odobri američki OFAK.

Ugovorom se predviđa da Srbija kupi dodatnih pet odsto akcija u NIS-u i rad rafinerije od najmanje 10 godina u kapacitetu u kojem je radila četiri godine prije uvođenja američkih sankcija.

Dan uoči objave rezolucije o Hrvatima u BiH, koji priprema Domovinski pokret (DP), procuruli su detalji njenog sadržaja, a jedna od tačaka mogla biti i revizija hrvatskoga državljanstva osobama koje žive u BiH.

Šta predviđa rezolucija o Hrvatima u BiH?

U njoj se, između ostalog, navodi da će Hrvatski sabor tražiti od Vlade Republike Hrvatske nastavak pružanja podrške ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sistema.

“Reforma političkog sistema dovela bi do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao vlastite legitimne predstavnike, pritom uzimajući u obzir formiranja posebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskoga naroda kao prvi korak prema političkoj jednakopravnosti Hrvata u BiH”, navodi se u rezoluciji.

Da li će rezolucija uključiti i reviziju državljanstva?

RTL saznaje da bi u rezoluciji jedna od tačaka mogla biti i revizija hrvatskoga državljanstva osobama koje žive u BiH.

“Da li će li i to biti u rezoluciji, još će se odlučiti. Konačnu verziju objaviće sutra, 18. juna”, navodi RTL i dodaje da su danas, 17. juna u Banske dvore stigli članovi Domovinskog pokreta na sastanak koalicije, dan uoči objave svoje rezolucije o Hrvatima u BiH koja je izazvala neslaganja među koalicionim partnerima.

Kako na inicijativu reaguje hrvatski državni vrh?

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ranije je rekao da je to DP napravio radi svoje vidljivosti.

“Ovo nikakav PR potez Domovinskog pokreta nije. Budite strpljivi do sutra, do 17., vidite dokument pa onda recite je l’ to PR potez ili je to briga za Hrvate u Bosni i Hercegovini da ih se ne može preglasavati”, odgovara DP-ov funkcioner Stipo Mlinarić.

Ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman ističe da ovdje treba cijeniti napore svih onih koji rade u cilju zaštite ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

“Ali važno je ustanoviti kakav je put, u prirodi nema naglih koraka – “non datur saltus in natura'”, naglašava šef hrvtaske diplomatije.

Zašto dio političara smatra da je tajming pogrešan?

S druge strane poslanik bošnjačke manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić kaže da BiH za četiri mjeseca čekaju izbori i da je inicijativa DP-a neprovediva, te tajming promašen.

“Mislim da je to nerealno i da ne pridonosi jednoj atmosferi koja je potrebna u Bosni i Hercegovini da bi ljudi mogli postići dogovore oko otvorenih pitanja”, rekao je Hodžić i dodao:

“Mislim da ta njihova inicijativa ne može donijeti ništa dobroga za dobrosusjedske odnose između Hrvatske i BiH”.

Ima li neslaganja unutar vladajuće većine?

Što se tiče odnosa unutar vladajuće većine, Hrvoje Zekanović, poslanik Hrvatske demokršćanske stranke, smatra da su nesporazumi po pitanju DP-ove rezolucije riješeni.

“Nema nikakve dramatike unutar vladajuće većine niti ima ikakvog dramatičnog istupa Domovinskog pokreta. Ova koalicija u ovom sastavu će nastaviti upravljati Hrvatskom i u sljedećem razdoblju i ta tema, jednostavno što bi rekli je više – ne tema”, uvjerava Zekanović.

Šta Domovinski pokret očekuje od partnera?

O temi rezolucije, DP od svojih partnera očekuje da ih saslušaju.

“Domovinski pokret je u ovu koaliciju donio 200.000 glasova hrvatskih građana. Nismo mi ušli na listi HDZ-a niti na bilo čijoj drugoj listi. Prema tome, mi imamo obvezu prema svojim biračima”, navodi Stipo Mlinarić, poslanik DP-a i zaključuje:

“Domovinski pokret je ozbiljna stranka s 200.000 ljudi podrške i mi svoj program ćemo predstaviti i koalicijskim partnerima i svima drugima, a i javnosti sutra”.

Ali, prije toga o konačnom tekstu rezolucije mora se oglasiti Predsjedništvo Domovinskog pokreta.