Connect with us

Društvo

AFERA „VIADUCT“ PALA U ZABORAV: Građani RS platili više od 110 miliona KM, brojna pitanja i dalje bez odgovora

Za slovenačku kompaniju „Viaduct“ iz budžeta su isplaćeni deseci miliona maraka više od iznosa prvobitno dosuđene odštete. Predmet je proslijeđen Tužilaštvu BiH, dok je istraga u Banjaluci obustavljena zbog zastare.

Afera „Viaduct“, jedan od najskupljih arbitražnih sporova koji je Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, platila novcem građana, posljednjih mjeseci gotovo da je nestala iz javnosti.

Iako je zbog spora sa slovenačkim „Viaductom“ iz javnih sredstava izdvojeno više od 110 miliona KM, brojna pitanja o odgovornosti institucija i pojedinaca još nisu dobila konačan odgovor.

Bosna i Hercegovina je u avgustu 2025. godine u potpunosti izmirila obaveze prema slovenačkoj kompaniji. Prvo je isplaćeno 51.388.046 evra, a potom i dodatnih 6.024.881 dolara na ime troškova postupka.

Predmet stigao do Tužilaštva BiH

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, podsjetio je da je Komisija nakon javnog saslušanja usvojila izvještaj sa zaključcima i kompletan predmet proslijedila Tužilaštvu BiH.

Borenović smatra da pravosudne institucije moraju utvrditi kako je došlo do situacije u kojoj je javni novac isplaćen nakon međunarodnog arbitražnog spora.

Posebno je, kako navodi, potrebno ispitati postupanje institucija Republike Srpske i pojedinaca koji su bili uključeni u proces dodjele i raskida koncesije.

Iz Tužilaštva BiH, prema navodima „Nezavisnih novina“, nije stigao odgovor na pitanja o tome da li su nakon dostavljanja materijala Komisije preduzete konkretne istražne radnje.

Banjalučka istraga završila zbog zastare

Posebno pitanje predstavlja postupanje Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako je ranije potvrđeno iz ovog tužilaštva, predmet koji je bio u njihovom radu nije obuhvatao kompletnu spornu koncesiju „Viaducta“, već dvije fakture koje je slovenačka kompanija ispostavila preduzeću „HES-Vrbas“ Banjaluka.

Vrijednost tih faktura iznosila je oko 1,26 miliona evra.

Tužilaštvo je početkom 2026. godine potvrdilo da je istraga u tom predmetu obustavljena zbog zastare.

Time, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li je i u kojoj instituciji moguće utvrditi eventualnu odgovornost za širi slučaj koji je na kraju doveo do međunarodne arbitražne odluke i višemilionske isplate.

Zašto je isplaćeno više od prvobitne odštete?

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu odlučio je da „Viaductu“ pripada naknada od oko 39,8 miliona evra, odnosno približno 77,6 miliona KM.

Međutim, konačan račun za BiH bio je znatno veći.

Pored glavne odštete, u međuvremenu su se nagomilali kamate i troškovi arbitražnog postupka, zbog čega je ukupna isplata premašila 110 miliona KM.

Upravo ta razlika jedno je od pitanja koje i dalje izaziva pažnju javnosti – kako je od prvobitno dosuđenog iznosa došlo do konačnog računa koji je za građane bio višestruko veći.

Koncesija za hidroelektrane završila na arbitraži

Spor vuče korijene još iz 2004. godine, kada je potpisan ugovor o koncesiji sa preduzećem „HES Vrbas“, povezanim sa slovenačkim „Viaductom“.

Planirana je izgradnja hidroelektrana na Vrbasu, ali je kasnije Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane „Bočac 2“.

Nakon raskida ranijeg aranžmana, „Viaduct“ je pokrenuo postupak pred međunarodnom arbitražom, tvrdeći da su mu povrijeđena investiciona prava.

Arbitražno vijeće je u maju 2022. godine donijelo konačnu odluku kojom je BiH obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu.

S obzirom na to da je BiH bila strana u međunarodnom sporu, račun je na kraju podmiren iz javnih sredstava.

Brojna pitanja još čekaju odgovor

Slučaj „Viaduct“ tako ostavlja nekoliko ključnih pitanja otvorenim.

Ko je odgovoran za način na koji je koncesioni aranžman završen? Da li su domaće institucije preduzele sve što je bilo moguće da zaštite javni interes? Da li je neko mogao spriječiti međunarodni spor ili smanjiti njegove posljedice? I, konačno, postoji li odgovornost pojedinaca za višemilionski trošak koji su na kraju platili građani?

Za sada nema pravosnažnog odgovora na sva ta pitanja.

Činjenica ostaje da je spor koji je počeo zbog koncesije za hidroelektrane prerastao u višemilionsku obavezu, a da je više od 110 miliona KM javnog novca na kraju otišlo na njegovo zatvaranje.

Dok se predmet u Banjaluci završio obustavom zbog zastare, materijali su ranije proslijeđeni Tužilaštvu BiH. Da li će ta institucija otvoriti pitanje eventualne odgovornosti i šta je do sada preduzela – za javnost i dalje nema potpunog odgovora.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE SE ZA MRAK USRED DANA! Od 25. oktobra sve se mijenja, evo kada tačno pomjeramo kazaljke!

U noći između 24. i 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima pomjeraju se jedan sat unazad, pa ćemo te noći spavati duže, ali će već naredne večeri mrak nastupiti znatno ranije.

U nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, u 3.00 časa kazaljke treba pomjeriti na 2.00 časa, čime se završava ljetnje i počinje zimsko računanje vremena.

To znači da ćemo dobiti jedan sat više sna, ali će se promjena posebno osjetiti tokom popodneva i večeri. Šta će se promijeniti 25. oktobra?

Najveća razlika biće u tome što će Sunce zalaziti oko sat vremena ranije prema satu nego prethodnog dana.

U Beogradu će 24. oktobra Sunce zaći oko 17.38 časova, dok će 25. oktobra zalazak biti oko 16.37 časova.
To praktično znači da će već oko 17.07 časova biti završen građanski sumrak, odnosno da će napolju biti prilično mračno.

Za mnoge građane upravo će to biti najuočljivija posljedica prelaska na zimsko računanje vremena, jer će nakon posla i škole mrak nastupati mnogo ranije.

A šta nas čeka ujutru?

Promjena ima i svoju „svijetlu“ stranu.

Pošto se sat vraća unazad, jutra će biti svjetlija prema satu. U Beogradu će 25. oktobra Sunce izaći oko 6.06 časova.

Građanski sumrak počeće već oko 5.36 časova, što znači da će svitati znatno prije izlaska Sunca.

Za one koji ustaju oko šest ili sedam časova ujutru razlika će biti posebno primjetna, jer će jutra biti svjetlija nego prethodnih dana u isto vrijeme.

Od izlaska do zalaska Sunca 25. oktobra imaćemo oko 10 sati i 31 minut dnevne svjetlosti.

Zašto će razlika biti toliko primjetna?

Iako se dužina dana prirodno smanjuje, vraćanje sata za 60 minuta donosi naglu promjenu u tome kada tokom dana imamo dnevnu svjetlost.

Zato ćemo 25. oktobra ujutru imati ranije svitanje, ali ćemo zauzvrat mnogo ranije ostajati bez dnevne svjetlosti u popodnevnim časovima.

Promjena će se naročito osjetiti već naredne sedmice, kada će se veliki broj građana sa posla, iz škole i sa drugih obaveza vraćati kući po mraku.

Tako počinje period godine u kojem će dani biti sve kraći, jutra hladnija, a mrak će nastupati sve ranije. (Telegraf)

Nastavi čitati

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U REPUBLICI SRPSKOJ! Čak 40% radnika mora raditi DVA POSLA da bi preživjeli

Čak 40,41 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj pored svog redovnog posla radi još jedan, pokazalo je istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema njihovom preliminarnom istraživanju, sprovedenom tokom septembra ove godine, o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika, jasno se može izvući zaključak da radnici ne mogu živjeti od osnovne plate i broj onih koji traže dodatne poslove i zaradu raste.

Da stare navike teško umiru, pokazuje i podataka iz ovog istraživanja da približno 18 odsto radnika i dalje dio plate dobija u kovertama.

Rezultati predstavljeni na konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada” u Banjaluci pokazali su i da više od 180.000 zaposlenih u Republici Srpskoj prima platu nižu od republičkog prosjeka od 1.695 KM.

Istovremeno, zarade u privredi u prosjeku su niže za 200 do 400 KM od ovog iznosa.

Ono oko čega su se radnici najviše slagali je pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju njihovog položaja na koje je više od 68 odsto odgovorilo da je to veća plata.

Posebno je značajno kako su odgovorili na pitanje kolika bi plata trebalo da bude da bi radniku omogućila dostojanstven život.

Procjenjujući troškove života i stvarne potrebe, najčešće su birali iznose od 2.000-3.000 KM, odnosno 2.001-2.500 KM (34,72 odsto) i 2.501-3.000 KM (35,85 odsto).

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da dvije trećine zaposlenih ne dostiže iznos prosječne republičke plate.

“Zato je naš cilj sada pomjeranje fokusa sa najnižih plata na zarade koje bi radnicima obezbijedile dostojanstven život, a ne puko preživljavanje. Svako povećanje plate mora imati smisla, nije dovoljno samo pratili inflatorna kretanja i usklađivati plate. Da bismo zadržali radnike, više nije dovoljno da zarade minimalac, nego da od svog rada mogu sebi da priušte više od minimuma za opstanak“, rekao je Stanković.

Ukazao je da su u njihovom istraživanju radnici kao odgovor na pitanje šta utiče na njihovu odluku da ostanu u Srpskoj ili odu u inostranstvo, najčešće birali opcije “dostojanstvena plata” i “redovno uvećanje plata”.

CAPITAL

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, pljuskovi, oblaci

U Republici Srpskoj i FBiH će biti oblačno i svježije vrijeme, uz povremenu kišu i najvišu temperaturu vazduha do 23 stepena Celzijusova.
Padavine će u prvom dijelu dana biti jače na sjeveru i zapadu, na jugu samo povremene, dok će poslije podne i uveče na jugu jačati kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a na sjeveru ostati uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 19 stepeni, a maksimalna od 16 do 21, na jugu oko 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno